Prijeđi na sadržaj

Država Palestina: razlika između inačica

Uredi poveznice
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m uvod, pasiv u aktiv, sitnice
m zatipci, sitnice
Oznaka: uklonjeno uređivanje
Redak 52: Redak 52:
Od [[7. stoljeće|7. stoljeća]], Palestina je dio [[Halifat|Arapskog kalifata]], a u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] osvajaju je [[Križarski ratovi|Križara]]. Nakon pobijede [[muslimani|muslimana]] nad Križarima u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], Palestina ulazi u sastav države [[Ajubidi|Ajubida]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] postaje dio [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]].
Od [[7. stoljeće|7. stoljeća]], Palestina je dio [[Halifat|Arapskog kalifata]], a u [[11. stoljeće|11. stoljeću]] osvajaju je [[Križarski ratovi|Križara]]. Nakon pobijede [[muslimani|muslimana]] nad Križarima u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], Palestina ulazi u sastav države [[Ajubidi|Ajubida]], a u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] postaje dio [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]].


=== Nakon Prvog svjetskog rata ===
=== Prva polovina 20. st. ===
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Palestina postaje kolonija [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] kao [[Mandatna Palestina]], da bi [[1947.]] godine bila predložena njena podjela na [[Židovi|židovsku]] i [[Arapi|arapsku]] državu. Stvorena je, međutim, samo država [[Izrael]], koja je pored područja koje bi joj pripale prema planu podjele, anektirala i neka područja koja su trebala pripasti državi Arapa (Palestinaca). Dijelovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela ([[Zapadna Obala]] i [[Pojas Gaze]]) uključeni su tada u sastav [[Jordan]]a i [[Egipat|Egipta]].
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], Palestina postaje kolonija [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] kao [[Mandatna Palestina]], da bi [[1947.]] godine bila predložena njena podjela na [[Židovi|židovsku]] i [[Arapi|arapsku]] državu. Stvorena je, međutim, samo država [[Izrael]], koja je pored područja koje bi joj pripale prema planu podjele, anektirala i neka područja koja su trebala pripasti državi Arapa (Palestinaca). Dijelovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela ([[Zapadna Obala]] i [[Pojas Gaze]]) uključeni su tada u sastav [[Jordan]]a i [[Egipat|Egipta]].


=== Povijest nakon ===
=== Nakon 1967. ===
Tijekom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] u [[1967.]] godini, [[Izrael]] osvaja Zapadnu Obalu i Pojas Gaze da bi na dijelu ovih područja bila formirana autonomna [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinska Samouprava]] [[1994.]] godine. Godine [[2004.]], Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom Obalom. Godine [[2007.]] kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacija [[Hamas]], koja u Pojasu Gaze formira vlastitu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj Obali.
Tijekom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] u [[1967.]] godini, [[Izrael]] osvaja Zapadnu Obalu i Pojas Gaze da bi na dijelu ovih područja bila formirana autonomna [[Palestinska Autonomna Područja|Palestinska Samouprava]] [[1994.]] godine. Godine [[2004.]], Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom Obalom. Godine [[2007.]] kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacija [[Hamas]], koja u Pojasu Gaze formira vlastitu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj Obali.


Redak 66: Redak 66:
</gallery>
</gallery>


== Administrativna podjela ==
== Upravna podjela ==
=== Guvernati===
=== Guvernati===
[[Datoteka:Palestine governorates.png|mini|250p|Guvernati Palestine]]
[[Datoteka:Palestine governorates.png|mini|250p|Guvernati Palestine]]
[[Datoteka:Zones A and B in Israel (Zone C hatched).svg|mini|250p|Područja na koje polaže pravo država Palestina i teritorije koje trenutno kontroliraju Palestinci (crveno). Pod kontrolom Palestinaca nalazi se cijeli Pojas Gaze i većina palestinskih naselja na Zapadnoj Obali. Međutim, područja Zapadne Obale izvan palestinskih naselja su pod direktnom kontrolom Izraela.]]
[[Datoteka:Zones A and B in Israel (Zone C hatched).svg|mini|250p|Područja na koje polaže pravo država Palestina i teritorije koje trenutno kontroliraju Palestinci (crveno). Pod kontrolom Palestinaca nalazi se cijeli Pojas Gaze i većina palestinskih naselja na Zapadnoj Obali. Međutim, područja Zapadne Obale izvan palestinskih naselja su pod direktnom kontrolom Izraela.]]


Područje Palestine je podijeljeno na 16 guvernata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj Obali, a 5 u Pojasu Gaze.
Područje Palestine podijeljeno je na 16 guvernata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj Obali, a 5 u Pojasu Gaze.


==== Guvernati na Zapadnoj Obali ====
==== Guvernati na Zapadnoj Obali ====
Redak 149: Redak 149:


== Literatura ==
== Literatura ==
* Becker, Tal. [http://www.jcpa.org/art/becker1.htm International Recognition of a Unilaterally Declared Palestinian State: Legal and Policy Dilemmas]. Jerusalem Center for Public Affairs. Prsitupljeno 28. 9. 2011.
* Becker, Tal. [http://www.jcpa.org/art/becker1.htm International Recognition of a Unilaterally Declared Palestinian State: Legal and Policy Dilemmas]. Jerusalem Center for Public Affairs. Pristupljeno 28. rujna 2011.
* Cross, Tony (24. 9. 2011). [http://en.rfi.fr/americas/20110924-after-abbass-un-bid-are-palestinians-closer-having-state „After Abbas's UN Bid Are Palestinians Closer To Having a State?”]. [[Radio France Internationale]]. Prsitupljeno 28. 9. 2011.
* Cross, Tony: [http://en.rfi.fr/americas/20110924-after-abbass-un-bid-are-palestinians-closer-having-state „After Abbas's UN Bid Are Palestinians Closer To Having a State?”]. [[Radio France Internationale]]. Objavljeno 24. rujna 2011. Pristupljeno 28. rujna 2011.


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
Redak 156: Redak 156:
* [http://www.dipublico.com.ar/english/status-of-palestine-in-the-united-nations-ares6719-full-text/ Status Palestine u UN (A/RES/67/19), cijeli tekst]
* [http://www.dipublico.com.ar/english/status-of-palestine-in-the-united-nations-ares6719-full-text/ Status Palestine u UN (A/RES/67/19), cijeli tekst]
* [https://web.archive.org/web/20010420191313/http://www.al-bab.com/arab/docs/pal/pal4.htm Politička izjava o proglašenju]
* [https://web.archive.org/web/20010420191313/http://www.al-bab.com/arab/docs/pal/pal4.htm Politička izjava o proglašenju]
* [https://web.archive.org/web/20130131073609/http://www.un.int/wcm/content/site/palestine/ Stalna promatračka misija UN]
* [https://web.archive.org/web/20130131073609/http://www.un.int/wcm/content/site/palestine/ Stalna promatračka misija UN-a]


{{Azija}}
{{Azija}}

Inačica od 16. siječnja 2024. u 18:43

Ovo je članak o državi na Bliskom istoku. Za druga značenja pogledajte članak Palestina.
Država Palestina
دولة فلسطين
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Fida'i

Položaj Države Palestine
Glavni grad Ramala
Službeni jezik arapski
Neovisnost 15. studenog 1988.1
Površina 163. po veličini
 - ukupno 6.020 km2
 - % vode 3,5 %
Stanovništvo 121. po veličini
 - ukupno (2021.) 5.208.004[1]
 - gustoća 731/km2
Valuta egipatska funta, izraelski šekel, jordanski dinar
Pozivni broj 970
Vremenska zona UTC +2
UTC +3 ljeti
Internetski nastavak .ps
1Neovisnost proglasilo Palestinsko nacionalno vijeće u Alžiru.

Palestina (arapski: فلسطين; hebr. פלשתינה), koju Ujedinjeni narodi i neki međunarodni identiteti priznaju pod imenom Država Palestina je de jure suverena država u jugozapadnoj Aziji, odnosno na Bliskom istoku, između Jordana i Sredozemnog mora.[2][3] Službeno je nastala unilateralnim usvajanjem deklaracije o neovisnosti koju su 15. studenoga 1988. u izgnanstvu proglasili Palestinska oslobodilačka organizacija[4] i Palestinsko nacionalno vijeće. Međunarodno-pravni status priznat joj je 29. studenoga 2012. nakon glasanja u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, kada je Državi Palestini dodijeljen status države promatrača u UN-u (sa 138 glasova za, 9 protiv i 41 suzdržanih).[5]

Članica je Arapske lige, Organizacije islamske konferencije, G77, Međunarodnog olimpijskog komiteta i drugih međunarodnih organizacija.

Palestina je ujedno i naziv za zemljopisno područje na Bliskom istoku.

Zemljopis

Sastoji se od dvaju područja: Pojasa Gaze i Zapadne obale, koje razdvaja područje Države Izrael. Palestina graniči s Izraelom, Egiptom i Jordanom.

Etimologija

Naziv Palestina potiče od naroda pod nazivom Filistejci, koji je nastanjivao ovo područje u antičko doba. Filistejci su imali nekoliko nezavisnih gradova-država, od kojih su najznačajniji bili Gaza, Ašdod i Aškelon. Filistejci su bili indoeuropski narod grčkog podrijetla čije izvorno ime (najvjerojatnije Kaftori) ostaje nepoznato. Riječ Palestina hebrejskog je podrijetla, i u povijesnom, lingvističkom i kulturološkom pogledu odnosila se isključivo na drevne Filistejce, dok se u modernoj političkoj terminologiji povezuje s arapskim stanovništvom Palestine. Filistejci su se naselili na područje Levanta u 12. stoljeću pr. Kr., a filistejsku državu bila je uništila Asirija u 8. stoljeću pr. Kr.

Nakon neuspješnog židovskog ustanka protiv Rimljana 135. godine, Rimljani su preimenovali provinciju Judeju u provinciju Sirija-Palestina. Termin "Palestina" bili su nakon toga sporadično koristili europski povjesničari, kao i Križari. Za vrijeme Osmanskog Carstva službeni naziv za Palestinu bio je Vilajet Sirija-Jeruzalem. Britanci su svoju koloniju, osnovanu 1920. godine, također nazvali Palestinom. Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. godine, a posebno nakon Šestodnevnog rata, termin Palestina i Palestinski narod počinju se u terminološko-lingvističkom smislu povezivati s arapskim stanovništvom tog područja.

Povijest

Plan Ujedinjenih naroda o podijeli Palestine na židovsku i arapsku državu (1947.)

Od 7. stoljeća, Palestina je dio Arapskog kalifata, a u 11. stoljeću osvajaju je Križara. Nakon pobijede muslimana nad Križarima u 12. stoljeću, Palestina ulazi u sastav države Ajubida, a u 16. stoljeću postaje dio Osmanskog carstva.

Prva polovina 20. st.

Nakon Prvoga svjetskog rata, Palestina postaje kolonija Britanskog Carstva kao Mandatna Palestina, da bi 1947. godine bila predložena njena podjela na židovsku i arapsku državu. Stvorena je, međutim, samo država Izrael, koja je pored područja koje bi joj pripale prema planu podjele, anektirala i neka područja koja su trebala pripasti državi Arapa (Palestinaca). Dijelovi Palestine koji nisu ušli u sastav Izraela (Zapadna Obala i Pojas Gaze) uključeni su tada u sastav Jordana i Egipta.

Nakon 1967.

Tijekom Šestodnevnog rata u 1967. godini, Izrael osvaja Zapadnu Obalu i Pojas Gaze da bi na dijelu ovih područja bila formirana autonomna Palestinska Samouprava 1994. godine. Godine 2004., Izrael se povlači iz Pojasa Gaze, ali zadržava kontrolu nad Zapadnom Obalom. Godine 2007. kontrolu nad Pojasom Gaze preuzima palestinska organizacija Hamas, koja u Pojasu Gaze formira vlastitu palestinsku vladu suprotstavljenu palestinskoj vladi na Zapadnoj Obali.

Dana 29. studenog 2012. godine, Generalna skupština OUN-a primila je Palestinu kao promatrača u nepunopravno članstvo.

  • Filistejsko područje za vrijeme antičkog doba
    Filistejsko područje za vrijeme antičkog doba
  • Arapski kalifat u 7. stoljeću
    Arapski kalifat u 7. stoljeću
  • Osmanska upravna podjela Palestine u 19. stoljeću
    Osmanska upravna podjela Palestine u 19. stoljeću

Upravna podjela

Guvernati

Guvernati Palestine
Područja na koje polaže pravo država Palestina i teritorije koje trenutno kontroliraju Palestinci (crveno). Pod kontrolom Palestinaca nalazi se cijeli Pojas Gaze i većina palestinskih naselja na Zapadnoj Obali. Međutim, područja Zapadne Obale izvan palestinskih naselja su pod direktnom kontrolom Izraela.

Područje Palestine podijeljeno je na 16 guvernata, od kojih se 11 nalazi na Zapadnoj Obali, a 5 u Pojasu Gaze.

Guvernati na Zapadnoj Obali

Guvernati u Pojasu Gaze

Za razliku od guvernata u Pojasu Gaze, koje su u potpunosti pod upravom Palestinaca, guvernati na Zapadnoj Obali su djelomično pod kontrolom Palestinaca, a djelomično pod direktnom kontrolom Izraela.

Gradovi

Najveći gradovi u Pojasu Gaze su:

Najveći gradovi na Zapadnoj Obali su:

Najveći grad Palestine je Gaza, dok je službeni glavni grad države Istočni Jeruzalem. S obzirom na to da je Istočni Jeruzalem pod upravom Izraela i službeno povezan sa Zapadnim Jeruzalemom, sjedišta dviju palestinskih vlada nalaze se u Ramali i Gazi. Svi veći gradovi Palestine, izuzev Istočnog Jeruzalema, su pod palestinskom upravom.

Politika

Međunarodno priznanje

Države koje su službeno priznale neovisnost Države Palestine

Iako UN Palestinu priznaje kao neovisnu državu, samo djelomično kontrolira područja na koje polaže pravo, a postoje i dvije suprotstavljene palestinske vlade. Pojasom Gaze, koji je u potpunosti pod kontrolom Palestinaca, upravlja palestinska vlada organizacije Hamas, dok Zapadnom Obalom, koja je i dalje pod okupacijom Izraela, upravlja palestinska vlada organizacije Fatah.

Galerija

  • Zemljopivid Države Palestine
    Zemljopivid Države Palestine
  • Palestina, 1920.
    Palestina, 1920.
  • Zastava Države Palestine
    Zastava Države Palestine
  • Jeruzalem, formalno glavni grad Države Palestine
    Jeruzalem, formalno glavni grad Države Palestine
  • Palestinska funta (1939.)
    Palestinska funta (1939.)
  • Palestinska funta (1941.)
    Palestinska funta (1941.)
  • Palestinska putovnica u vrijeme Britanskog mandata nad Palestinom
    Palestinska putovnica u vrijeme Britanskog mandata nad Palestinom
  • Palestina, 1759.
    Palestina, 1759.
  • Palestina, 1851.
    Palestina, 1851.
  • Palestina, 1864.
    Palestina, 1864.
  • Palestina, 1900.
    Palestina, 1900.
  • Palestina, 1915.
    Palestina, 1915.
  • Palestina, 1920.
    Palestina, 1920.
  • Palestina, 1924.
    Palestina, 1924.
  • Palestina, 1946.
    Palestina, 1946.

Vidi još

Izvori

  1. ↑ State of Palestine Population. Worldometers. Worldometers. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
  2. ↑ Feinäugle, Clemens A. 2016. Theoretical Approaches to the Rule of Law and Its Application to the United Nations. Nomos Verlagsgesellschaft mbH & Co. KG. str. 29–50
  3. ↑ CBS News/New York Times New York State Survey Monthly Poll #3, October 2010. ICPSR Data Holdings. 15. ožujka 2012. Pristupljeno 16. siječnja 2024.
  4. ↑ Britannica, The Editors of Encyclopaedia. Palestine Liberation Organization (engleski). Encyclopædia Britannica, 15. lipnja 2020. Pristupljeno 13. svibnja 2021.
  5. ↑ Charbonneau, Louis. Palestinians win implicit U.N. recognition of sovereign state. Reuters. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2014. Pristupljeno 13. svibnja 2021.

Literatura

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Država Palestina
v • r • u
Države u Aziji
Samostalne države
Ostali teritoriji
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Nepriznate države
1) Djelomično u Europi. • 2) Smatra se i dijelom Oceanije.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Država_Palestina&oldid=6820753"