Biotin: razlika između inačica
m robot Dodaje: bs:Biotin |
m robot Dodaje: ro:Biotină |
||
Redak 34: | Redak 34: | ||
[[pl:Biotyna]] |
[[pl:Biotyna]] |
||
[[pt:Biotina]] |
[[pt:Biotina]] |
||
[[ro:Biotină]] |
|||
[[ru:Биотин]] |
[[ru:Биотин]] |
||
[[sh:Biotin]] |
[[sh:Biotin]] |
Inačica od 26. siječnja 2008. u 16:51
Biotin u organizmu igra centralnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, aminokiselina i masti. Dio je enzimskog sustava koji povezuje izgradnju i razgradnju spomenutih biomolekula, izvora energije u stanicama. Naime, biotin je prijenosnik karboksilne skupine tj, ugljičnog dioksida (hidrogenkarbonata), važan u svim karboksilacijama u intermedijarnom metabolizmu.
Pivski kvasac, iznutrice, piletina, kruh, riba, žumanjak, banane, gljive te neke vrste povrća kao što su cvjetača i mrkva predstavljaju dobar izvor biotina.
Nije poznata avitaminoza zbog slabe prehrane jer se biotin stvara u crijevima pod utjecajem crijevne flore. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (koji sadrži antimetabolit biotina - avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. On se očituje kroz dermatitis, atrofični glositis, bolove u mišićima, anoreksiju, blagu anemiju i promjene u EEG-u. Biotin može pomoći u slučajevima gastrektomije, seboreičnog dermatitisa kod male djece i primjene avidina. Nije uputno pokušavati liječiti akne, seboreični ekcem i alopeciju uzimanjem pripravaka na bazi biotina.
|
|