Japan

Japan Nippon no koku 日本国
Zastava Grb
Geslo nema
Himna Kimi ga Yo
Položaj Japana
Glavni grad	Tokio
Službeni jezik	japanski
Državni vrh
- Car	Akihito
- Predsjednik Vlade	Taro Aso
Neovisnost	11. veljače 660 p.n.e. (legenda)
Površina	60. po veličini
- ukupno	377.835 km2
- % vode	0,8 %
Stanovništvo	10. po veličini
- ukupno (2002)	131.214.499
- gustoća	341/km2
Valuta	japanski jen (JPY, ¥) (100 sena)
Pozivni broj	+81
Vremenska zona	UTC +9

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora. Japan čini arhipelag od više od 3000 otoka, a najveći otoci sa sjevera prema jugu su: Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu koji čine više od 97% površine. Veći broj manjih otoka okružuje ova četiri, kao i grupa udaljenih otoka Okinawa. Dva japanska slova koja označavaju ime Japana znače "izvor sunca" pa se tako cijela zemlja često naziva "Zemlja izlazećeg sunca".

Japansko otočje vulkanskog je podrijetla pa je dio geološki izrazito nemirnog prostora obala Tihog oceana, tvz. vatrenog prstena. Brojni potresi i vulkani glavno su obilježje Japana. Najpoznatiji vulkan je Fuji koji je ujedno i najviši vrh Japana (3776 m). Japan je planinska zemlja, budući da oko 80% površine čine planine. Oko 66% površine prekriveno je šumama.

Po državnom uređenju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na čelu. Japan je deseta zemlja svijeta po broju stanovnika s nešto manje od 128 milijuna, od kojih 99% čine Japanci. Glavni grad je Tokio koji sa susjednim gradovima čini i najveću svjetsku anglomeraciju s više od 30 milijuna stanovnika.

Japan je jedna od vodećih svjetskih sila. Po nominalnom BDP-u je druga najveća svjetska ekomonija, a po Paritetu kupovne moći treća iza SAD-a i Kine. Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Jedan je od tehnološki najrazvijenijih država svijeta, vodeći na mnogim poljima znanstvenih istraživanja posebice u elektronici i robotici. S više od 130 milijardi USD ulaganja u znanstvena istraživanja, treći je u svijetu. Japan je član Ujedinjenih naroda, G8, G4, OECD-a i APEC-a.

Izvorno ime

Japanska riječ za Japan je Nippon ili Nihon, a puni naziv je Nihon no Koku i doslovno znači "Zemlja gdje izlazi sunce". Češće se koristi naziv Zemlja izlazećeg sunca. Sama riječ dolazi iz kineskog jezika i riječi Jih Pen. Japansko ime Nippon koristi se u službene svrhe, uključujući: novac, poštanske marke i međunarodne sportske događaje. Nihon se povremeno koristi u Japanu u svakodnevnom govoru.

Ranu mandarinsko kinesku riječ za Japan je evidentirao Marco Polo kao Cipangu. Ipak, kantonski naziv za Japan, iz kojeg se vjerojatno rodila riječ Japan, je Jatbun. U Malay kantonskom riječ postaje Japang i s tom riječi su se susreli portugalski trgovci u Malacci u 16 st. Smatra se da su portugalski trgovci donjeli tu riječ u Europu. Ta je riječ prvi put evidentirana u Engleskoj 1577. god. u gramatičkom pravopisu kao Giapan. U Engleskoj službeni naziv je Japan.

Od 1868., od Meiji reformi do kraja Drugog svjetskog rata 1945. naziv države je Japansko Carstvo (jap. Dai Nippon Teikoku, doslovno Veliki Carski Japan). Danas je službeni japanski naziv Nihonkoku (日本国), Država Japan. Državno ime se sastoji od znakova "日" (izgovor "Ni", što znači dan ili sunce) i "本" (izgovor "Hon" što znači izvor ili korijen). Japanska zastava službeno se zove Nisshōki ili sunčeva zastava (日章旗) ali u svakodnevnom govoru se naziva Hinomaru ili sunčev disk (日の丸). Nacionalna himna je Kimi ga Yo.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Japana

Japanski povjesničari japansku povijest dijele na slijedeći način:

Jomon razdoblje (Jomon jidai), od oko 10.000 g.pr.n.e. do otprilike 300 g.pr.n.e. Razdoblje je dobilo ime po ukrasima na predmetima koji su pronađeni iz tog doba.

Yayoi razdoblje (Yayoi jidai) počelo je oko 300 pr.n.e. a završilo oko g.po.n.e. Yayoi kultura je dobila ime po istoimenom kvartu u Tokiju gdje supronađeni predmeti toga razdoblja.

Yamato razdoblje (Yamato jidai), trajalo je od 300. - 710. godine. Ovo je razdoblje stvaranja prve prve države na japanskom tlu. Prva japanska država formirala se u trokutu današnjih gradova Kyoto-Nara-Osaka, a tada se to područje zvalo "dolina Yamato" po plemenukoje stvorilo dominaciju nad drugim grupacijama i zajednicama koje su tada egzistirale na tom području. Yamato razdoblje neki nazivaju Kofun, po ogromnim grobnim humcima tadašnjih careva. Asuka razdoblje počinje oko 550. god. kada je grad Asuka postala carska prijestolnica. Razdoblje Asuka je završilo 645.god. Taika reformom i svrgnućem obitelji Soga sa vodećih funkcija u državi. Za vrijeme dominacije Soga klana u Japanu se učvrstio budizam (Budino učenje).

Nara razdoblje (Nara jidai) trajalo je od 710. - 794. godine. Nara razdoblje je dobilo ime po carskoj prijestolnici Nari (tada se zvao Heijo-kyo), koja je to postala 710. godine.

Heian razdoblje (Heian jidai) trajalo je od 794. - 1185. godine. Preseljenjem carskog dvora u Heian-kyo, Grad mira (današnji Kyoto, u slobodnom prijevodu znači glavna prijestolnica) dogodilo se 794. godine. Počinje razdoblje Heian poznato po procvatu visoko sofisticirane dvorske kulture koja se prenosila i na pučanstvo.

Kamakura razdoblje (Kamakura jidai) trajalo je od 1185. - 1333. godine. Nakon bitke kod Dan-no-ure blizu današnjeg Shimonosekija 1185. godine, u kojoj je ratnički klan Minamoto(Genji) pobijedio klan Taira (Heike) grad Kamakura je kao sjedište klana Minamoto postalo središte tadašnjeg Japana.

Muromachi razdoblje (Muromachi jidai) 1333.-1573. Ashikaga shogunat 1338. - 1573. godine.

Azuchi/Momoyama razdoblje (Azuchi-Momoyama jidai), trajalo je od 1573. - 1600. godine.

Edo razdoblje ili razdoblje Tokugawa (Edo jidai), trajalo je od 1600. - 1868. godine. Tokugawa shogunat,1603-1868.

Meiji razdoblje (Meiji jidai), trajalo je od 1868. - 1912. godine.

Taisho razdoblje (Taisho jidai), trajalo je od 1912. - 1926. godine.

Showa razdoblje (Showa jidai), trajalo je od 1926. - 1989. godine.

Heisei razdoblje (Heisei jidai), traje od 1989. do danas

Zemljopis

Datoteka:Mountfujijapan.jpg

Planina Fuji

Japan je otočna zemlja i proteže se uzduž istočne (pacifičke) obale Azije. Glavni otoci od sjevera prema jugu su Hokkaido, Honshu, Shikoku i Kyushu. Osim njih, Japanski arhipelag obuhvaća oko 3000 manjih otoka.

• Površina: 377.835 km² (uključujući 3.091 km² teritorijalnih voda)
• Obala: 29.751 km
• Najviši vrh: planina Fuji (3.776 m)
• Najniža točka: Hachiro-gata (-4 m)

Oko 73% zemlje je brdovito, s planinskim lancem koji se proteže preko glavnih otoka. Kako je malo ravnica, mnoga brda i planinski obronci se obrađuju sve do vrha, a na svakoj većoj ravnici su se razvili važniji gradovi.

Japan se nalazi u vulkanskoj zoni na Pacifičkom vatrenom krugu. Duž svih otoka se osjećaju česta slaba podrhtavanja tla i povremene vulkanske aktivnosti. Razorni zemljotresi, čiji rezultat su često tsunamiji, događaju se nekoliko puta u stoljeću. Najveći potresi u zadnje vrijeme bili su Chuetsu 2004. godine i Veliki Hanshin potres 1955. godine. Mnogo je toplih izvora, koje su razvili u odmarališta.

Klima

Japan ima umjerenu klimu i 4 izrazita godišnja doba, ali zbog velike duljine od sjevera prema jugu klima varira od regije do regije krajnji sjever je zimi vrlo hladan, dok krajnji jug ima suptropsku klimu. Na klimu osim toga utječu sezonski vjetrovi koji pušu s kontinenta prema oceanu zimi i u obratnom smjeru ljeti.

Kasni lipanj i rani srpanj su kišno razdoblje (osim u Hokkaidu), kada se nad Japanom nalazi sezonska kišna fronta (baiu zensen). U kasno ljeto i ranu jesen se iz tropskih područja niskog tlaka iznad ekvatora razvijaju tajfuni i prolaze od jugozapada prema sjeveroistoku, često donoseći obilne kiše.

Zemljopisna raznolikost Japana ga dijeli u 6 glavnih klimatskih područja:

• Hokkaido: Ima umjerenu klimu s dugim, hladnim zimama i svježim ljetima. Oborine nisu obilne, ali se zimi na otocima obično nakupi dosta snijega.
• Japansko more: Sjeverozapadni vjetar zimi donosi puno snijega. Ljeti je regija hladnija od pacifičkog područja, ali su ponekad temperature ekstremno visoke zbog fenomena fena, toplog vjetra.
• Središnje visoravni (Chuo-Kochi): Tipična kontinentalna klima, s velikim temperaturnim razlikama između ljeta i zime te između dana i noći. Nema puno padalina.
• Seto unutrašnje more (Seto-naikai): Planine u Chugoku i Shikoku regijama zaustavljaju sezonske vjetrove, time stvarajući lijepo vrijeme kroz cijelu godinu.
• Tihi ocean: Ima hladne zime s malo snijega i vruća, vlažna ljeta zbog jugoistočnog sezonskog vjetra.
• Nausei-shoto (Ryu Kyu) ili Jugozapadno otočje: Ima suptropsku klimu s toplim zimama i vrućim ljetima. Oborine su obilne, osobito u kišnoj sezoni. Česti su tajfuni; u 2004. godini do otoka je došlo rekordnih 10 tajfuna.

Politika i organizacija vlasti

Po državnom uređenju Japan je ustavna parlamentarna monarhija s carem na čelu. Careva uloga je ceremonijalna te on nema stvarnu vlast. Prema japanskom ustavu car je simbol države i narodnog jedinstva. Sadašnji car je Akihito. Carski prijestolonasljednik je Naruhito koji će naslijediti svog oca na carskom prijestolju.

Japanski Diet u Tokiju

Zakonodavna grana vlasti u Japanu je dvodomni parlament, Japanski Diet koji se sastoji od Zastupničkog doma (jap. Shūgiin) i Vijećničkog doma (jap. Sangiin). Zastupnički dom se sastoji 480 članova koji se biraju na općim izborima svake 4 godine te je parlamentarni dom s većim ovlast. Članove Vijećničkog doma se bira na općim izborima svakih 6 godina te ih ukupno ima 242. Pravo glasa imaju svi građani stariji od 20 godina.

Konzervativna Liberalna demokratska stranka (LDP) je na vlasti skoro bez prekida od 1955. godine. Iznimka je 1993. godina, kad je na vlasti bila koalicijska vlada sastavljena od opozicijskih stranaka. Današnji premijer Yasuo Fukuda je iz stranke LDP. Najveća opozicijska stranka je socijalno liberalna Demokratska stranka Japana.

Kabinet je izvršna grana vlasti i sačinjavaju ga premijer i državni ministri. Kabinet izravno odgovara Dietu i njegovi članovi moraju odstupiti ako mu Zastupnički dom izglasa nepovjerenje. Premijer mora biti član Dieta i izabiru ga njegovi kolege. Ima ovlasti za postavljanje i razrješavanje ministara, od kojih većina moraju biti članovi Dieta. trenutni japanski premijer je Yasuo Fukuda.

Japansko pravo je u ranom periodu bilo pod utjecajem kineskog prava. U Edo razdoblju u vrijeme vlasti Šogunata Tokugawa japanski pravni sustav se samostalno razvija. U razdoblju drugo polovice 19. stoljeća posebno u zadnjim desetljećima nakon Meiji reformi pravni sustav je pod jakim utjecajem europskog kontinentalnog prava, posebice francuskog i njemačkog. Godine 1896. proglašen je Građanski zakonik po uzoru na njemački. Uz neke male preinake, pogotovo nakon kraja Drugog svjetskog rata Zakonik je na snazi do danas. Vrhovni sud Japana je najviša sudska instanca. Postoje još tri stupnja nižih sudova.

Vanjska politika i vojska

Japan ima neriješene teritorijalne sporove oko južna četiri otoka Kurilskog otočja (koji su pod vlašću Rusije), kao i Liancourt Rocks (korejski Dokdo, japanski Takeshima), pod vlašću Južne Koreje, i otočja Senkaku (kineski Diaoyutai), na kojeg pravo polažu i Kina i Tajvan.

Gospodarstvo

Glavni članak: Japansko gospodarstvo

Japan je visokorazvijena zemlja premda ne pripada zemljama najranije industrijalizacije. Japansko gospodarstvo je po nominalnom BDP-u drugo najveće u svijetu s više 4300 milijardi USD-a u 2007. godini. Po Paritetu kupovne moći BDP-a gospodarstvo je treće iza SAD-a i Kine. Japan je četvrti svjetski izvoznik i šesti uvoznik. Japan najviše izvozi u SAD 22,8%, Europsku Uniju 14,5%, Kinu 14,3%, Južnu Koreju 7,8% te Tajvan 6,8%. Automobili, elektronički uređaji i strojevi su glavna izvozna roba. Najviše uvozi iz Kine 20,5%, SAD-a 12,0%, Europske unije 10,3%, Saudijske Arabije 6,4%, Ujedinjenih Arapskih Emirata 5,5% i Australije 4,8%. Zbog nedostatka prirodnih bogatstava gotovo sve sirovine mora uvoziti. Uvoze se strojevi, fosilna goriva, hrana, posebice meso, tekstil i sirovine za potrebe industrije.

Datoteka:Robot asimo cropped.jpg

Robot ASIMO kojeg proizvodi Honda

Japanci su mjesto u gospodarskom vrhu svijeta postigli svojom marljivošću, izuzetnom radnom disciplinom, izvrsnim organizacijskim sposobnostima. U razdoblju početka izuzetnog gospodarskog rasta nakon Drugog svjetskog rata Japanci se nisu sramili učiti od drugih te su slali mnogobrojne studente i stručnjake na usavršavanje u razvijenije zemlje posebice u SAD. Japansko gospodarstvo karakrerizira bliska suranja vlade i privatnog industrijskog sektora posebice na razvitku znanosti i tehnologije te niski porezi i velika ekonomska sloboda. Japan je jedna od tehnološki najrazvijenijih zemalja svijeta. Za istraživanje i razvoj Japan ulaže više od 3% BDP-a, a s više od 130 milijardi USD-a ima treći najveći proračun za znanstvena istraživanja.

Japanskom poslovnom filozofijom koja ističe dužnost poslodavaca da pod svaku cijenu izbjegnu masovna otpuštanja u vrijeme recesije te garancijom cjeloživotnog zaposlenja (shushin koyo) postiže se čvrsta veza između radnika i poslodavaca te jača duh zajedništva i solidarnosti. Ipak nedavno su japanske tvrtke donekle počele napuštati te norme radi većeg profita. Prepoznatljiva karakteristika japanske ekonomije je i čvrsta veza proizvođača, dobavljača, distributera i bankaka povezanih u grupe zvane Keiretsu te Shunto ugodna veza s vladinim birokratima.

Tokijska burza, druga najveća na svijetu

Prije Drugog svjetskog rata gospodarstvo vodi nekoliko bogatih obitelji zvanih zaibatsu, u suradnji s vladom. Poslije poraza u Drugom svjetskom ratu okupacijske vlasti raspuštaju velike obiteljske tvrtke. Unatoč tome Japan započinje izrazito brz i uspješan gospodarski napredak koji se naziva Japansko čudo. U 60-im godinama gospodarski rast je iznosio 10%, u 70-im 5%, a u 80-im godinama 4%. Doživjevši svojevrsnu gospodarsku eksploziju, Japan je u ranim 1990-ima ušao u razdoblje svojevrsne gospodarske stagnacije, s rastom samo 1.5% BDP-a. Azijska gospodarska kriza nije pogodila Japan koji je proživljvao unutrašnju krizu. Napori vlade da ožive ekonomski rast imaju mali uspjeh. Početkom 2003. japansko gospodarstvo se počinje oporavljati, godišnji rast je 2%, dok je rast nakon 2005. godine još veći, 2.8%.

Budući da je samo 17% površine raspoloživo za poljoprivrednu obradu što zadovoljava tek 75% potreba stanovništva za hranom, poljoprivredni sektor je jako zaštićen. Vlada regulira usluge male kultivizacije što je uzrok izrazite plodnosti zemljišta. Uvoz riže je najviše zaštićen i ujedno subjekt carinske tarife od 490% i ograničen normom od samo 3% totalne trgovine riže. Japan uvozi više od 50% žitarica i gotovo cijelu potražnju mesnih proizvoda zadovoljava uvozom. Japan ima jednu od najvećih ribarskih flota te je odgovoran za 15% svjetskog ulova ribe.

Toyota Camry, Japan je vodeći svjetski proizvođač automobila

Japanska industrija je izrazito razvijena te iako je izražena tercijarizacija gospodarstva Japan i dalje svoju gospodarsku snagu temelji na industriji čija snaga se temelji na velikom broju dobro obrazovanih radnika i na visokorazvijenoj tehnologiji. Industrija zauzima jednu-trećinu japanskog GDPa. Najvažnije industrijske grane su crna i obojena metalurgija, brodogradnja, automobilska, elektrotehnička i elektronička industrija. Takav gospodarski uspjeh pravo je čudo budući da je Japan siromašan sirovinama neophodnim za navedene industrijske grane.

Japan je najveći izvoznik čelika u svijetu te najveći proizvođač brodova i automobila. Jedna od najuspješnijih industrijskih grana je automobilska industrija koju predvodi šest velikih kompanija koje imaju brojne proizvodne pogone širom svijeta. To su Toyota, Honda, Nissan, Mitsubishi, Mazda i Suzuki. Japan je također i proizvođač najrazličitijih električnih i elektroničkih aparata popu televizora, videokamera, telefona, mobitela, računala. Japan drži velik dio tržista razmjene visoke tehnologije kao što su: poluvodiči, industrijke kemikalije te djelovi strojeva. Graditeljstvo je dugo jedna od najvećih industrija Japana s pomoću vladinih ugovora s privatnim sektorom. Robotika je velika ekonomska snaga, Japan posjeduje 410,000 od svjetskih 720,000 radećih robota. Uslužni sektor broji do dvije trećine totalnog ekonomskog dobitka. Bankarstvo, osiguranje, posjedi, nekretnine, prijevoz i telekomunikacije su sve glavne industrije.

Kultura

• Japanska mitologija
• Haruki Murakami, popularni suvremeni japanski pisac i prevoditelj
• Jošikava Eiđi, popularni japanski pisac