Biotin: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
GhalyBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.3) (robot Dodaje: vi:Biotin
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: hu:Biotin
Redak 32: Redak 32:
[[he:ביוטין]]
[[he:ביוטין]]
[[hi:बायोटिन]]
[[hi:बायोटिन]]
[[hu:Biotin]]
[[id:Biotin]]
[[id:Biotin]]
[[it:Biotina]]
[[it:Biotina]]

Inačica od 29. siječnja 2013. u 12:25

Struktura biotina

Biotin u organizmu igra centralnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, aminokiselina i masti. Dio je enzimskog sustava koji povezuje izgradnju i razgradnju spomenutih biomolekula, izvora energije u stanicama. Naime, biotin je prijenosnik karboksilne skupine tj, ugljičnog dioksida (hidrogenkarbonata), važan u svim karboksilacijama u intermedijarnom metabolizmu.

Pivski kvasac, iznutrice, piletina, kruh, riba, žumanjak, banane, gljive te neke vrste povrća kao što su cvjetača i mrkva predstavljaju dobar izvor biotina.

Nije poznata avitaminoza zbog slabe prehrane jer se biotin stvara u crijevima pod utjecajem crijevne flore. Samo u slučajevima teškog oštećenja crijevne flore ili konzumacije sirovog bjelanjka (koji sadrži antimetabolit biotina - avidin) može doći do razvoja nedostatka biotina. On se očituje kroz dermatitis, atrofični glositis, bolove u mišićima, anoreksiju, blagu anemiju i promjene u EEG-u. Biotin može pomoći u slučajevima gastrektomije, seboroičnog dermatitisa kod male djece i primjene avidina. Nije uputno pokušavati liječiti akne, seboreični ekcem i alopeciju uzimanjem pripravaka na bazi biotina.