Kuvajt: razlika između inačica

Država Kuvajt; دولة الكويت; Dawlât al-Kuwayt
Zastava	Grb
	Geslo; Za Kuvajt
	Himna; Al-našid al-watani
	Položaj Kuvajta
Glavni grad	Kuwait
Službeni jezik	arapski
Državni vrh
- Emir	Nawaf Al-Ahmad Al-Džabir Al-Sabah
- Predsjednik Vlade	Sabah al-Sabah
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961.
Površina	157. po veličini
- ukupno	17.870 km2
- % vode	0 %
Stanovništvo	140. po veličini
- ukupno (2005)	2.213.40
- gustoća	202/km2
Valuta	dinar (1000 filsa)
Pozivni broj	+965
Vremenska zona	UTC +3
Internetski nastavak	.kw

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. ožujka 2021. u 00:23

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.

Povijest i politika

Podrobniji članak o temi: Povijest Kuvajta ‎

Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i sadašnji emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. Kuvajt je država, ali i šeikat.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Kuvajta ‎

Prema podacima iz 2013. godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je Kuvajćana i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 Bidunia, osoba bez državljanstva koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.^[1] Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca hindusa, kršćana, budista i sikha.^[2]

Gospodarstvo

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Kuvajta ‎

Datoteka:Kuwait towers2 (2810287441).jpg

Kuvajtski tornjevi

Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz širega područja. Klima Kuvajta ograničava bavljenje zemljoradnjom. Država uvozi skoro sve prehrambene proizvode, osim ribe. Oko 75 % vode se uvozi ili destilira. Povišene cjene nafte 2005., donijele su višak državnoj kasi od 6,7 milijardi kuvajtskih dinara. Kuvajt nastavlja pregovore sa stranim naftnim kompanijama o iskorištavanju nafte u sjevernim dijelovima zemlje.

Zemljopis

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Kuvajta ‎

Kuvajt se nalazi u jugozapadnoj Aziji, između Perzijskog zaljeva na zapadu i Iraka i Saudijske Arabije na istoku. Ima 195 km dugu obalu u Perzijskom zaljevu. Unutar svog teritorija ima devet otoka, od kojih su dva, Bubijan (najveći) i Warbah nenaseljeni. Na jugu i zapadu, Kuvajt dijeli granicu od 250 km sa Saudijskom Arabijom, dok je granica s Irakom predmet spora.

Administrativna podjela

Podrobniji članak o temi: Kuvajtske muhafaze

Kuvajt je podijeljen na šest muhafaza:

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kuvajt
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kuvajt
	Wječnik ima rječničku natuknicu Kuvajt

Nedovršeni članak Kuvajt koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

↑ Kuvajtski zastupnici donijeli zakon da 4.000 Bidun dobije državljanstvo. BBC News. 20. ožujka 2013.
↑ Vjerske slobode izvješće za 2012. godinu. Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država. 2012.

[bbcnat-1] Kuvajtski zastupnici donijeli zakon da 4.000 Bidun dobije državljanstvo. BBC News. 20. ožujka 2013.

[irfr2012-2] Vjerske slobode izvješće za 2012. godinu. Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država. 2012.

[1]

[2]

@@ Redak 22: / Redak 22: @@
   godina_popisa               = 2005      |
   gustoća_stanovništva        = 202 |
-  neovisnost                  = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[19. lipnja]] [[1961]].|
+  neovisnost                  = Od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[19. lipnja]] [[1961.]]|
   valuta                      = [[kuvajtski dinar|dinar]] |
   stoti_dio_valute            = 1000 filsa |
@@ Redak 38: / Redak 38: @@
 {{glavni|Povijest Kuvajta ‎}}
-Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim [[Irak]]om. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom [[iračko-iranski rat|iračko-iranskog rata]] u osamdesetima, ali u kolovozu [[1990]]. Irak je pod vodstvom [[Saddam Husein|Saddama Huseina]] napao i okupirao Kuvajt. U veljači [[1991]]. međunarodna koalicija na čelu s [[SAD]]-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka [[2003]]. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
+Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim [[Irak]]om. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom [[iračko-iranski rat|iračko-iranskog rata]] u osamdesetima, ali u kolovozu [[1990.]] Irak je pod vodstvom [[Saddam Husein|Saddama Huseina]] napao i okupirao Kuvajt. U veljači [[1991.]] međunarodna koalicija na čelu s [[SAD]]-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka [[2003.]] Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
 U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i sadašnji emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. Kuvajt je [[država]], ali i [[šeikat]].