Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kubura (razgovor | doprinosi)
155.232 edits
manja dopuna i oblikovanje
Redak 9: Redak 9:
z. dužina = 18.76|
z. dužina = 18.76|
}}
}}
'''Bošnjaci''' su općina u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj]] županiji, u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], površine 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % površine čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % su površine pod šumom.
'''Bošnjaci''' su općina u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj]] županiji, u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].


==Zemljopis==
Selo se nalazi u blizini rijeke [[Sava|Save]] i grada [[Županja|Županje]], s kojom je [[Urbanizacija|urbanizacijom]] gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km.
[[Datoteka:Središte Bošnjaka.jpg|mini|306x306px|Središte Bošnjaka|alt=]]

Graniči s općinama [[Vrbanja]], [[Drenovci]], [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemci]], gradovima [[Županja]] i [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok,]] te s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].
Površina općine je 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % šuma. Selo se nalazi u blizini rijeke [[Sava|Save]] i grada [[Županja|Županje]], s kojom je [[Urbanizacija|urbanizacijom]] gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km. Graniči s općinama [[Vrbanja]], [[Drenovci]], [[Nijemci (Vukovarsko-srijemska županija)|Nijemci]], gradovima [[Županja]] i [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok,]] te s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]].


Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta [[Autocesta A3 (Hrvatska)|A3]] na sjeveru Općine (GP [[Bregana]]-[[Zagreb]]-[[Slavonski Brod]]-[[Lipovac]]- GP Bajakovo), te državna cesta [[Državna cesta D214|D214]] (Županja-Bošnjaci-GP [[Gunja]]) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta [[Državna cesta D55|D55]], a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni [[Granični nadzor|granični prijelaz]] Županja - [[Orašje]]. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.
Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta [[Autocesta A3 (Hrvatska)|A3]] na sjeveru Općine (GP [[Bregana]]-[[Zagreb]]-[[Slavonski Brod]]-[[Lipovac]]- GP Bajakovo), te državna cesta [[Državna cesta D214|D214]] (Županja-Bošnjaci-GP [[Gunja]]) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta [[Državna cesta D55|D55]], a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni [[Granični nadzor|granični prijelaz]] Županja - [[Orašje]]. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.


== Povijest ==
[[Datoteka:Središte Bošnjaka.jpg|mini|306x306px|Središte Bošnjaka|alt=]]
Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola [[Kultura polja sa žarama|kulture polja sa žarama]] koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datira u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko 1000 godina prije Krista. Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska [[nekropola]].


Prvi se puta Bošnjaci spominju [[1476.]] godine, u popisu posjeda Selna (''Zelna''),<ref>[https://archives.hungaricana.hu/en/charters/204489/ ''Selna'']</ref> i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća ''ušoravanjem'' biti povezana u cjelinu.
== Stanovništvo ==


=== Turska vladavina ===
'''Bošnjaci''' su selo s hrvatskim, [[katoličanstvo|katoličkim]] starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima [[Šokci]]ma.
[[Datoteka:Crkva.2019.jpg|mini|Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci]]
Posavski dio [[Slavonija|Slavonije]] [[Osmansko Carstvo|Turci]] osvajaju [[1536.|1536]]. godine, a ovo je područje pripadalo [[Srijem|Srijemskom]] [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaku]], [[kadiluk]]u [[Nijemci_(općina)|Nijemci]] i [[Nahija|nahiji]] Posavina. Područje današnjih Bošnjaka sastojalo se od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko [[1570.|1570]]. izgledala ovako:

* '''Boşnak''' (Bošnjaci): 2200 [[akča|akči]] poreza, 11 kuća, kućedomaćini: Gaza Hıjrit', Vuk Lukşa, D'urko Lukşa, Tomaş Bojit' (Božić), Martin Dopalovit', Şimun Dopalovit', Antol Kumirit'(?), Andıriyaş Yagit', Marko Radivoy, Kila(?) Istamirit'(?), Nikola Feza,

* '''Buçiye''' (Buče) i '''Karaş''' (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća, kućedomaćini: Berta Çivoviçit' (?), Antol Vuçeta, Petar Vuk, D'urko Bratoşevit', D'urad' ....(?), Iliya Vitkovit' (Vitković),

* '''Salanik''', '''Islaniçi''' (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (''doseljenik''), D'ura Dorit'(Dorić), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (Klarić) , bive (udovica)- Kata.

Najviše je [[porez]]a i ''ušura'' <ref>[http://www.hrleksikon.info/definicija/usur.html ušur], www.hrleksikon.info</ref> plaćano je od pšenice, prosa, košnica, ovaca i svinja, a stanovnici Slanić sela <ref>[https://archives.hungaricana.hu/en/charters/view/204489/?pg=0&bbox=5074%2C-2552%2C5757%2C-2163]</ref> imali su i 4 [[vodenice]] na rijeci Savi. Selo [[Županja|Županje Blato]] (''Jupaniye Blata'') u isto vrijeme ima 23 kuće, ali nema zabilježenih vodenica, pa je pretpostavka da je Županje Blato bilo nešto dalje od Save.

=== Vojna krajina i suvremeno razdoblje ===
[[Datoteka:Crkva u Bošnjacima 2020..jpg|mini|Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.]]
Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi Bošnjaci su dio [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne granice]], 7. [[Brodska pukovnija|Brodske graničarske pukovnije]] i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.


Dne [[16. rujna]] [[1845.|1845]]. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski [[parobrod]] ''Sloga''.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56675 Sloga]</ref>
Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima.


Važan datum za općinu je 22. svibnja [[1897.]] kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1897.|izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor]].<ref>[http://www.zupanjac.net/1/index.php/vijesti/zanimljivosti/2886-na-danasnji-dan-22-5-1897-krvavi-bosnjacki-izbori Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“], www.zupanjac.net, objavljeno 22. svibnja 2013.</ref>, a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva [[Krvavi izbori u Bošnjacima 1897.|Krvavi bošnjački izbori]].<ref>[http://www.bosnjaci.hr/content/view/183/1/ Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897."], www.bosnjaci.hr, objavljeno 20. svibnja 2012.</ref>.
Prema [[:bs:Popis_stanovništva_u_Hrvatskoj_2011_(Bošnjaci)|'''<u>popisu iz 2011. Bošnjaci</u>''']] imaju 3.901 stanovnika, i najveće su ruralno naselje županjske Posavine.


Od [[1945.|1945]]. do [[1963.|1963]]. događala su se [[ukazanja Majke Božje i svetaca u Bošnjacima|ukazanja]] [[Marija (majka Isusova)|Majke Božje]] i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama [[Vinko Juzbašić]], te svećenik Srijemske biskupije [[Petar Šokčević]] u knjizi ''Zapisi iz olovnih vremena'', u poglavlju ''Ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.''. Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=169700 IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića], www.ika.hr, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref>
=== Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva <ref>http://www.dzs.hr/</ref> ===

U [[Domovinski_rat|Domovinskome je ratu]] sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.

Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu [[Općina Županja|Općine Županja]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bošnjaci 2018..jpg|mini|Bošnjaci, svibanj 2018.]]
'''Bošnjaci''' su selo s hrvatskim, [[katoličanstvo|katoličkim]] starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima [[Šokci]]ma. Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima. Prema [[:bs:Popis_stanovništva_u_Hrvatskoj_2011_(Bošnjaci)|popisu iz 2011.]] Bošnjaci imaju 3.901 stanovnika i najveće su ruralno naselje županjske Posavine.

;Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva <ref>http://www.dzs.hr/</ref>
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|[[:bs:1857|1857]]
|[[:bs:1857|1857]]
Redak 64: Redak 89:
|}
|}


=== Nacionalni sastav po popisu [[2011.]]===
;Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu [[2011.]]


* [[Hrvati]] - 3.855 (98,82%)
* [[Hrvati]] - 3.855 (98,82%)
Redak 73: Redak 98:
* [[Mađari]] - 1
* [[Mađari]] - 1
* neopredijeljeni - 4
* neopredijeljeni - 4

== Povijest ==

Na lokalitetu '''''Poprnjak''''', oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola [[Kultura polja sa žarama]] ''''',''''' koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datiraja u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko '''1000 godina prije Krista.'''

Na prostoru '''''Žuželja''''', kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je '''starohrvatska''' [[nekropola]].

Prvi se puta Bošnjaci spominju [[1476.]] godine, u popisu posjeda [https://archives.hungaricana.hu/en/charters/204489/ '''Selna'''] (''Zelna''), i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća biti povezana u cjelinu '''''ušoravanjem'''''.

=== Turska vladavina ===
Posavski dio [[Slavonija|Slavonije]] [[Osmansko Carstvo|Turci]] osvajaju [[1536.|1536]]. godine, a ovo je područje pripadalo [[Srijem|Srijemskom]] [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaku]], [[kadiluk]]u [[Nijemci_(općina)|Nijemci]] i [[Nahija|nahiji]] Posavina. Područje današnjih Bošnjaka se sastojalo od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko [[1570.|1570]]. izgledala ovako:

* '''Boşnak''' ('' Bošnjaci''): 2200 [[akča|akči]] poreza, 11 kuća, kućedomaćini: Gaza Hıjrit', Vuk Lukşa, D'urko Lukşa, Tomaş Bojit' (''Božić''), Martin Dopalovit', Şimun Dopalovit', Antol Kumirit'(?), Andıriyaş Yagit', Marko Radivoy, Kila(?) Istamirit'(?), Nikola Feza,

* '''Buçiye''' (''Buče'') i '''Karaş''' (''napušteno selište Karaševo''): 2200 akči poreza, 6 kuća, kućedomaćini: Berta Çivoviçit' (?), Antol Vuçeta, Petar Vuk, D'urko Bratoşevit', D'urad' ....(?), Iliya Vitkovit' (''Vitković''),

* '''Salanik''', '''Islaniçi''' (''selo Slanik, drugim imenom Slanić''): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (''doseljenik''), D'ura Dorit'(''Dorić''), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (''Klarić'') , bive (''udovica'')- Kata.

Najviše je [[porez]]a i [http://www.hrleksikon.info/definicija/usur.html ušura] plaćano od pšenice, prosa, košnica, ovaca, svinja, a stanovnici '''[https://archives.hungaricana.hu/en/charters/view/204489/?pg=0&bbox=5074%2C-2552%2C5757%2C-2163 Slanić sela]''' su imali i 4 [[vodenice]] na rijeci Savi. Selo [[Županja|Županje Blato]] (Jupaniye Blata) u isto vrijeme ima 23 kuće, ali nema zabilježenih vodenica, pa je pretpostavka da je Županje Blato bilo nešto dalje od Save.

=== Vojna krajina i suvremeno razdoblje ===
Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi, Bošnjaci su dio [[Slavonska vojna krajina|Slavonske vojne granice]], 7. [[Brodska pukovnija|Brodske graničarske pukovnije]] i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.

Dne [[16. rujna]] [[1845.|1845]]. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski [[parobrod]] [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=56675 '''Sloga.''']

Važan datum za općinu je '''22. svibnja [[1897.|1897]].''' kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1897.|Hrvatski sabor]] <ref>[http://www.zupanjac.net/1/index.php/vijesti/zanimljivosti/2886-na-danasnji-dan-22-5-1897-krvavi-bosnjacki-izbori Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“] Objavljeno 22. svibnja 2013.</ref>, a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno '''osam''' mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva [[Krvavi izbori u Bošnjacima 1897.|Krvavi bošnjački izbori]].<ref>[http://www.bosnjaci.hr/content/view/183/1/ Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897."] Objavljeno 20. svibnja 2012.</ref>.

Od [[1945.|1945]]. do [[1963.|1963]]. događala su se [[ukazanja Majke Božje i svetaca u Bošnjacima|'''ukazanja''']] [[Marija (majka Isusova)|Majke Božje]] i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama [[Vinko Juzbašić]], te svećenik Srijemske biskupije [[Petar Šokčević]] u knjizi ''Zapisi iz olovnih vremena'' (iz 2015.), u poglavlju "Ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.". Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=169700 IKA] ''"Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića'', 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)</ref>

U [[Domovinski_rat|Domovinskome je ratu]] sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.

Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu [[Općina Županja|Općine Županja]].

[[Datoteka:Bošnjaci 2018..jpg|mini|Bošnjaci, svibanj 2018.|300x300px|alt=|središte]]
[[Datoteka:Crkva.2019.jpg|alt=|središte|mini|Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci]]
[[Datoteka:Crkva u Bošnjacima 2020..jpg|središte|mini|Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.]]


== Gospodarstvo ==
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Oborci.jpg|mini|Oborak]]
Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada '''oboraka''' i ženskih ručnih radova, osobito '''[https://www.youtube.com/watch?v=qSY8x-PKY7M šlinge]'''. To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: '''''Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju''' '''!'''''
Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada ''oboraka'' i ženskih ručnih radova, osobito ''šlinge'' <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=qSY8x-PKY7M šlinge], www.youtube.com</ref>. To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: ''Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju!''


Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz [[Spačva|Spačvanski]] bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i [https://www.hrsume.hr/index.php/hr/turizam/2015-06-03-09-39-29/sumarski-muzej-bosnjaci Šumarski muzej].
Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz [[Spačva|Spačvanski]] bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.<ref>[https://www.hrsume.hr/index.php/hr/turizam/2015-06-03-09-39-29/sumarski-muzej-bosnjaci Šumarski muzej Bošnjaci], www.hrsume.hr</ref>


Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu.
Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu. Trenira se i druži uz [[NK Zrinski Bošnjaci|nogomet]], rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.


Trenira se i druži uz [[NK Zrinski Bošnjaci|nogomet]], rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.
[[Datoteka:Oborci.jpg|lijevo|mini|Oborak]]
[[Datoteka:Otarčići za svetenje.jpg|središte|mini|Otarčići za svetenje|288x288px]]
[[Datoteka:Crkva u Bošnjacima, oltar na Trojstvo 2018..jpg|središte|mini|Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.|254x254px]]
== Prirodna baština ==
== Prirodna baština ==

=== Bošnjački Vjerovi ===
=== Bošnjački Vjerovi ===
[[Datoteka:Bošnjački Vjerovi.jpg|mini|Bošnjački Vjerovi]]
'''''Virovi / Vjerovi''''' su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke [[Sava|Save]], kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.
Vjerovi (Virovi) su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke [[Sava|Save]], kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.


Danas, kada zbog izgradnje [[Nasip|nasipa]] ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike [[Močvara|močvare]], i [[Jezero|riječnog jezera]], te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje [[Gljive|gljiva]].
Danas, kada zbog izgradnje [[Nasip|nasipa]] ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike [[Močvara|močvare]], i [[Jezero|riječnog jezera]], te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje [[Gljive|gljiva]].
Redak 132: Redak 118:
Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju [[podzemne vode]], koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena [[Izvor|izvorišta]] - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj [[Vegetacija Hrvatske|vegetaciji]], u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: [[šaran]], [[linjak]], [[štuka]], [[som]], karas, sunčani karas, [[Bjelica (riba)|bjelica]], [[grgeč]] - bandar - bulješ - okan ili ostriž, [[deverika]], žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se [[bijela roda]], [[crna roda]], [[Mala bijela čaplja|bijela čaplja]], crna liska, [[siva čaplja]], [[divlja patka]], [[Bukoč|orao ribič]], golub grivnjaš te [[orao štekavac]] - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi [[Vidre|vidra]], a na pojilo dolazi [[lisica]], [[divlja svinja]], [[srna]] i [[Obični jelen|jelen]]. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u [[Park prirode Kopački rit|Kopačevu]].
Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju [[podzemne vode]], koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena [[Izvor|izvorišta]] - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj [[Vegetacija Hrvatske|vegetaciji]], u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: [[šaran]], [[linjak]], [[štuka]], [[som]], karas, sunčani karas, [[Bjelica (riba)|bjelica]], [[grgeč]] - bandar - bulješ - okan ili ostriž, [[deverika]], žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se [[bijela roda]], [[crna roda]], [[Mala bijela čaplja|bijela čaplja]], crna liska, [[siva čaplja]], [[divlja patka]], [[Bukoč|orao ribič]], golub grivnjaš te [[orao štekavac]] - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi [[Vidre|vidra]], a na pojilo dolazi [[lisica]], [[divlja svinja]], [[srna]] i [[Obični jelen|jelen]]. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u [[Park prirode Kopački rit|Kopačevu]].


U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava [[žir]] s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.<ref>http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf</ref>
U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat [[Hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava [[žir]] s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.<ref>[http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017.], www.bosnjaci.hr</ref>


Na Vjerovima se nalaze ostaci [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] utvrde '''[[Virgrad]]''' ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na [http://www.glas-slavonije.hr/279401/4/Dovesti-turiste-na-otocke-Virove-i-bosnjacke-Vjerove turističkom razvoju] toga područja.
Na Vjerovima se nalaze ostaci [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] utvrde [[Virgrad]] ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.<ref>[http://www.glas-slavonije.hr/279401/4/Dovesti-turiste-na-otocke-Virove-i-bosnjacke-Vjerove ''Dovesti-turiste-na-otocke-Virove-i-bosnjacke-Vjerove''], www.glas-slavonije.hr</ref>


Tu se nalazi i [https://www.youtube.com/watch?v=yH47f2HIFIE vikend naselje] u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude. [[Datoteka:Šumarski muzej Bošnjaci.jpg|mini|258x258px|Šumarski muzej Bošnjaci|alt=]] [[Datoteka:Bošnjački Vjerovi.jpg|središte|mini|Bošnjački Vjerovi|alt=]]
Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=yH47f2HIFIE vikend naselje], www.youtube.com</ref>


== Svetište Drage Gospe Bošnjačke ==
== Svetište Drage Gospe Bošnjačke ==
[[Datoteka:Svetište 1945..jpg|mini|lijevo|Svetište 1945.]]
[[Datoteka:Svetište u Bošnjacima 1946..jpg|mini|lijevo|Svetište do 1947.]]
Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se [[Marija (majka Isusova)|Gospa]] ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru [[Marija (majka Isusova)|BDM]].
Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se [[Marija (majka Isusova)|Gospa]] ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru [[Marija (majka Isusova)|BDM]].


Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio [[sveti Martin]], a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "''Ja sam draga Gospa''" i "''Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji''".
Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio [[sveti Martin]], a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji".


Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima... Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.
Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima. Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.


Nova komunistička vlast i [[UDBA]] je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a [[milicija]] je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac [http://dominikanci.hr/index.php/28-vijesti/2813-gdje-je-nestao-dominikanac-novak Česlav Novak]
Nova komunistička vlast i [[UDBA]] je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a [[milicija]] je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak.<ref>[http://dominikanci.hr/index.php/28-vijesti/2813-gdje-je-nestao-dominikanac-novak ''Gdje je nestao dominikanac Novak''], dominikanci.hr</ref>


Nakon što je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Bosansko-đakovački i Srijemski biskup]] dr. Antun Akšamović 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio ''7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu'', komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su ukazanja najčešće bila u župnoj crkvi.
Nakon što je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Bosansko-đakovački i Srijemski biskup]] dr. [[Antun Akšamović]] 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio ''7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu'', komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su se ukazanja nastavila u župnoj crkvi.


[[Datoteka:Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić.jpg|mini|Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić]]
Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.
Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.


Zadnje ukazanje je bilo na blagdan [[Velika Gospa|Velike Gospe]] 1963. , a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan [[Milosrdne sestre svetoga Križa|Milosrdnih sestara sv. Križa]] u [[Đakovo]], uzevši redovničko ime [[Bernardica Soubirous|Bernardica]].<ref>Vinko Juzbašić: Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci 1998.</ref>
Zadnje ukazanje je bilo na blagdan [[Velika Gospa|Velike Gospe]] 1963. , a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan [[Milosrdne sestre svetoga Križa|Milosrdnih sestara sv. Križa]] u [[Đakovo]], uzevši redovničko ime Bernardica.<ref>Vinko Juzbašić, ''Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.'', Vinkovci, 1998.</ref>


Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i Općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".
Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".
[[Datoteka:Svetište danas.jpg|mini|Svetište danas]]
[[Datoteka:Svetište 1945..jpg|lijevo|mini|Svetište 1945.]]
[[Datoteka:Svetište u Bošnjacima 1946..jpg|središte|mini|Svetište do 1947.]]
[[Datoteka:Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić.jpg|središte|mini|Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić]]
<br />
== Poznate osobe ==

* [[Vanja Drach|Vanja Drach]] (1932. - 2009.) , glumac
* [[Nada Subotić|Nada Subotić]] (1931. - 2016.), glumica
* [[Sonja Kovačić-Tajčević]] (1894. - 1968.), slikarica<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33534 www.enciklopedija.hr Kovačić-Tajčević, Sonja], pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref>
*[[:en:Josip_Mišić_(footballer,_born_1994)|Josip Mišić]], nogometaš
* J[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53469 osip Babogredac] (1907.- 1989.); učitelj i slikar
*[https://www.vecernji.hr/kultura/mislav-lesic-kumica-je-moja-baka-koja-nikad-nije-bila-u-zagrebu-1259078 Mislav Lešić], umjetnik, akademski slikar
*Martin Lešić, ( ''po selu Tina Ilarija'' ), '''[https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/154057899 "Put do stana"]'''
*[http://www.index.hr/black/clanak/otkrivamo-nepoznate-hrvatske-ljepotice-nera-lesic/864193.aspx Nera Lešić], model
* [[Mato Leaković]] - političar
* [http://www.wikiwand.com/hr/Izbori_za_Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_sabor_1911. Mato Babogredac (1875. - 1950.); političar]
* Antun Bačić - Tuca; bošnjački župnik, pjesnik; "Ovdje smo"
* Ivan Gačić, pučki pjesnik
* Dr. sc. Zdenko Ilić, svećenik [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]], sudac i branitelj veze
* [[Antun Jovanovac (svećenik)]], hrvatski katolički svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije i pjesnik<ref name="preminuo">[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=104449 IKA] ''Preminuo vlč. Antun Jovanovac'', Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.</ref>
* Matej Juzbašić :učitelj i kulturni djelatnik
* Vinko Juzbašić; publicist, zavičajni povjesničar; "Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963." Vinkovci, 1998., "Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci, "Vatru gasi, brata spasi - stoljeće bošnjačkog vatrogastva"
* [[Bernardin (Toma) Leaković]] ( 1741.-1815. ); fratar i književnik; "Nauk od poglavitih stvarih kerstjansko-katolichanskih"
* Ivica Lenić, svećenik [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]], župnik i upravitelj svetišta Gospe Brze Pomoći u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]
* Antun Lešić Tunja; učitelj, pisak, glazbenik; "Oskrnavljeni raj", "Let plavog konjogriza", "Vremena iskrivljenih ogledala"
* [[Ilija Lešić - Bartolov]] ( 1915.- 1985. );književnik i publicist; "'''Hajduk Ilijica''' i druge pripovjetke", "'''Marika'''"; "[http://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/133104573 Vesela je Šokadija]"
* Luka Lešić (1898. - 1945.); političar
* Damir Matanović, znanstvenik i sveučilišni profesor u Osijeku
* [[Matija Mišić]] , nogometaš
* [[Suzana Nikolić]] , glumica
* Matija Pavličić (1885.-1904.)
* Josip Šarčević (1949. - 2009.) , profesor vinkovačke gimnazije
* Mirko Šarčević
* [[Petar Šokčević]]; svećenik i književnik
* Andrija Šumanovac; svećenik
* Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, dipl. ing. geol.
*[[Marijan Batarilović]], pilot


== Spomenici i znamenitosti ==
== Spomenici i znamenitosti ==
* Šumarski muzej
[[Datoteka:Šumarski muzej Bošnjaci.jpg|mini|Šumarski muzej Bošnjaci]]
* [[Šumarski muzej]] <ref>[http://hvm.mdc.hr/sumarski-muzej-bosnjaci,600%3ABOS/hr/info/ Šumarski muzej Bošnjaci], mdc.hr</ref>
* župna crkva sv. Martina iz 1792. godine
* Crkva sv. Martina iz 1792. godine, župna crkva
* svetište Drage Gospe Bošnjačke
* Svetište Drage Gospe Bošnjačke
* arheološki lokalitet "Virgrad" - ostatci utvrde podignute u 14. stoljeću
* Virgrad, arheološki lokalitet s ostacima utvrde podignute u 14. stoljeću
* crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine
* Crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine
* Spomen-križ, podignut 2021. godine u znak sjećanja na 105 poginulih i nestalih Bošnjačana u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], 569 poginulih i nestalih Bošnjačana u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i 14 poginulih i nestalih mještana u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] <ref>[https://www.glas-slavonije.hr/463567/4/Otkriven-Spomen-kriz-i-otvorena-Slavonska-kuca ''Otkriven Spomen-križ i otvorena Slavonska kuća''], www.glas-slavonije.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.</ref>
* Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća" (2021.) <ref>[https://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/izgradnja_centra_za_promociju_poljoprivrede_i_ruralnog_razvoja_Slavonska_kuca_2020.pdf ''Izgradnja centra za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja „Slavonska kuća“'']<, www.bosnjaci.hr</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/u-bosnjacima-otvorena-slavonska-kuca-1490900 ''U Bošnjacima otvorena Slavonska kuća''], www.vecernji.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.</ref>


== Obrazovanje ==
== Obrazovanje ==
* [http://os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr/ OŠ "fra Bernardina Tome Leakovića"]
* Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića <ref>[http://os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr/ OŠ "fra Bernardina Tome Leakovića"], os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr</ref>


== Kultura ==
== Kultura ==
* Kulturno-umjetničko društvo Branimir <ref>[http://www.glas-slavonije.hr/252250/9/Sto-godina-KUD-a-Branimir Sto godina KUD-a Branimir], www.glas-slavonije.hr</ref>
*KUD Branimir
* Ženski vokalni ansambl Nene <ref>[http://www.etnoportal.com/ZVA-Nene/ ŽVA Nene]</ref>
*ŽVA Nene
*ŽPS Snaše
* Ženska pjevačka skupina Snaše
* Muška pjevačka skupina Baće <ref>[http://www.glas-slavonije.hr/252218/4/Muska-pjevacka-skupina-Bace-iz-Bosnjaka-proslavila-40-godina-uspjesnog-rada MPS Baće]</ref>
*MPS Baće
*U Bošnjacima se svake godine održava smotra pučkih marijanskih pjesama ''[[K nebu leti, pjesmo moja]]'' u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva „Branimir“.<ref>(): [https://ika.hkm.hr/najave/13-smotra-puckih-marijanskih-pjesama-k-nebu-leti-pjesmo-moja/ ''13. smotra pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“ ''] IKA. Hrvatska katolička mreža. Najava za 6. rujna 2020. Pristupljeno 8. rujna 2020.</ref>


== Sport ==
== Sport ==
Redak 214: Redak 167:
* RK Zrinski
* RK Zrinski
* Šahovski klub Bošnjaci
* Šahovski klub Bošnjaci
Šahovski turnir ''Open Bošnjaci'' održava se od 1996.
* Vatrogasni dom "DVD Bošnjaci"
* Vatrogasni dom "DVD Bošnjaci"
* Športsko ribolovna udruga "VIROVI"Bošnjaci
* Športsko ribolovna udruga "VIROVI"Bošnjaci
* Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci
* Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci


==Događanja==
''Noćni malonogometni turnir 'Bošnjaci' '' održava se od 1966.
[[Datoteka:Svetište danas.jpg|mini|Svetište danas]]
* Dan Općine Bošnjaci, 22. svibnja
* ''[[K nebu leti, pjesmo moja]]'', godišnja smotra pučkih marijanskih pjesama u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva "Branimir" <ref>[https://ika.hkm.hr/najave/13-smotra-puckih-marijanskih-pjesama-k-nebu-leti-pjesmo-moja/ ''13. smotra pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“ ''], IKA. Hrvatska katolička mreža. Najava za 6. rujna 2020., pristupljeno 8. rujna 2020.</ref>
* Šahovski turnir "Open Bošnjaci" održava se od 1996. godine
* Noćni malonogometni turnir "Bošnjaci" održava se od 1966. godine

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Crkva u Bošnjacima, oltar na Trojstvo 2018..jpg|mini|Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.]]
[[Datoteka:Otarčići za svetenje.jpg|mini|Otarčići za svetenje]]
* [[Vanja Drach|Vanja Drach]] (1932. - 2009.), glumac
* [[Nada Subotić|Nada Subotić]] (1931. - 2016.), glumica
* [[Sonja Kovačić-Tajčević]] (1894. - 1968.), slikarica <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33534 www.enciklopedija.hr Kovačić-Tajčević, Sonja], pristupljeno 11. studenoga 2019.</ref>
* Josip Mišić, nogometaš <ref>[[:en:Josip_Mišić_(footballer,_born_1994)|Josip Mišić]]</ref><ref>[http://www.nk-rijeka.hr/player/josip-misic/ Josip Mišić]</ref>
* Josip Babogredac (1907. - 1989.), učitelj i slikar <ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53469 Babogredac, Josip], enciklopedija.lzmk</ref>
* Mislav Lešić, slikar <ref>[https://www.vecernji.hr/kultura/mislav-lesic-kumica-je-moja-baka-koja-nikad-nije-bila-u-zagrebu-1259078 ''Mislav Lešić: Kumica je moja baka koja nikad nije bila u Zagrebu''], www.vecernji.hr</ref>
* Martin Lešić <ref>[https://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/154057899 "Put do stana"]</ref>
* Nera Lešić, model <ref>[http://www.index.hr/black/clanak/otkrivamo-nepoznate-hrvatske-ljepotice-nera-lesic/864193.aspx Nera Lešić]</ref>
* [[Mato Leaković]], političar
* Mato Babogredac (1875. - 1950.), političar <ref>[http://www.wikiwand.com/hr/Izbori_za_Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski_sabor_1911. Mato Babogredac (1875. - 1950.); političar]</ref>
* Antun Bačić - Tuca, pjesnik (''Ovdje smo'') i bošnjački župnik
* Ivan Gačić, pučki pjesnik
* Zdenko Ilić, svećenik [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]], sudac i branitelj veze <ref>[http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-zdenko-ilic Dr.sc. Zdenko Ilić]</ref>
* [[Antun Jovanovac (svećenik)|Antun Jovanovac]], svećenik i pjesnik <ref name="preminuo">[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=104449 IKA] ''Preminuo vlč. Antun Jovanovac'', Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.</ref>
* Matej Juzbašić, učitelj i kulturni djelatnik
* Vinko Juzbašić, publicist, zavičajni povjesničar <ref>Napisao je knjige: ''Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.'', Vinkovci, 1998., ''"Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci'' i ''"Vatru gasi, brata spasi" - stoljeće bošnjačkog vatrogastva''.</ref>
* [[Bernardin Leaković|Bernardin (Toma) Leaković]] (1741. - 1815.), [[fratar]] i književnik (''Nauk od poglavitih stvarih kerstjansko-katolichanskih'') <ref>[http://www.djos.hr/index.php/vijesti/2031-znanstveni-skup-o-200-obljetnici-smrti-fra-bernardina-tome-leakovica '''Bernardin (Toma) Leaković''']</ref>
* Ivica Lenić, svećenik, župnik i upravitelj svetišta Gospe Brze Pomoći u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]
* Antun Lešić Tunja, učitelj, pisac i glazbenik (''Oskrnavljeni raj'', ''Let plavog konjogriza'', ''Vremena iskrivljenih ogledala'') <ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133001174 Antun Lešić Tunja]</ref>
* [[Ilija Lešić - Bartolov]] (1915.- 1985.), književnik i publicist (''Hajduk Ilijica i druge pripovjetke'', ''Marika''; ''Vesela je Šokadija'') <ref>[http://www.zamp.hr/baza-autora/djelo/pregled/133104573 Vesela je Šokadija]</ref><ref>[http://www.glas-slavonije.hr/275354/4/Spomen-ploca-Iliji-Lesicu-Bartolovu Ilija Lešić - Bartolov]</ref>
* Luka Lešić (1898. - 1945.), političar
* Damir Matanović, znanstvenik i sveučilišni profesor u Osijeku <ref>[http://wt.foozos.hr/odsjek-za-cjelozivotno-obrazovanje/damir-matanovic Damir Matanović]</ref>
* [[Matija Mišić]], nogometaš
* [[Suzana Nikolić]], glumica
* Matija Pavličić (1885.-1904.) <ref>[http://www.veritas.hr/arhiv/ver2005/ver04_05/upoznaj.htm Matija Pavličić]</ref>
* Josip Šarčević (1949. - 2009.), profesor vinkovačke gimnazije
* Mirko Šarčević
* [[Petar Šokčević]], svećenik i književnik
* Andrija Šumanovac, svećenik
* Franjo Šumanovac, geolog <ref>[https://rudar.rgn.hr/~fsuman/ Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, dipl. ing. geol.]</ref>
* [[Marijan Batarilović]], pilot


== Literatura ==
== Literatura ==
* Bruce W. McGowan, Sirem Sancagi Mufassal Tahrir Defteri (1566.-1574.), Ankara, 1983.
* Bruce W. McGowan, ''Sirem Sancagi Mufassal Tahrir Defteri (1566.-1574.)'', Ankara, 1983.
* Boško Marijan, ''Popernjak : naselje i nekropola brončanog doba : Zavičajni muzej Stjepana Grubera, Županja, 30.studenog - 22. prosinca 2005.'', Županja, Zavičajni muzej Stjepana Grubera, 2005
* Boško Marijan, ''Popernjak : naselje i nekropola brončanog doba : Zavičajni muzej Stjepana Grubera, Županja, 30.studenog - 22. prosinca 2005.'', Županja, Zavičajni muzej Stjepana Grubera, 2005.
* Boško Marijan, [https://hrcak.srce.hr/85466 ''Brončani i koštani predmeti iz Popernjaka kod Bošnjaka - Županja''], ''[[Histria antiqua]]'', 19/2010.
* Starohrvatska nekropola u Bošnjacima: <nowiki>http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33683</nowiki>
* Slavenka Ercegović, [https://hrcak.srce.hr/21390 ''Istraživanje srednjovjekovne nekropole u Bošnjacima''], ''[[Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu]]'' 1/1961.
* http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf
* [http://www.bosnjaci.hr/upload/dokumenti/Strategija_razvoja_Opcine_Bosnjaci_2017.pdf ''Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017.''], www.bosnjaci.hr
* Dokument iz 1476. gdje se spominju Bošnjaci, Slanić selo, te ostala manja sela kao dio posjeda Selna (''Zelna''):https://archives.hungaricana.hu/en/charters/204489/
* [https://archives.hungaricana.hu/en/charters/204489/ ''Kői káptalan''], dokument iz 1476. gdje se spominju Bošnjaci, Slanić selo, te ostala manja sela kao dio posjeda Selna (''Zelna''), archives.hungaricana.hu


== Izvori ==
== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Izvori|2}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
*[http://www.bosnjaci.hr Stranica općine]
*[http://hvm.mdc.hr/sumarski-muzej-bosnjaci,600%3ABOS/hr/info/ Šumarski muzej Bošnjaci]
*[http://www.bosnjaci.hr Općina Bošnjaci], službeno mrežno mjesto
* [https://www.bosnjaci.hr/bosnjacki_list.php ''Bošnjački list''], službeno općinsko glasilo
*[http://www.glas-slavonije.hr/252250/9/Sto-godina-KUD-a-Branimir KUD Branimir]

*[http://www.glas-slavonije.hr/252218/4/Muska-pjevacka-skupina-Bace-iz-Bosnjaka-proslavila-40-godina-uspjesnog-rada MPS Baće]
*[http://www.etnoportal.com/ZVA-Nene/ ŽVA Nene]
*[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=53469 '''Josip Babogredac''']
*[https://library.foi.hr/m3/kdc1.php?sqlnivo=&sqlid=1&B=1&sqlx=S01002&broj=200000019&volumen=5&dlib=&L=&F=&vrsta=&grupa=&H=&U=&w=1#vrh Mato Babogredac]
*[http://www.djkbf.unios.hr/hr/prof-zdenko-ilic Dr.sc. Zdenko Ilić]
*[http://www.djos.hr/index.php/vijesti/2031-znanstveni-skup-o-200-obljetnici-smrti-fra-bernardina-tome-leakovica '''Bernardin (Toma) Leaković''']
*'''[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133001174 Antun Lešić Tunja]'''
*'''[http://www.glas-slavonije.hr/275354/4/Spomen-ploca-Iliji-Lesicu-Bartolovu Ilija Lešić - Bartolov]'''
*[http://wt.foozos.hr/odsjek-za-cjelozivotno-obrazovanje/damir-matanovic Damir Matanović]
*'''[http://www.nk-rijeka.hr/player/josip-misic/ Josip Mišić]'''
*[http://www.veritas.hr/arhiv/ver2005/ver04_05/upoznaj.htm Matija Pavličić]
*[https://rudar.rgn.hr/~fsuman/ Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, dipl. ing. geol.]
*'''''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127256 Poprnjak]'''''
*'''''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33683 Žuželj]'''''
{{Mrva-općina}}
{{Mrva-općina}}
{{Bošnjaci}}
{{Bošnjaci}}

Inačica od 10. svibnja 2021. u 15:47

Predložak:Općina Bošnjaci su općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.

Zemljopis

Središte Bošnjaka

Površina općine je 94,96 km², od čega 5.019 ha ili 52,85 % čine obradiva tla, a 3.547 ha ili 37,35 % šuma. Selo se nalazi u blizini rijeke Save i grada Županje, s kojom je urbanizacijom gotovo spojeno, a udaljenost između središta Bošnjaka i Županje iznosi oko 5 km. Graniči s općinama Vrbanja, Drenovci, Nijemci, gradovima Županja i Otok, te s Bosnom i Hercegovinom.

Okosnicu prometne mreže čine dva glavna cestovna smjera: autocesta A3 na sjeveru Općine (GP Bregana-Zagreb-Slavonski Brod-Lipovac- GP Bajakovo), te državna cesta D214 (Županja-Bošnjaci-GP Gunja) na jugozapadnom dijelu Općine Bošnjaci. U neposrednoj blizini, između Bošnjaka i Županje, prolazi i državna cesta D55, a oko 6 km od centra Bošnjaka je i međunarodni granični prijelaz Županja - Orašje. Osim cesta državne važnosti, na području Općine su još i dvije županijske ceste Ž4223 (Bošnjaci-Otok) i Ž4229 (Bošnjaci-Spačva) te nekoliko nerazvrstanih prometnica.

Povijest

Na lokalitetu Poprnjak, oko 3 km sjeverno od Bošnjaka, pronađeno je naselje i nekropola kulture polja sa žarama koje se prema pronađenim brončanim i koštanim predmetima datira u završnu fazu brončanog doba (Br D - Ha A1), oko 1000 godina prije Krista. Na prostoru Žuželja, kod bivše Daražove ciglane uz rijeku Savu, pronađena je starohrvatska nekropola.

Prvi se puta Bošnjaci spominju 1476. godine, u popisu posjeda Selna (Zelna),[1] i to kao desetak raštrkanih sela, koja će sredinom 18. stoljeća ušoravanjem biti povezana u cjelinu.

Turska vladavina

Unutrašnjost crkve Sv. Martina, Bošnjaci

Posavski dio Slavonije Turci osvajaju 1536. godine, a ovo je područje pripadalo Srijemskom sandžaku, kadiluku Nijemci i nahiji Posavina. Područje današnjih Bošnjaka sastojalo se od nekoliko sela koja su prema turskom poreznom popisu provedenom oko 1570. izgledala ovako:

  • Boşnak (Bošnjaci): 2200 akči poreza, 11 kuća, kućedomaćini: Gaza Hıjrit', Vuk Lukşa, D'urko Lukşa, Tomaş Bojit' (Božić), Martin Dopalovit', Şimun Dopalovit', Antol Kumirit'(?), Andıriyaş Yagit', Marko Radivoy, Kila(?) Istamirit'(?), Nikola Feza,
  • Buçiye (Buče) i Karaş (napušteno selište Karaševo): 2200 akči poreza, 6 kuća, kućedomaćini: Berta Çivoviçit' (?), Antol Vuçeta, Petar Vuk, D'urko Bratoşevit', D'urad' ....(?), Iliya Vitkovit' (Vitković),
  • Salanik, Islaniçi (selo Slanik, drugim imenom Slanić): 3222 akče poreza, 8 kuća, kućedomaćini: Antol Vukmir, D'ura - doselaç (doseljenik), D'ura Dorit'(Dorić), Nikola Ivko, Mihal Iştfan, Petar Mate, Matiyaş Vuk, Tomaş Klarit' (Klarić) , bive (udovica)- Kata.

Najviše je poreza i ušura [2] plaćano je od pšenice, prosa, košnica, ovaca i svinja, a stanovnici Slanić sela [3] imali su i 4 vodenice na rijeci Savi. Selo Županje Blato (Jupaniye Blata) u isto vrijeme ima 23 kuće, ali nema zabilježenih vodenica, pa je pretpostavka da je Županje Blato bilo nešto dalje od Save.

Vojna krajina i suvremeno razdoblje

Unutrašnjost crkve u Bošnjacima, 2020.

Nakon oslobođenja od Osmanske vlasti i uspostave granice na Savi Bošnjaci su dio Slavonske vojne granice, 7. Brodske graničarske pukovnije i 11. satnije (kompanije) sa sjedištem u Županji.

Dne 16. rujna 1845. kod Bošnjaka je, u Savi, potonuo prvi hrvatski parobrod Sloga.[4]

Važan datum za općinu je 22. svibnja 1897. kada su održani prosvjedi protiv nametnutog kandidata za izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor.[5], a kojega su Bošnjačani trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno njih oko stotinu. Danas se 22. svibnja slavi kao Dan općine Bošnjaci, a nemili se događaj naziva Krvavi bošnjački izbori.[6].

Od 1945. do 1963. događala su se ukazanja Majke Božje i nekih svetaca. Izazvala su veliku pozornost hrvatske katoličke javnosti, a do danas nisu istražena. O tom događaju piše u svojim knjigama Vinko Juzbašić, te svećenik Srijemske biskupije Petar Šokčević u knjizi Zapisi iz olovnih vremena, u poglavlju Ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963.. Šokčević piše o događajima kao svjedok i u knjizi prikazuje ozračje tih događaja i daje portrete vidjelaca.[7]

U Domovinskome je ratu sudjelovalo oko 360 Bošnjačana, od kojih je bilo mnogo ranjenih, a sedmero poginulih.

Do 1993. Bošnjaci su bili u sastavu Općine Županja.

Stanovništvo

Bošnjaci, svibanj 2018.

Bošnjaci su selo s hrvatskim, katoličkim starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima Šokcima. Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Bošnjaci imala je 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Bošnjacima. Prema popisu iz 2011. Bošnjaci imaju 3.901 stanovnika i najveće su ruralno naselje županjske Posavine.

Broj stanovnika naselja Bošnjaci prema popisima stanovništva [8]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
3.100 3.955 4.475 4.350 4.622 4.783 4.386 4.473 4.329 4.529 4.769 4.741 4.531 4.426 4.653 3.901
Nacionalni sastav stanovništva Bošnjaka po popisu 2011.

Gospodarstvo

Oborak

Uz poljoprivredu i šumarstvo, izvor dodatnih prihoda brojnim bošnjačkim obiteljima je predstavljala izrada oboraka i ženskih ručnih radova, osobito šlinge [9]. To je pretočeno i u pjesmu koja kaže: Bošnjaci se nadaleko znaju, po oborcim i po šlingeraju!

Poduzetnička zona obećavajući je pokazatelj napretka. Brojni su proizvodni pogoni, poljoprivredna obiteljska gospodarstva te stočarske i poljoprivredne zadruge. Uređena su mnoga izletišta i šetnice uz Spačvanski bazen, kao i ugostiteljski objekti. Godine 2007. otvoren je i Šumarski muzej.[10]

Brojne organizacije brinu o tradiciji, ručnome radu, šokačkoj pjesmi, glumi i plesu, a sportski klubovi privlače mlade i zadržavaju ih u selu. Trenira se i druži uz nogomet, rukomet, taekwondo, šah, lov i ribolov. Domaći turniri pridonose tomu da se dobar glas o Bošnjacima daleko čuje.

Prirodna baština

Bošnjački Vjerovi

Bošnjački Vjerovi

Vjerovi (Virovi) su vodotok dužine 18 380 m, širine prosječno oko 60 m, i dubine 2-7 m, čije je korito nastalo izlijevanjem rijeke Save, kao njezin rukavac tj. odvirak, u vrijeme visokih vodostaja.

Danas, kada zbog izgradnje nasipa ne postoji izravna veza s rijekom Savom, Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, i većim dijelom godine imaju odlike močvare, i riječnog jezera, te pružaju idealne uvjete za odmor, ribolov, lov, šetnju i branje gljiva.

Za vrijeme velikih padalina u proljeće i u jesen, vodostaj im se znatno podigne i tada Virovi uspostavljaju prirodnu protočnu vezu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.[11]

Značajnu ulogu u njihovu vodostaju imaju podzemne vode, koje se kreću na dubini 1,75 - 2, 75 m ispod površine zemljišta, pa zato nikad ne presušuju. Dakle od prirodnog fenomena izvorišta - vira, nastao je i naziv Virovi, koji se u dijelu Bošnjaka nazivaju i Vjerovi. Bogato su stanište raznim biljnim i životinjskim vrstama. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji, u vodi Vjerova nalaze se raznovrsni kukci koji služe kao hrana brojnim ribama i drugim životinjama. Ovdje žive ribe nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč - bandar - bulješ - okan ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Među pticama ističu se bijela roda, crna roda, bijela čaplja, crna liska, siva čaplja, divlja patka, orao ribič, golub grivnjaš te orao štekavac - veliki riblji orao koji je veoma prorijeđen i prijeti mu izumiranje. Od sisavaca u vodi živi vidra, a na pojilo dolazi lisica, divlja svinja, srna i jelen. Općenito možemo reći da su fauna i flora Vjerova slični onima u Kopačevu.

U neposrednoj blizini Vjerova nalazi se Rezervat hrasta lužnjaka Lože. Zbog izvrsnih genetskih svojstava žir s obala Virova, kao sjemenski materijal, šalje se po cijeloj Europi te ovaj podatak dovoljno govori i o biološkoj vrijednosti ekosustava Vjerovi.[12]

Na Vjerovima se nalaze ostaci srednjovjekovne utvrde Virgrad ili Slobodnjak grad, pa Općina Bošnjaci i Grad Otok rade na turističkom razvoju toga područja.[13]

Tu se nalazi i vikend naselje u kojem postoje potencijali za oblikovanje dodatnih kapaciteta smještajne, ugostiteljske i druge turističke ponude.[14]

Svetište Drage Gospe Bošnjačke

Svetište 1945.
Svetište do 1947.

Radi se o svetištu u ulici Ljudevita Gaja (Buče) gdje se Gospa ukazala dvijema djevojčicama i jednom dječaku, svi starosti od 9 do 15 godina. Ukazanja su trajala od ljeta 1945. godine do ljeta 1963., u početku na samom "svetištu", a kasnije i u župnoj crkvi, na oltaru BDM.

Prva ukazanja i znamenja na nebu započela su 10. svibnja 1945., dok je desetoro djece molilo krunicu na gumnu obitelji Domaćinović. 7. srpnja 1945. prvi puta je vidiocima progovorio sveti Martin, a sljedećeg dana 8. srpnja 1945. progovorila je i Majka Božja rekavši: "Ja sam draga Gospa" i "Bošnjaci sveto mjesto, anđeli moji".

Na vijest o ukazanju Gospe u Bošnjacima, koju nisu prenijele novine, narod iz tadašnje FNR Jugoslavije hrlio je u Bošnjake vlakom, kolima, pješice, na koljenima. Tako župnik, u spomenici župe, piše da se za Veliku Gospu, 15. kolovoza 1945., na svetištu skupilo između 10 000 i 15 000 hodočasnika, a bilježi i mnoga čudesa, ozdravljenja i milosti.

Nova komunistička vlast i UDBA je sve snage usmjerila na sprječavanje dolazaka i rastjerivanje naroda, tako da su vidioci, članovi njihovih obitelji i svećenici ispitivani i zatvarani, a milicija je pucala iz oružja, te čak postavila i nekoliko mina na svetištu, od kojih je ranjeno nekoliko hodočasnika. Zbog ukazanja je proganjan i tadašnji župnik i dekan Marijan Galović, te još neki katolički svećenici, a neki su vjerojatno i ubijeni, kao dominikanac Česlav Novak.[15]

Nakon što je Bosansko-đakovački i Srijemski biskup dr. Antun Akšamović 16. kolovoza 1947. posjetio svetište u Bošnjacima, izmolio 7 Očenaša, 7 Zdravomarija i 7 Slavaocu, komunistička je vlast organizirala rušenje svetišta 22. kolovoza 1947., pa su se ukazanja nastavila u župnoj crkvi.

Vidjelica č.s. Bernardica Golubičić

Od ožujka 1950. ukazanja su bila tri puta mjesečno: 5., 15., i 25. u mjesecu, a progoni su se i dalje nastavili, osobito prema vidjelici Mariji Golubičić, koja je u nekoliko navrata osuđivana i zatvarana.

Zadnje ukazanje je bilo na blagdan Velike Gospe 1963. , a krajem iste godine Marija Golubičić je otišla u samostan Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovo, uzevši redovničko ime Bernardica.[16]

Unatoč progonima i zabranama, kroz cijelo vrijeme komunističke vlasti, Bošnjačani su privatno ili u molitvenim grupama odlazili na svoje "svetište", da bi uspostavom slobode i demokracije, uz podršku župe i općine, ponovno oživjelo javno štovanje BDM na "svetištu".

Spomenici i znamenitosti

Šumarski muzej Bošnjaci
  • Šumarski muzej [17]
  • Crkva sv. Martina iz 1792. godine, župna crkva
  • Svetište Drage Gospe Bošnjačke
  • Virgrad, arheološki lokalitet s ostacima utvrde podignute u 14. stoljeću
  • Crkva sv. Antuna na Topoli iz 1998. godine
  • Spomen-križ, podignut 2021. godine u znak sjećanja na 105 poginulih i nestalih Bošnjačana u Prvom svjetskom ratu, 569 poginulih i nestalih Bošnjačana u Drugom svjetskom ratu i 14 poginulih i nestalih mještana u Domovinskom ratu [18]
  • Centar za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja "Slavonska kuća" (2021.) [19][20]

Obrazovanje

  • Osnovna škola fra Bernardina Tome Leakovića [21]

Kultura

  • Kulturno-umjetničko društvo Branimir [22]
  • Ženski vokalni ansambl Nene [23]
  • Ženska pjevačka skupina Snaše
  • Muška pjevačka skupina Baće [24]

Sport

  • NK Zrinski Bošnjaci
  • RK Zrinski
  • Šahovski klub Bošnjaci
  • Vatrogasni dom "DVD Bošnjaci"
  • Športsko ribolovna udruga "VIROVI"Bošnjaci
  • Taekwon-do klub Zrinski Bošnjaci

Događanja

Svetište danas
  • Dan Općine Bošnjaci, 22. svibnja
  • K nebu leti, pjesmo moja, godišnja smotra pučkih marijanskih pjesama u župnoj crkvi Sv. Martina biskupa u organizaciji mjesnog Kulturno-umjetničkog društva "Branimir" [25]
  • Šahovski turnir "Open Bošnjaci" održava se od 1996. godine
  • Noćni malonogometni turnir "Bošnjaci" održava se od 1966. godine

Poznate osobe

Crkva u Bošnjacima, oltar, Presveto Trojstvo 2018.
Otarčići za svetenje

Literatura

Izvori

  1. ↑ Selna
  2. ↑ ušur, www.hrleksikon.info
  3. ↑ [1]
  4. ↑ Sloga
  5. ↑ Na današnji dan 22.5.1897. „Krvavi bošnjački izbori“, www.zupanjac.net, objavljeno 22. svibnja 2013.
  6. ↑ Dan općine Bošnjaci - Prikaz "Krvavi izbori u Bošnjacima 1897.", www.bosnjaci.hr, objavljeno 20. svibnja 2012.
  7. ↑ IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića, www.ika.hr, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
  8. ↑ http://www.dzs.hr/
  9. ↑ šlinge, www.youtube.com
  10. ↑ Šumarski muzej Bošnjaci, www.hrsume.hr
  11. ↑ http://www.otok.hr/grad_otok.php?id_kat=23
  12. ↑ Strategija razvoja Općine Bošnjaci 2017., www.bosnjaci.hr
  13. ↑ Dovesti-turiste-na-otocke-Virove-i-bosnjacke-Vjerove, www.glas-slavonije.hr
  14. ↑ vikend naselje, www.youtube.com
  15. ↑ Gdje je nestao dominikanac Novak, dominikanci.hr
  16. ↑ Vinko Juzbašić, Draga Gospa Bošnjačka, ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci, 1998.
  17. ↑ Šumarski muzej Bošnjaci, mdc.hr
  18. ↑ Otkriven Spomen-križ i otvorena Slavonska kuća, www.glas-slavonije.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.
  19. ↑ Izgradnja centra za promociju poljoprivrede i ruralnog razvoja „Slavonska kuća“<, www.bosnjaci.hr
  20. ↑ U Bošnjacima otvorena Slavonska kuća, www.vecernji.hr, objavljeno 8. svibnja, pristupljeno 10. svibnja 2021.
  21. ↑ OŠ "fra Bernardina Tome Leakovića", os-btleakovica-bosnjaci.skole.hr
  22. ↑ Sto godina KUD-a Branimir, www.glas-slavonije.hr
  23. ↑ ŽVA Nene
  24. ↑ MPS Baće
  25. ↑ 13. smotra pučkih marijanskih pjesama „K nebu leti, pjesmo moja“ , IKA. Hrvatska katolička mreža. Najava za 6. rujna 2020., pristupljeno 8. rujna 2020.
  26. ↑ www.enciklopedija.hr Kovačić-Tajčević, Sonja, pristupljeno 11. studenoga 2019.
  27. ↑ Josip Mišić
  28. ↑ Josip Mišić
  29. ↑ Babogredac, Josip, enciklopedija.lzmk
  30. ↑ Mislav Lešić: Kumica je moja baka koja nikad nije bila u Zagrebu, www.vecernji.hr
  31. ↑ "Put do stana"
  32. ↑ Nera Lešić
  33. ↑ Mato Babogredac (1875. - 1950.); političar
  34. ↑ Dr.sc. Zdenko Ilić
  35. ↑ IKA Preminuo vlč. Antun Jovanovac, Vijest IKA V - 104449/7 , 14. srpnja 2008.
  36. ↑ Napisao je knjige: Draga Gospa Bošnjačka - ukazanja u Bošnjacima 1945.-1963., Vinkovci, 1998., "Bošnjački zeleni" - monografija NK "Zrinski" Bošnjaci i "Vatru gasi, brata spasi" - stoljeće bošnjačkog vatrogastva.
  37. ↑ Bernardin (Toma) Leaković
  38. ↑ Antun Lešić Tunja
  39. ↑ Vesela je Šokadija
  40. ↑ Ilija Lešić - Bartolov
  41. ↑ Damir Matanović
  42. ↑ Matija Pavličić
  43. ↑ Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, dipl. ing. geol.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta
Nedovršeni članak Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
v • u
Naselja u sastavu Općine Bošnjaci
v • u
Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije
Gradovi

Ilok • Otok • Vinkovci • Vukovar • Županja

Općine

Andrijaševci • Babina Greda • Bogdanovci • Borovo • Bošnjaci • Cerna • Drenovci • Gradište • Gunja • Ivankovo • Jarmina • Lovas • Markušica • Negoslavci • Nijemci • Nuštar • Privlaka • Stari Jankovci • Stari Mikanovci • Štitar • Tompojevci • Tordinci • Tovarnik • Trpinja • Vođinci • Vrbanja

Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj
Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bošnjaci_(Vukovarsko-srijemska_županija)&oldid=5875894"