Kuvajt: razlika između inačica
Sintaksa – Parametar u navodnike. |
|||
Redak 45: | Redak 45: | ||
{{glavni|Stanovništvo Kuvajta }} |
{{glavni|Stanovništvo Kuvajta }} |
||
Prema podacima iz [[2013.]] godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je [[Kuvajćani|Kuvajćana]] i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 [[Biduni]]a, osoba bez [[državljanstvo|državljanstva]] koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.<ref name=bbcnat>{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-21857431 |title=Kuvajtski zastupnici donijeli zakon da 4.000 Bidun dobije državljanstvo |work=[[BBC News]] |date=20. ožujka 2013.}}</ref> |
Prema podacima iz [[2013.]] godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je [[Kuvajćani|Kuvajćana]] i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 [[Biduni]]a, osoba bez [[državljanstvo|državljanstva]] koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.<ref name="bbcnat">{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-21857431 |title=Kuvajtski zastupnici donijeli zakon da 4.000 Bidun dobije državljanstvo |work=[[BBC News]] |date=20. ožujka 2013.}}</ref> |
||
[[Islam]] je najzastupljenija religija, a omjer [[Suniti|Sunita]] i [[Šijitizam|Šijita]] je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca [[Hindusi|hindusa]], [[Kršćani|kršćana]], [[Budisti|budista]] i [[Sikhi|sikha]].<ref name=irfr2012>{{citiranje www |url=http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/religiousfreedom/index.htm?year=2012&dlid=208398#wrapper |naslov=Vjerske slobode izvješće za 2012. godinu |rad=[[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]]|godina=2012.}}</ref> |
[[Islam]] je najzastupljenija religija, a omjer [[Suniti|Sunita]] i [[Šijitizam|Šijita]] je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca [[Hindusi|hindusa]], [[Kršćani|kršćana]], [[Budisti|budista]] i [[Sikhi|sikha]].<ref name="irfr2012">{{citiranje www |url=http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/religiousfreedom/index.htm?year=2012&dlid=208398#wrapper |naslov=Vjerske slobode izvješće za 2012. godinu |rad=[[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]]|godina=2012.}}</ref> |
||
==Gospodarstvo== |
==Gospodarstvo== |
Inačica od 15. prosinca 2021. u 04:15
Država Kuvajt دولة الكويت Dawlât al-Kuwayt | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Za Kuvajt | |||||
Himna Al-našid al-watani | |||||
Položaj Kuvajta | |||||
Glavni grad | Kuwait | ||||
Službeni jezik | arapski | ||||
Državni vrh | |||||
- Emir | Nawaf Al-Ahmad Al-Džabir Al-Sabah | ||||
- Predsjednik Vlade | Sabah al-Sabah | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961. | ||||
Površina | 157. po veličini | ||||
- ukupno | 17.870 km2 | ||||
- % vode | 0 % | ||||
Stanovništvo | 140. po veličini | ||||
- ukupno (2005) | 2.213.40 | ||||
- gustoća | 202/km2 | ||||
Valuta | dinar (1000 filsa) | ||||
Pozivni broj | +965 | ||||
Vremenska zona | UTC +3 | ||||
Internetski nastavak | .kw |
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.
Povijest i politika
Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u 1980-tima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija predvođena SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i sadašnji emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. Kuvajt je država, ali i šeikat.
Stanovništvo
Prema podacima iz 2013. godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je Kuvajćana i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 Bidunia, osoba bez državljanstva koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.[1] Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca hindusa, kršćana, budista i sikha.[2]
Gospodarstvo
Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz širega područja. Klima Kuvajta ograničava bavljenje zemljoradnjom. Država uvozi skoro sve prehrambene proizvode, osim ribe. Oko 75 % vode se uvozi ili destilira. Povišene cjene nafte 2005., donijele su višak državnoj kasi od 6,7 milijardi kuvajtskih dinara. Kuvajt nastavlja pregovore sa stranim naftnim kompanijama o iskorištavanju nafte u sjevernim dijelovima zemlje.
Zemljopis
Kuvajt se nalazi u jugozapadnoj Aziji, između Perzijskog zaljeva na zapadu i Iraka i Saudijske Arabije na istoku. Ima 195 km dugu obalu u Perzijskom zaljevu. Unutar svog teritorija ima devet otoka, od kojih su dva, Bubijan (najveći) i Warbah nenaseljeni. Na jugu i zapadu, Kuvajt dijeli granicu od 250 km sa Saudijskom Arabijom, dok je granica s Irakom predmet spora.
Administrativna podjela
Kuvajt je podijeljen na šest muhafaza:
Vanjske poveznice
- Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kuvajt | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kuvajt | |
Wječnik ima rječničku natuknicu Kuvajt |
|
|
|
|