Slavonija: razlika između inačica
Redak 99: | Redak 99: | ||
* [[Vladimir Šeks]] |
* [[Vladimir Šeks]] |
||
* [[Mirko "Cro Cop" Filipović]] |
* [[Mirko "Cro Cop" Filipović]] |
||
* [[Luka Ilić Oriovčanin]] |
|||
* [[Marijan Lanosović]] |
|||
Inačica od 5. prosinca 2007. u 14:17
Slavonija je geografska i povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj. Leži između rijeke Drave na sjeveru (granica s Mađarskom), Save na jugu (granica s BiH) i Dunava na istoku (granica s Srbijom). Regija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.
Povijest
Regija je prvotno bila dio rimske pokrajine Panonije, a nakon propasti Rimskog Carstva, naseljavaju je Hrvati i postaje dio njihovog kraljevstva. Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u bitci na Mohačkom polju 1526. regija prelazi u vlast Osmanskog Carstva. 12. ožujka godine 1689. na brdu Sokolovcu kod Požege, fra Luka Ibrišimović je s narodnom vojskom razbio Turke, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije. Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima 1699., dolazi pod Habsburšku krunu zajedno s ostatkom Hrvatske. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio Vojne krajine, pod upravom Ratnog vijeća u Beču. Nakon revolucije 1848. Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja 1867. dolazi u ugarski dio monarhije. 1881.Vojna krajina se konačno sjedinjuje s civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.
Nakon raspada Austro-Ugarske, Slavonija postaje dio Kraljevine Jugoslavije, gdje je od 1929. dio Savske banovine. Za vrijeme 2. svjetskog rata spada u njemačku okupacijsku zonu Nezavisne Države Hrvatske, a nakon rata postaje dio Socijalističke Republike Hrvatske, unutar SFRJ.
Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost 1991., srpsko stanovništvo osnovalo je vlastitu državu od dijelova istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan Autonomna srpska regija Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a sadržavala je područja istočno od Osijeka, Vinkovaca i sjeveroistočno od Županje (cijela Baranja, gradovi Vukovar i Ilok). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela Okučani i veći dio planine Psunj. U svibnju 1995. Zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne operacije Bljesak. Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda (UNTAES) 1996., a 1998. vraćena je Hrvatskoj.
Gospodarstvo
Na poljoprivrednim površinama uzgajaju se većinom žitarice (pšenica i kukuruz), industrijsko bilje (šećerna repa, uljarice, krmno bilje i duhan), te u nešto manjoj mjeri voće (jabuke, kruške, šljive). U istočnom dijelu razvijeno je i vinogradarstvo. U stočarskoj proizvodnji prevladava govedarstvo i svinjogojstvo. Razvijeno je i ribnjačarstvo.
Slavonske šume pružaju važan izvor drvne građe (posebno visokokvalitetni hrast lužnjak) . Iskorištavanje šuma, koje je započelo još sredinom 19. stoljeća, i danas je vrlo aktivno, ali zbog nerazvijenosti procesa obrade, ne predstavlja posebno profitabilnu gospodarsku granu.
Turizam
Zahvaljujući brojnim riječicama i potocima, očuvanim šumama, sačuvan je tradicionalni lovni i ribolovni turizam, te seoski turizam. Slavonija i Baranja su idealne destinacije za turiste koji žele provesti odmor u miru i tišini, daleko od gradskih gužvi. Slavoniju okružuju tri rijeke: Sava, Drava i Dunav tvoreći prostor iznimne ljepote s bogatim šumama, pašnjacima i brežuljcima. U Slavoniji su brojni dvorci i ljetnikovci koji su nekad pripadali bogatim obiteljima, te daju posebnu draž ovom dijelu Hrvatske. Najveći grad u Slavoniji je Osijek, smješten na rijeci Dravi, predstavlja zanimljivu turističku destinaciju s brojnim parkovima, kulturnim spomenicima i brojnim zabavnim sadržajima.
Baranja je prirodno najbolje izdvojena cjelina. Prostire se između Drave, Dunava i granice sa Mađarskom. Na mjestu gdje se spajaju rijeke Dunav i Drava, priroda je napravila osobit fenomen Park prirode Kopački rit. Kopački rit bogat je životinjskim i biljnim svijetom. 1967. god. proglašen je parkom prirode, a uže područje zoološkim rezervatom. Veća mjesta na području Slavonije i Baranje su: Osijek, Vukovar, Vinkovci, Slavonski brod, Požega, Daruvar, Nova Gradiška, Kutjevo, Županja, Đakovo, Našice, Virovitica. Većina smještaja su pansioni sa apartmanima i sobama ili hoteli. Glavna turistička ponuda Slavonije i Baranje bazirana je na lovnom turizmu, ribolovu, te seoskom turizmu tj. agroturizmu.
Stanovništvo
Većina stanovništva su Hrvati, dok su Srbi najveća nacionalna manjina. Podaci su iz popisa stanovništva 2001.
Etnički sastav po županijama
- Virovitičko-podravska: 89,47% Hrvati, 7,08% Srbi, 0,27% Mađari, 0,25% Albanci, 0,10% Česi
- Osječko-baranjska: 83,89% Hrvati, 8,73% Srbi, 2,96% Mađari, 0,65% Slovaci, 0,30% Romi, 0,29% Nijemci, 0,26% Albanci, 0,15% Slovenci, 0,12% Bošnjaci, 0,11% Crnogorci
- Požeško-slavonska: 88,68% Hrvati, 6,54% Srbi, 0,92% Talijani, 0,90% Česi, 0,26% Mađari, 0,17% Albanci, 0,14% Slovaci
- Brodsko-posavska: 93,98% Hrvati, 3,02% Srbi, 0,33% Romi, 0,21% Bošnjaci, 0,18% Ukrajinci, 0,16% Albanci
- Vukovarsko-srijemska: 78,27% Hrvati, 15,45% Srbi, 1,00% Mađari, 0,88% Rusini, 0,65% Slovaci, 0,56% Bošnjaci, 0,24% Albanci, 0,23% Ukrajinci
Najveći slavonski gradovi
Grad | Broj stanovnika |
---|---|
Osijek | 114.616 |
Slavonski Brod | 64.612 |
Vinkovci | 35.912 |
Vukovar | 31.670 |
Đakovo | 30.092 |
Požega | 28.201 |
Virovitica | 22.618 |
Našice | 17.320 |
Županja | 16.383 |
Nova Gradiška | 15.833 |
Daruvar | 10.550 |
Pakrac | 8.855 |
Lipik | 2.300 |
Poznati Slavonci
- Josip Juraj Strossmayer
- Dora Pejačević
- Lavoslav Ružička
- Matija Petar Katančić
- Luka Ibrišimović
- Andrija Štampar
- Josip Kozarac
- Antun Gustav Matoš
- Franjo Kuhač
- Franjo Hanaman
- Ivan Meštrović
- Dobriša Cesarić
- Dragutin Tadijanović
- Josip Hamm
- Bratoljub Klaić
- Pavao Pavličić
- Siniša Glavašević
- Fabijan Šovagović
- Vanja Radauš
- Stipe Mesić
- August Harambašić
- Isidor Kršnjavi
- Grigor Vitez
- Franjo Fuis
- Miro Gavran
- Tito Bilopavlović
- Matija Antun Reljković
- Katarina Matanović Kulenović
- Vladimir Šeks
- Mirko "Cro Cop" Filipović
- Luka Ilić Oriovčanin
- Marijan Lanosović