Pro-life pokret
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. |

Pro-life pokret, znan i kao pokret za život ili pokret protiv pobačaja, društveni je i politički pokret koji se zalaže za poštovanje i zaštitu vrijednosti ljudskog života od začeća do prirodne smrti, na temelju prava na život. Glavno djelovanje pokreta usmjereno je na protivljenje pobačaju, eutanaziji, kloniranju, smrtnoj kazni, manipulaciji ljudskim embrijima i ostalim medicinskim i pravnim praksama koje članovi pokreta smatraju neetičnima (povezani članak: Kultura života).
Pro-life pokret utemeljen je na uvjerenju da ljudski život počinje samim začećem i da je od tog trenutka svako ljudsko biće osoba koja zaslužuje punu pravnu zaštitu. Njihov cilj je osigurati pravnu zaštitu života od začeća do prirodne smrti, što podrazumijeva i ukidanje postojećih zakona koji dopuštaju pobačaj te eutanaziju. Nasuprot tome, pro-choice pokret okuplja zagovornike prava na legalan i lako dostupan pobačaj. Oni smatraju da je odluka o prekidu trudnoće isključivo pravo žene, naglašavajući njezino temeljno pravo na izbor i tjelesnu autonomiju.
Pro-life pokret uglavnom podupiru kršćani (katolici, pravoslavci i pojedini protestanti) te manje skupine Židova i hindusa. Katolička i Pravoslavna Crkva protive se pobačaju u svim okolnostima, osim u slučajevima kada je ugrožen život majke, dok je dijete (fetus) već umrlo u maternici (načelo dvostrukog učinka Tome Akvinskoga).[nedostaje izvor]
Dvadesetak godina prije prvih ozakonjenja pobačaja u pojedinim saveznim državama SAD-a, američki katolički biskupi krajem četrdesetih godina 20. stoljeća istaknuli su pravo na život kao temeljno ljudsko pravo.[1] U godinama prvih legalizacija pobačaja, većinu protivnika dekriminalizacije pobačaja činili su katolici.[1] Također, većina pro-life udruga i organizacija tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina nastala je na područjima s katoličkom većinom.[1] Uz katoličke biskupe, javni protivnici pobačaja bili su i mnogi odvjetnici, političari i liječnici.
Budući da su katolici većinski glasali za demokrate (a protestanti za republikance), pokret je u početcima političku potporu uglavnom dobivao od katoličkih demokrata.[1] Uoči sudske presude Roe protiv Wadea, neki istaknuti demokrati, poput Teda Kennedyja i Jesseja Jacksona, iskazali su protivljenje pobačaju, dok su republikanska prva dama Betty Ford i budući potpredsjednik Nelson Rockefeller izrazili podršku pobačaju.[1] Nakon presude Demokratska stranka podijelila se u pogledu tog pitanja na dvije suprotstavljene struje: feminističku, koja podržava pravo na pobačaj, i katoličku, koja mu se protivi.[1]
Nakon presude Roe protiv Wadea 1973. godine pro-life pokret u Sjedinjenim Američkim Državama postao je masovan. Na godišnjicu presude, 22. siječnja ispred zgrade Vrhovnog suda u Washingtonu održava se Hod za život, koji okuplja i do pola milijuna sudionika.[2]
Tijekom osamdesetih i devedesetih godina republikanci su počeli u većoj mjeri podupirati pokret.[1] Demokratski guverner Pennsylvanije Robert Casey potpisao je 1992. zakon kojim pobačaj nije bio moguć bez roditeljskog pristanka i vremenskog odmaka od 24 sata prije izvršenja. Međutim, Vrhovni sud SAD-a presudio je protiv tog zakona pozivajući se na pravo na privatnost.[1]
Tijekom predsjedničkog mandata Joea Bidena Ministarstvo pravosuđa kazneno je gonilo tridesetak pro-life aktivista u više saveznih država[3] zbog opstrukcije ulaza u klinike za izvršavanje pobačaja.[4] Različite udruge i pojedinci pozivali su na njihovo pomilovanje.[5] Predsjednik Donald Trump pomilovao je 23. siječnja 2025. godine 23 pro-life aktivista.[6]
U Francuskoj je pro-life pokret nastao 1971. godine. Predvodio ga je pedijatar i genetičar Jérôme Lejeune.
U Madridu se 17. listopada 2009. okupilo milijun ljudi na prosvjedu protiv legalizacije pobačaja.
Više filmova nadahnuto je tematikom pro-life pokreta. U Sjedinjenim Američkim Državama poznatiji su dokumentarni film Nijemi krik i igrani film Neplanirano, snimljen prema istoimenoj knjizi aktivistice Abby Johnson.
U Hrvatskoj je snimljeno više dokumentarnih filmova (npr. 40 dana) i animirani film Zašto su došli vlakom.
- ↑ a b c d e f g h Scanion, Kate: How the Catholic Church influenced the pro-life movement before and after Roe (engl.) Catholic Review. Objavljeno 9. siječnja 2023.
- ↑ Over 500 000 at March for Life (engl.) Catholic News World, 27. siječnja 2013. (pristupljeno 28. travnja 2020.)
- ↑ Arnold, Tyler. Meet the pro-life prisoners whom Trump is expected to pardon (engl.) Catholic News Agency, objavljeno 21. studenoga 2024.
- ↑ CNA. Thomas More Society petitions Trump to pardon pro-lifers in prison. Catholic News Agency (engleski). Pristupljeno 22. siječnja 2025.
- ↑ Barnas, Joe. Thomas More Society Petitions President Trump to Pardon 21 Pro-Lifers Targeted by Biden DOJ (engl.) Thomas More Society, objavljeno 15. siječnja 2025.
- ↑ Caldwell, Zelda; Arnold, Tyler. Trump pardons 23 pro-life activists (engl.) Catholic News Agency, objavljeno 23. siječnja 2025.