Prijeđi na sadržaj

Pro-life pokret

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Pro-life)
Okupljanje pristaša pokreta u Londonu
Spomen-obilježje pobačenoj djeci u Poljskoj

Pro-life pokret, znan i kao pokret za život ili pokret protiv pobačaja, društveni je i politički pokret koji se zalaže za poštovanje i zaštitu vrijednosti ljudskog života od začeća do prirodne smrti, na temelju prava na život. Glavno djelovanje pokreta usmjereno je na protivljenje pobačaju, eutanaziji, kloniranju, smrtnoj kazni, manipulaciji ljudskim embrijima i ostalim medicinskim i pravnim praksama koje članovi pokreta smatraju neetičnima (povezani članak: Kultura života).

Pro-life pokret utemeljen je na uvjerenju da ljudski život počinje samim začećem i da je od tog trenutka svako ljudsko biće osoba koja zaslužuje punu pravnu zaštitu. Njihov cilj je osigurati pravnu zaštitu života od začeća do prirodne smrti, što podrazumijeva i ukidanje postojećih zakona koji dopuštaju pobačaj te eutanaziju. Nasuprot tome, pro-choice pokret okuplja zagovornike prava na legalan i lako dostupan pobačaj. Oni smatraju da je odluka o prekidu trudnoće isključivo pravo žene, naglašavajući njezino temeljno pravo na izbor i tjelesnu autonomiju.

Pro-life pokret uglavnom podupiru kršćani (katolici, pravoslavci i pojedini protestanti) te manje skupine Židova i hindusa. Katolička i Pravoslavna Crkva protive se pobačaju u svim okolnostima, osim u slučajevima kada je ugrožen život majke, dok je dijete (fetus) već umrlo u maternici (načelo dvostrukog učinka Tome Akvinskoga).[nedostaje izvor]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Sjedinjene Američke Države

[uredi | uredi kôd]

Dvadesetak godina prije prvih ozakonjenja pobačaja u pojedinim saveznim državama SAD-a, američki katolički biskupi krajem četrdesetih godina 20. stoljeća istaknuli su pravo na život kao temeljno ljudsko pravo.[1] U godinama prvih legalizacija pobačaja, većinu protivnika dekriminalizacije pobačaja činili su katolici.[1] Također, većina pro-life udruga i organizacija tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina nastala je na područjima s katoličkom većinom.[1] Uz katoličke biskupe, javni protivnici pobačaja bili su i mnogi odvjetnici, političari i liječnici.

Budući da su katolici većinski glasali za demokrate (a protestanti za republikance), pokret je u početcima političku potporu uglavnom dobivao od katoličkih demokrata.[1] Uoči sudske presude Roe protiv Wadea, neki istaknuti demokrati, poput Teda Kennedyja i Jesseja Jacksona, iskazali su protivljenje pobačaju, dok su republikanska prva dama Betty Ford i budući potpredsjednik Nelson Rockefeller izrazili podršku pobačaju.[1] Nakon presude Demokratska stranka podijelila se u pogledu tog pitanja na dvije suprotstavljene struje: feminističku, koja podržava pravo na pobačaj, i katoličku, koja mu se protivi.[1]

Nakon presude Roe protiv Wadea 1973. godine pro-life pokret u Sjedinjenim Američkim Državama postao je masovan. Na godišnjicu presude, 22. siječnja ispred zgrade Vrhovnog suda u Washingtonu održava se Hod za život, koji okuplja i do pola milijuna sudionika.[2]

Tijekom osamdesetih i devedesetih godina republikanci su počeli u većoj mjeri podupirati pokret.[1] Demokratski guverner Pennsylvanije Robert Casey potpisao je 1992. zakon kojim pobačaj nije bio moguć bez roditeljskog pristanka i vremenskog odmaka od 24 sata prije izvršenja. Međutim, Vrhovni sud SAD-a presudio je protiv tog zakona pozivajući se na pravo na privatnost.[1]

Tijekom predsjedničkog mandata Joea Bidena Ministarstvo pravosuđa kazneno je gonilo tridesetak pro-life aktivista u više saveznih država[3] zbog opstrukcije ulaza u klinike za izvršavanje pobačaja.[4] Različite udruge i pojedinci pozivali su na njihovo pomilovanje.[5] Predsjednik Donald Trump pomilovao je 23. siječnja 2025. godine 23 pro-life aktivista.[6]

Europa

[uredi | uredi kôd]

U Francuskoj je pro-life pokret nastao 1971. godine. Predvodio ga je pedijatar i genetičar Jérôme Lejeune.

U Madridu se 17. listopada 2009. okupilo milijun ljudi na prosvjedu protiv legalizacije pobačaja.

Popularna kultura

[uredi | uredi kôd]

Više filmova nadahnuto je tematikom pro-life pokreta. U Sjedinjenim Američkim Državama poznatiji su dokumentarni film Nijemi krik i igrani film Neplanirano, snimljen prema istoimenoj knjizi aktivistice Abby Johnson.

U Hrvatskoj je snimljeno više dokumentarnih filmova (npr. 40 dana) i animirani film Zašto su došli vlakom.

Unutarnje poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g h Scanion, Kate: How the Catholic Church influenced the pro-life movement before and after Roe (engl.) Catholic Review. Objavljeno 9. siječnja 2023.
  2. Over 500 000 at March for Life (engl.) Catholic News World, 27. siječnja 2013. (pristupljeno 28. travnja 2020.)
  3. Arnold, Tyler. Meet the pro-life prisoners whom Trump is expected to pardon (engl.) Catholic News Agency, objavljeno 21. studenoga 2024.
  4. CNA. Thomas More Society petitions Trump to pardon pro-lifers in prison. Catholic News Agency (engleski). Pristupljeno 22. siječnja 2025.
  5. Barnas, Joe. Thomas More Society Petitions President Trump to Pardon 21 Pro-Lifers Targeted by Biden DOJ (engl.) Thomas More Society, objavljeno 15. siječnja 2025.
  6. Caldwell, Zelda; Arnold, Tyler. Trump pardons 23 pro-life activists (engl.) Catholic News Agency, objavljeno 23. siječnja 2025.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]