Prijeđi na sadržaj

Čedad

Koordinate: 46°05′N 13°26′E / 46.083°N 13.433°E / 46.083; 13.433
Izvor: Wikipedija
Čedad
Cividale del Friuli
Cividât

Panorama gradskoga središta
država Italija
regijaFurlanija-Julijska krajina
pokrajinaUdine (Videm)
frazioniCarraria, Fornalis, Gagliano, Grupignano, Purgessimo, Rualis, Rubignacco, San Giorgio, Sanguarzo, Spess
Vlast
 • gradonačelnikStefano Balloch
Površina
 • Ukupna50 km²
Visina135
Koordinate46°05′N 13°26′E / 46.083°N 13.433°E / 46.083; 13.433
Stanovništvo (31. prosinca 2010.)
 • Entitet11 615
(229,32)
Vremenska zonaSEV (UTC+2)
Poštanski broj33043
Pozivni broj0432
Zemljovid
Čedad na zemljovidu Italije
Čedad
Čedad
čedadski položaj na zemljovidu Italije

Čedad[1][2] (tal. Cividale del Friuli, furl. Cividât, slov. Čedad), grad i općina u sjevernoj Italiji, u Udinskoj pokrajini, u Furlanskoj i Julijskoj krajini. U njemu prebiva 11 615 stanovnika (2010.).

Najpoznatiji čedadski stanovnici bili su Paulus Diaconus koji je tu živio u 9. stoljeću i glumica Adelaide Ristori iz 19. stoljeća.[3]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Čedad (Cividale del Friuli) leži u slikovitoj kotlini rijeke Natisone[3] (Nadiža) udaljen 15 km sjeveroistočno od Udina. On se nalazi na raskrsnici Alpa i Jadranskoga mora, nedaleko od slovenske granice.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Grad je osnovan za rimskih vremena pod imenom Forum Julii,[4] najvjerojatnije po Juliju Cezaru.[3] Za ranoga srednjega vijeka bio je prijestolnicom prvoga langobardskoga vojvodstva na Apeninskom poluotoku. Između 730. – 1238. bio je sjedište akvilejskih (oglejskih) patrijarha.[3] Između 1419. – 1420. potpao je pod Mletačku Republiku kao i ostala Furlanija,[3] i otad mu je važnost opala.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Pogled na Đavolji most
Krstionica patrijarha Callista iz Cividalea
Langobardi u Italiji. Mjesta moći (568. – 774.)
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Italija
Godina uvrštenja2011. (35. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1318
Koordinate46°05′26″N 13°26′06″E / 46.0905°N 13.435°E / 46.0905; 13.435 (WD)

Čedad ima brojne ranokršćanske spomenike koji sežu do početka 8. stoljeća, to su oktogonalni baptisterij i kapela samostana Santa Maria in Valle te oltar crkve San Martino. Ostale znamenitosti grada su katedrala Santa Maria Assunta (obnovljena 1458. i 1502.), Đavolji most iz 1442. uz par srednjovjekovnih crkava i palača.[3]

Godine 2011. UNESCO je na popis mjesta svjetske baštine u Europi upisao sedam mjesta moći koja svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog kršćanstva, pogotovo potičući razvoj monaštva. U Čedadu to je Area della Gastaldaga, područje s ostacima patrijarhalne palače (današnji Nacionalni arheološki muzej) patrijarha Callista s bazilikom (slika desno) i krstionicom sv. Ivana Krstitelja, te kompleks langobardskog hrama (danas oratorij Santa Maria in Valle) koji ima jedine čiste lombardijske frizove, koji su jedina poveznica između umjetnosti antike i karolinške renesanse.

Lokalni arheološki muzej čuva puno langobardskih i gotičkih artefakata.

Po Čedadu je prozvano i Čedadsko evanđelje (Čedadski evanđelistar), za koji su monasi tvrdili da je od ruke sv. Marka. Evanđelistar je iz razdoblja od 6. stoljeća do 7. stoljeća s upisanim imenima hodočasnika među kojima su hrvatski knezovi Trpimir i Branimir, te hrvatskopanonski knez Braslav.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Čedad je prije svega trgovačko središte svoga kraja, s nešto malih industrijskih pogona, uz to je za gospodarstvo (prirad) grada važan i turizam.[3]

Unutarnje poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 185. (Crolist)
  2. ↑ Mirko Pak, Jaroslav Šašel, Branko Marušić, »Čedad«, u enciklopediji: Ivo Cecić, v. d. gl. ur., Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., 3. sv. : Crn – Đ, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., str. 225. – 226.
  3. ↑ a b c d e f g Cividale del Friuli (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 1. studenoga 2014.
  4. ↑ R., »Čedad (Cividale)«, u publikaciji: Žarko Domljan, gl. ur., Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1. sv. : (A – J), Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1984., ISBN 86-7053-001-5 (sv. 2.), str. 264. (NSK), (COBISS.SI)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Čedad
v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Čedad&oldid=6870772"