Riga

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Riga
(Rīga)
Riga daugava.jpg
Zastava Rige
Zastava
Grb Rige
Grb
Koordinate: 56°58′N 24°8′E / 56.967°N 24.133°E / 56.967; 24.133Koordinate: 56°58′N 24°8′E / 56.967°N 24.133°E / 56.967; 24.133
Država Flag of Latvia.svg Latvija
Status grada 1225.
Vlast
 - Gradonačelnik Nils Ušakovs (Saskaņas centrs)
Površina
 - Ukupna 303 km2
 - Kopno 254,50 km2
 - Voda 48,50 km2 16%
Visina 7 m
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 717.371
 - Gustoća 2.367 stanovnika/km2
 - Područje utjecaja 885.145
Vremenska zona Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj LV-10(01-84)
Pozivni broj +371 67
Svetac zaštitnik Sveti Petar
Službena stranica riga.lv
Zemljovid
Riga na karti Latvija
Riga
Riga

Riga (latvijskim pravopisom: Rīga) je glavni i s oko 720.000 stanovnika daleko najveći grad Latvije. Nalazi se na ušću rijeke Daugave u Baltičko more, u južnom dijelu Riškog zaljeva. Riga je najveći grad u Baltičkim zemljama i služi kao glavni kulturni, obrazovni, politički, financijski, komercijalni i industrijski centar Baltika. Stara Riga (Vecrīga) nalazi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine, jer ima najveći broj građevina u stilu secesije (jugendstila) u Europi.

Riga je službeno postala gradom 1201. godine. Podijeljena je na 6 administrativnih jedinica: Centar, Kurzeme, Ziemelju, Latgale, Vidzeme i Zemgale. Povijesno središte Rige nalazi se na desnoj obali Daugave, oko 10 km od njenog ušća.

Klima je pod utjecajem blizine mora, samim time blaga i vlažna. Ljeta su prohladna i oblačna, a zime tople. Prosječna siječanjska temperatura je -4,7 °C. Oblačno je u prosjeku oko 40% dana u godini.

Panorama Rige
Magnify-clip.png
Panorama Rige

Povijest[uredi VE | uredi]

Riga se nalazi na mjestu antičke naseobine Liva, stargog finskog plemena, na ušću rijeka Daugave i Ridzene. Ridzene je bila poznata kao Rijeka Riga i u jednom trenutku je formirala Jezero Riga, ali danas ne postoji ni jedno ni drugo. Najvjerojatnije je Riga dobila ime po ovoj rijeci.

Temelji moderne Rige postavljeni su u vrijeme njemačkih trgovaca i križara, koji su dolazili u Latviju krajem 12. stoljeća, uglavnom privučeni rastućim brojem stanovnika, koji su pružali nove prilike i ljudima koji još uvijek nisu primili kršćanstvo. Njemački trgovci su osnovali ispostave za trgovinu u regiji blizu naseobine Liva kod Rige 1158. godine, a augustinski redovnik Meinhard sagradio je prvi samostan 1190. godine.

Biskup Albert došao je u Rigu 1201. godine s 23 broda i više od 1.500 naoružanih križara. Tim činom Riga postaje biskupija. Osnovao je društvo Livonska braća po maču, da bi iste godine Rigi dodijelio status grada. Albert je uspio preobratiti kralja Liva, Kaupa od Turaide, na kršćanstvo. Riga je zajedno sa Livonijom i Pruskom pala pod vlast Svetog Rimskog Carstva. Za vrijeme Martina Luthera, većina stanovništva preobraćuje se na protestantizam.

Riga je služila kao spona u trgovini između baltičkih plemena i Rusije. Grad je 1282. postao član hanzeatske lige. Hanza se razvila iz udruženja trgovaca u trgovinsko-političku uniju gradova i mjesta Sjeverne Njemačke i Baltika. Zbog svoje politike, koja je favorizirala njemačke članice, hanzeatska liga se pokazala kao veoma uspješna. Njen utjecaj opada krajem 14. stoljeća, nakon što su Litva i Latvija stupile u savez, kao i zemlje Skandinavije. Ipak, Hanza je bila ključan faktor ekonomske i političke stabilnosti Rige.

Moderna povijest[uredi VE | uredi]

Pogled na Karlstrasse i šetalište 1900. godine

Prvi svjetski rat i Oktobarska revolucija u Rusiji imali su veliki utjecaj na Rigu. Njemačka vojska ušla je u Rigu 1917. godine, a 1918. potpisan je sporazum kojim su Baltičke zemlje date Njemačkoj. Ipak, Njemačka je, kao i Rusija, bila obvezna dopustiti svim zemljama pravo na neovisnost, te je, nakon više od 700 godina strane okupacije, Latvija s Rigom kao glavnim gradom, objavila neovisnost 18. studenog 1918.

Između dva svjetska rata Riga i Latvija su se okrenule zapadnim zemljama. Ustanovljen je demokratski, parlamentarni sustav s predsjednikom. Latvijski jezik je priznat kao službeni jezik, a Latvija je primljena u Ligu naroda. Velika Britanija i Njemačka su zamijenile Rusiju kao glavni trgovački partneri. Prvi premijer Latvije Kārlis Ulmanis studirao je na poljoprivrednom fakultetu i radio na Sveučilištu u Nebraski, u SAD-u. Riga je opisivana kao veliki i impozantan grad, koji je od svojih posjettelja dobio naziv "Pariz istoka".

Međutim, ovo razdoblje preporoda je bilo kratkog daha, jer je uslijedila sovjetska okupacija 1940. godine, zatim njemačka okupacija 1941.-1944. te ponovna sovjetska okupacija pred kraj rata. Baltički Nijemci nasilno su protjerani natrag u Njemačku nakon 700 godina u Rigi. Stotine tisuća Latvijaca nestalo je, a tisuće su emigrirale u razne zemlje svijeta. Latvija je izgubila trećinu populacije.

Sovjetska okupacija nakon rata obilježena je protjerivanjima u Sibir, snažnom industrijalizacijom i planiranom imigracijom velikog broja ne-Latvijaca u Rigu, uglavnom Rusa. Do 1975. 40% stanovnika Rige bili su Latvijci, a taj postotak je porastao nakon proglašenja neovisnosti.

Krajem 1980-ih, Perestrojka sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova dovela je do situacije u kojoj su mnoge sovjetske republike mogle povratiti slobodu i neovisnost. Latvija je objavila neovisnost 21. kolovoza 1991. godine, a priznata je od strane Rusije u rujnu. Latvija je službeno pristupila Ujedinjenim narodima 17. rujna 1991. godine, a sve ruske vojne snage napustile su zemlju između 1992. i 1994.

Riga je 2001. proslavila 800 godina postojanja. Latvija je pristupila NATO-u 29. ožujka 2004., a Europskoj uniji 1. svibnja iste godine.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Povijesno središte Rige

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Povijesno središte Rige
Flag of Latvia.svg Latvija
Godina uvrštenja: 1997. (21. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Najveći broj znamenitosti grada je u starom dijelu koji se naziva Vecriga ("Stara Riga"), koji je pod međunarodnom zaštitom. Najveće izletište stanovnika Rige je Jurmala, obalni gradić s velikom plažom, koji se nalazi na 40 minuta vožnje od Rige. Atrakcija Jurmale su drvene kuće građene u stilu secesije.

Znamenitosti starog grada[uredi VE | uredi]

Znamenitosti novog grada[uredi VE | uredi]

Stanovništvo i gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Riga je lučki grad te prometni i gospodarski centar Latvije. Većina financijskih institucija Latvije nalazi se u Rigi, uključujući i Centralnu Banku Latvije. Panbaltička banka - Hansabanka napravila je zgradu-sjedište u Rigi i to je najviša riška građevina poslije TV tornja. Trgovinska razmjena je u stalnom porastu posljednjih godina, a najviše investicija došlo je nakon ulaska Latvije u Europsku Uniju 2004. godine. Riška industrija čini više od polovice industrije Latvije. Najznačajniji sektori su prehrambeni, sektor usluga, farmacija, prerada drveta, tisak, tekstilna i telekomunikacijska industrija. Gradska luka je veoma važan teretni centar u Baltičkom moru.

Poslovni i privatni turizam posljednjih je godina doživio porast, zbog popravljanja turističke i trgovinske infrastrukture. Većina turista u Rigu dolazi preko međunarodne zračne luke, koja je i najveća među Baltičkim zemljama. Zračna je luka renovirana i modernizirana 2001. godine, u sklopu proslave 800 godina Rige.

U Rigi se nalazi mnoštvo institucija višeg i visokog obrazovanja, uključujući i Latvijsko Sveučilište (Latvijas Universitāte), Tehničko Sveučilište (Rīgas Tehniskā Universitāte), Stradins Sveučilište (Rīgas Stradiņa Universitāte) te Stockholmsku školu ekonomije u Rigi (Rīgas Ekonomikas Augstskola). U Rigi je i Latvijski parlament, Saeima, a rezidencija predsjednika nalazi se u samom Riškom dvorcu.

Riga je, prema popisu iz 2008. godine, sa svojih 717.371 stanovnika najveći grad u baltičkoj regiji. Latvijci čine 43% stanovništva, a otprilike isti postotak čine i Rusi. Primjera radi, 58,5% stanovnika Latvije su Latvijci, 29% su Rusi, 3,9% Bjelorusi, 2,6% Ukrajinci, 2,5% Poljaci, 1,4% Litvanci, a preostalih 2,1% navedeni su kao ostali. Većina Latvijaca su protestanti, dok Rusi pripadaju pravoslavnoj crkvi.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Međunarodna prijateljstva[uredi VE | uredi]

Riga održava sestrinske veze sa sljedećim gradovima:

Flag of Denmark.svg Aalborg, Danska Flag of Italy.svg Firenca, Italija
Flag of Kazakhstan.svg Almati, Kazahstan Flag of France.svg Calais, Francuska
Flag of the Netherlands.svg Amsterdam, Nizozemska Flag of Australia.svg Cairns, Australija
Flag of Kazakhstan.svg Astana, Kazahstan Flag of Ukraine.svg Kijev, Ukrajina
Flag of France.svg Bordeaux, Francuska Flag of Japan.svg Kobe, Japan
Flag of Germany.svg Bremen, Njemačka Flag of Russia.svg Moskva, Rusija
Flag of the United States.svg Dallas, SAD Flag of Belarus.svg Minsk, Bjelorusija
Flag of Sweden.svg Norrköping, Švedska Flag of the People's Republic of China.svg Peking, Kina
Flag of Finland.svg Pori, Finska Flag of Germany.svg Rostock, Njemačka
Flag of Russia.svg Sankt Peterburg, Rusija Flag of Chile.svg Santiago, Čile
Flag of Sweden.svg Stockholm, Švedska Flag of the People's Republic of China.svg Suzhou, Kina
Flag of the Republic of China.svg Taipei, Tajvan Flag of Estonia.svg Tallinn, Estonija
Flag of Lithuania.svg Vilnius, Litva Flag of Poland.svg Varšava, Poljska

Galerija fotografija[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Riga