Bitka na Neretvi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte bitka na Neretvi (razdvojba).
Bitka na Neretvi
sukob: Drugi svjetski rat
Vrijeme siječanj - travanj 1943.
Mjesto okolica Neretve
Ishod osovinska ofenziva neuspjela, partizani se povlače uz teške gubitke, poraz četnika
Sukobljene strane
Flag of German Reich (1935–1945).svg Treći Reich
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Italija
Flag of Independent State of Croatia.svg NDH
Chetniks Flag.svg Četnici
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Partizani
Zapovjednici
Flag of German Reich (1935–1945).svg Alexander Löhr
Flag of Independent State of Croatia.svg Rafael Boban
Chetniks Flag.svg Draža Mihailović
Flag of the Democratic Federal Yugoslavia.svg Josip Broz Tito
Postrojbe
150.000 vojnika
200+ aviona
nepoznat
(oko 20.000 vojnika)
Gubitci
uništeni odredi četnika,

onesposobljeni dijelovi neprijateljske vojske

8000 poginulih
2000 zarobljenih

Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom), bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943. protiv partizana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, danas Bosni i Hercegovini, tijekom Drugog svjetskog rata. Ofenziva je trajala od siječnja do travnja 1943. godine.

Nijemci su htjeli uništiti središnje zapovjedništvo Partizana, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije, i glavnu Partizansku bolnicu. Sile osovine su okupile devet divizija, šest njemačkih, tri talijanske, nekoliko ustaških i domobranskih zdrugova, te nekoliko četničkih jedinica. Procjenjuje se da je preko 150 000 vojnika sila osovine napalo znatno malobrojnije partizanske odrede, uz koje su bili i ranjenici.

Ciljevi operacije[uredi VE | uredi]

Srušeni most na rijeci Neretvi
  • Weiss I je započeo 20. siječnja 1943. napadom na područja koja su držali partizani u zapadnoj Bosni i dijelovima središnje Hrvatske, cilj je bio uništenje partizana na području Like, Korduna, Banije, Cazinske krajine i Bosanske krajine do Grmeča
  • Weiss II je uslijedio i započeo 25. veljače borbama u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni, a partizani su se počeli povlačiti prema jugoistoku, čak i do Neretve, cilj je bilo područje Drvara, Glamoča, Livna, Jajca i Ključa
  • Weiss III je otpočeo u ožujku i ciljao na područja sjeverne Hercegovine, ali su opkoljeni partizani uspijeli probiti obruč na sjeveru Crne Gore, tako da treći stupanj nije uspješno izvršen)

Snage[uredi VE | uredi]

Nijemci[uredi VE | uredi]

Talijani[uredi VE | uredi]

  • 12. pješačka divizija "Sassari"
  • 13. pješačka divizija "Re"
  • 57. pješačka divizija "Lombardia"

NDH[uredi VE | uredi]

Četnici[uredi VE | uredi]

Partizani[uredi VE | uredi]

  • 1. hrvatski korpus
  • 1. bosanski korpus
  • Glavna operativna grupa
    • 1. proleterska divizija
    • 2. proleterska divizija
    • 3. udarna divizija
    • 7. banijska divizija
    • 9. dalmatinska divizija

Tijek operacije[uredi VE | uredi]

Do kraja ožujka Sile osovine su ubile oko osam tisuće partizana, zarobivši još oko dvije tisuće. Unatoč teškim gubitcima i naočigled taktičkoj pobjedi Sila osovine, partizani su osigurali sigurnost svom zapovjedništvu i bolnici, te su mogli nastaviti sa svojim djelovanjem. U stvari, prelaskom u istočnu Bosnu i Hercegovinu partizani su se morali boriti samo protiv četnika te su ih potpuno onesposobili, tako da nakon Bitke na Neretvi četnici više ne predstavljaju nikakvu silu i skoro su potpuno izbrisani zapadno od Drine.

Iduća velika ofenziva je Bitka na Sutjesci, dio Pete neprijateljske ofenzive, ili kako su je Nijemci nazvali "Operacija Schwarz".

1969. godine snimljen je film Bitka na Neretvi koji opisuje te događaje.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]