Bitka na Neretvi
| Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani. (Rasprava) Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore. |
| Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, internetske stranice itd.) Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora. |
| Bitka na Neretvi | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Sukob: Drugi svjetski rat | |||||||
|
|||||||
| Sukobljene strane | |||||||
| Zapovjednici | |||||||
| Vojne snage | |||||||
| 150.000 vojnika 200+ aviona |
nepoznat (oko 20.000 vojnika) |
||||||
| Gubici | |||||||
| uništeni odredi četnika,
onesposobljeni dijelovi neprijateljske vojske |
8000 poginulih 2000 zarobljenih |
||||||
Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom), bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943. protiv partizana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, danas Bosni i Hercegovini, tijekom Drugog svjetskog rata. Ofenziva je trajala od siječnja do travnja 1943. godine.
Nijemci su htjeli uništiti središnje zapovjedništvo Partizana, Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije, i glavnu Partizansku bolnicu. Sile osovine su okupile devet divizija, šest njemačkih, tri talijanske, nekoliko ustaških i domobranskih zdrugova, te nekoliko četničkih jedinica. Procjenjuje se da je preko 150 000 vojnika sila osovine napalo znatno malobrojnije partizanske odrede, uz koje su bili i ranjenici.
Sadržaj |
Ciljevi operacije [uredi]
- Weiss I je započeo 20. siječnja 1943. napadom na područja koja su držali partizani u zapadnoj Bosni i dijelovima središnje Hrvatske, cilj je bio uništenje partizana na području Like, Korduna, Banije, Cazinske krajine i Bosanske krajine do Grmeča
- Weiss II je uslijedio i započeo 25. veljače borbama u zapadnoj i jugozapadnoj Bosni, a partizani su se počeli povlačiti prema jugoistoku, čak i do Neretve, cilj je bilo područje Drvara, Glamoča, Livna, Jajca i Ključa
- Weiss III je otpočeo u ožujku i ciljao na područja sjeverne Hercegovine, ali su opkoljeni partizani uspijeli probiti obruč na sjeveru Crne Gore, tako da treći stupanj nije uspješno izvršen)
Snage [uredi]
Nijemci [uredi]
- 7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"
- 369. hrvatska "Vražja" divizija
- 714. pješačka divizija
- 717. pješaka divizija
- jedna pukovnija 187. rezervne divizije
Talijani [uredi]
- 12. pješačka divizija "Sassari"
- 13. pješačka divizija "Re"
- 57. pješačka divizija "Lombardia"
NDH [uredi]
- V. ustaški stajaći zdrug
- 2. domobranski gorski zdrug
- 3. domobranski gorski zdrug
- 5. domobranski gorski zdrug
- 7. pješačka pukovnija
- Zrakoplovstvo NDH
Četnici [uredi]
- jedan puk Dinarske četničke divizije
- hercegovačka leteća brigada
- crnogorski udarni korpus
- crnogorska leteća brigada
Partizani [uredi]
- 1. hrvatski korpus
- 1. bosanski korpus
- Glavna operativna grupa
- 1. proleterska divizija
- 2. proleterska divizija
- 3. udarna divizija
- 7. banijska divizija
- 9. dalmatinska divizija
Tijek operacije [uredi]
Do kraja ožujka Sile osovine su ubile oko osam tisuće partizana, zarobivši još oko dvije tisuće. Unatoč teškim gubitcima i naočigled taktičkoj pobjedi Sila osovine, partizani su osigurali sigurnost svom zapovjedništvu i bolnici, te su mogli nastaviti sa svojim djelovanjem. U stvari, prelaskom u istočnu Bosnu i Hercegovinu partizani su se morali boriti samo protiv četnika te su ih potpuno onesposobili, tako da nakon Bitke na Neretvi četnici više ne predstavljaju nikakvu silu i skoro su potpuno izbrisani zapadno od Drine.
Iduća velika ofenziva je Bitka na Sutjesci, dio Pete neprijateljske ofenzive, ili kako su je Nijemci nazvali "Operacija Schwarz".
1969. godine snimljen je film Bitka na Neretvi koji opisuje te događaje.
Vanjske poveznice [uredi]
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||