Plan rimske vile u Casaleu (4. st.)
starorimska vila u Casaleu (Villa Romana del Casale ili Villa Rumana dû Casali) koja se nalazi oko 3 km jugozapadno od središta grada Piazza Armerina. Na tom lokalitetu se nalaze slojevi povijesnih građevina od 4. do 18. stoljeća. Rimska vila sadrži najbogatije i najkompleksnije rimske mozaike[1]. Ogromna vila je izgrađena u prvoj polovici 4. stoljeća kao središte velikog latifundiuma (poljoprivredni posjed) oko kojega je niknulo selo Platia (izvedenica od palatium, "palača"). Vjerojatno je pripadala bogatom rimskom senatoru, a možda i članu carske obitelji. Imala je stambene, službene i tajanstvene sobe organizirane oko velikog atrija s peristilom i vjerojatno je bila povremenom rezidencijom vlasnika. Terme su otkrivene na jugozapadnom kraju, gostinjske sobe na sjeveru, te privatne sobe i velika bazilika na jugu ispod kojih, pomalo odvojena, je stajao eliptični peristil, sobe za sluge i veliki tricilinium (trpezarija).
Vilu su vjerojato oštetili Vandali i Vizigoti, te se tijekom bizantske i arapske vlasti postupno napuštala sve do 12. stoljeća kada je klizište skoro potpuno prekrilo. Otkrivena je slučajno u 19. stoljeću prilikom obrađivanja polja, a prva službena arheološka iskapanja su izvedena od 1929.-39. godine.
Gino Vinicio Gentili je 1959.-60. otkrio mozaik "Djevojke u bikinijima" u "Sobi deset dama" (Sala delle Dieci Ragazze) koji prikazuje djevojake koje se bave sportom (dizanje utega, bacanje diska, trčanje, loptanje) u rimskom ritualu "Krunidbe zime".
-
-
"Utrka kočija" iz frigidariuma termi
-
Mozaik "Veliki lov" u velikom peristilu
-
-
- ↑ R. J. A. Wilson: Piazza Armerina, Terakazu Akiyama (urednik): The dictionary of Art. Vol. 24: Pandolfini to Pitti, Oxford 1998., ISBN 0195170687
Vanjske poveznice [uredi]
|
Svjetska baština u Italiji |
|
 |
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza • Botanički vrt u Padovi • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) • Crespi d'Adda • Dolomiti ( Alpe) • Liparski otoci • Ferrara • Povijesno središte Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Povijesno središte Napulja • Povijesno središte Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu • Hadrijanova vila i Villa d'Este ( Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto ( Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale ( Piazza Armerina)
|
 |
|
|
|
|
|
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka
|
|
Koordinate: 37°21′53″N 14°20′05″E / 37.36472°N 14.33472°E / 37.36472; 14.33472