Vjetroelektrana
Izvor: Wikipedija
Obnovljivi izvor električne energije pokretan snagom vjetra. Sastoji se iz noseće konstrukcije u obliku stupa, vjetroturbine, generatora električne struje te automatske regulacije broja okretaja i napona generatora, eventualno uz priključak na neki sustav akumuliranja energije ili na regionalnu električnu mrežu.
Sadržaj |
[uredi] Prednosti vjetroelektrana
- Ne troše gorivo, tj. energija vjetra je u uvjetno rečeno "besplatna".
- Vjetroelektrane su poželjan oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu.
- Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena suviše jakim vjetrovima.
[uredi] Nedostaci vjetroelektrana
- Povremenost pogona, zavisno o meterološkim karakteristikama područja primjene. Nije riješeno efikasno akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati na elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidro-akumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana. Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štediti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju.
- Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira, dakle i poskupljuje ta rješenja.
- Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine sa brojem okretaja ugrađenog generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu.
- Troškovi održavanja znaju činiti značajnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, budući da je u slučaju "farme vjetroelektrana" broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva.
- Prisutno je izvjesno "estetsko zagađenje" u slučaju tzv. "farmi vjetroturbina", što međutim nema većeg značaja ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapućenim prostorima.
Iz navedenih nedostataka i prednosti proizlazi, da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i manje-više ujednačenim vjetrom, te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Sustavi ("farme") vjetroelektrana trebali bi biti vezani na regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene.
[uredi] Učešće u svjetskoj potrošnji energije
[uredi] Učešće u hrvatskoj potrošnji energije
[uredi] Poencijali snage vjetra na meterološki prikladnim lokalitetima Hrvatske
[uredi] Tehnička rješenja
uključuju rješenja vjetroturbine i električnih generatora s pripadajućom stabilizacijom (tj. automatskom regulacijom) broja okretaja i napona.
[uredi] Vjetroturbine
[uredi] Stabilizacija broja okretaja generatora
[uredi] Generatori
[uredi] Stabilizacija napona generatora
[uredi] Poveznice
Nedovršeni članak Vjetroelektrana koji govori o tehnologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
