Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu
Broj ljudskih žrtava u Drugom svjetskom ratu označava ukupne ljudske gubitke u svim državama sudionicama Drugoga svjetskoga rata. U literaturi se obično navodi ukupan broj od 50 do 60 milijuna izravnih žrtava, što bi iznosilo preko 2,5 % svjetskoga pučanstva od početka rata u Europi 1. rujna 1939. do svršetka rata 1945. u Japanu.
Točan ukupan broj može se samo pretpostaviti.
Problematika[uredi | uredi kôd]
U brojnim državama koje su sudjelovale u Drugom svjetskom ratu postoji mali broj pouzdanih izvora i istraživanja broja ratnih žrtava.
Načini procjena su različiti: istraživanja o uzrocima smrti, mogu se smatrati kao izravni ili neizravni učinci rata.
Točno određivanje broja žrtava je teško i zbog tajnosti nacionalsocijalističkog i komunističkih režima i velikoga broja masovnih ubojstva.
Osobito u Istočnoj Europi znanstvene istrage počele su tek nakon pada komunizma od 1990. U zemljama gdje su komunisti organizirali otpor snagama osovine istodobno s komunističkom revolucijom, velik broj civilnih žrtava je i posljedica boljševičkoga načela »naoružanoga naroda«.
Kontroverzne objave[uredi | uredi kôd]
Sovjetski Savez[uredi | uredi kôd]
U ožujku 1946. broj žrtava SSSR-a zbog propagandnih je razloga naveden kao sedam milijuna. Nakon destaljinizacije promijenjen je službeno u 20 milijuna žrtava rata. Nakon 1985. službeno se navodi ukupno 27 milijuna žrtava rata (uključujući i 7 milijuna civila). 1989. ruski povjesničar Vladimir I. Kozlov procjenjuje ukupan broj na 40 milijuna.
Poljska[uredi | uredi kôd]
Prema izvješću vlade 1947. navedeno je 6,028 milijuna poljskih žrtava rata. Nakon provjere 2009., broj je smanjen na 5,62 milijuna.[1]
Čehoslovačka[uredi | uredi kôd]
Točan broj žrtava nacionalsocijalističke vladavine u Čehoslovačkoj još je uvijek nejasan: istraživanja navode 330-360 000 žrtava, medu njima oko 270 000 Židova.[2]
Ljudski gubitci po državljanstvu[uredi | uredi kôd]
Ukupni broj žrtava[uredi | uredi kôd]
|
- Brojke su zaokružene.
- Stanovništvo iz 1939. - Izvor: Population Statistics[3]
- Ratni gubitci u državnim granicama iz 1939.
- Vojni gubitci uključuju pogibiju redovnih vojnih snaga, partizana i članova pokreta otpora. Smrt ratnih zarobljenika u zatočeništvu također su uključeni u pogibiju vojnika.
- Civilne žrtve su smrti uzrokovane strateškim bombardiranju, žrtvama holokausta, japanskim ratnim zločinima, sovjetskim preseljenima stanovništva, savezničkim ratnim zločininima i smrtnim slučajevima povezanima s gladi i bolestima.
- Ukupni gubitci nakon završetka rata u Sovjetskomu Savezu 1946. – 1991.[4] bili su 26,6 millijuna. (13,5% od ukupnog pućanstva od 196,7 milijuna)[5]
- Gubitci u komunističkoj Rumunjskoj nakon 1946.[6] bili su 500 000 (2,5% od ukupnog pučanstva od 15,9 milijuna)[7]
- Ukupni gubitci komunističke Čehoslovačke nakon rata od 1946. do 1991. bili su oko 250 000 (1,9% ukupnog pučanstva od 14,6 milijuna.)[8]
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
- Demografski gubici Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu
- Žrtve komunističkog terora na području Jugoslavije 1941-1948
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Agence France Presse, 26. kolovoza 2009: Polen korrigiert Zahl seiner Weltkriegstoten nach unten.
- ↑ Christiane Brenner: „Zwischen Ost und West“. Tschechische politische Diskurse 1945–1948. Oldenbourg Wissenschaftsverlag: München, 2009., ISBN 3-486-59149-5, S. 34.
- ↑ Population Statistics. Library.uu.nl. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2011. Pristupljeno 15. lipnja 2011.
- ↑ Map Territories Annexed by USSR 1939-40
- ↑ Michael Ellman and S. Maksudov, Soviet Deaths in the Great Patriotic War: a note-World War II- Europe Asia Studies, srpanj 1994.
- ↑ Image:Romania WWII.png
- ↑ Gregory, Frumkin. Population Changes in Europe Since 1939, Geneva, 1951., str. 133
- ↑ Waller Wynne: The population of Czechoslovakia. United States.; Bureau of the Census.; International population statistics reports. Washington, U.S. Govt. Print. Off., 1953., str. 8
|