Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju

Trenutačno uređujemo 209.720 članaka.

Wikipedija je globalan, višejezičan projekt s ciljem izgradnje slobodne internetske enciklopedije koja je svima javno dostupna. Njezini su suradnici dobrovoljci. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Zaklada Wikimedija.

I vi možete uređivati Wikipediju!

Arhiva Izabrani članak

U računarstvu i računalnom programiranju tip podatka svojstvo je podatka (često varijabli) koje kompilatoru ili interpreteru pruža informaciju o tome što će se s navedenim podatkom raditi, kakve će operacije biti dopušteno vršiti nad njim, na koji će se način spremati i što predstavlja.

Tip podatka boolean ili bool je logički tip koji obično sadrži vrijednosti true ili false (predstavljen vrijednostima 1 ili 0). Iako je za zapis boolean vrijednosti dovoljan jedan bit memorije, neki programski jezici, primjerice JavaScript koriste više od toga.

Svaki brojevni tip podatka ima definiranu gornju i donju vrijednosnu granicu, odnosno raspon brojeva koje može prikazati. Spremanje ili prikaz brojeva van tog raspona može dovesti do pogreške pri kompilaciji, ili do neispravnog spremanja ili obrade podatka, ovisno o programskome jeziku.

Znak (char) je tip podatka koji može sadržavati jedno slovo, broj, simbol, interpunkcijski znak ili kontrolni znak. Jezik C definira znak kao najmanji dodjeljivi dio memorije, obično veličine 8 bitova (1 bajt).

Više slijednih znakova čini string. Stringovi se obično koriste kao podatkovna reprezentacija riječi ili teksta. Programski jezici koji nemaju podršku za stringove, umjesto istih koriste nizove (polja) znakova.

Pokazivač ili referenca je tip objekta koji sprema memorijsku adresu neke varijable, konstante ili objekta, točke ulaska u potprogram, i za povezivanje programa i vanjskih resursa, poput DLL biblioteka (tad se nazivaju handle).

Pročitajte cijeli članak

•

Sudjelujte u izboru članaka

Arhiva Novosti

18. rujna – Budnicom ulicama Vukovara od Vodotornja do dvorca Eltz te mimohodom ratnih zastava, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata obilježava se 30. godišnjica bitke za Vukovar.
17. rujna – U Opuzenu je otvoren prvi Sand Art Neretva festival u organizaciji udruge Slama (poznate po Slama land art festivalu
16. rujna – Nogometaši zagrebačkog Dinama i engleskog West Hama na prepunom su stadionu u Maksimiru odigrali prvi susret 1. kola skupine H UEFA Lige prvaka: pobijedili su gosti rezultatom 2:0.
15. rujna – Odlukom UNESCO-a proglašen je rezervat biosfere Mura–Drava–Dunav, postavši time najveće zaštićeno riječno područje u Europi te prvi rezervat kojim upravlja pet država, među kojima je i Hrvatska.
15. rujna – O 150. obljetnici rođenja vraćeni su zemni ostatci Filipa Lukasa iz Rima na Groblje sv. Nikole u Kaštelu Staromu. Ukop je predvodio nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić.
14. rujna – Na Hanžekovićevom memorijalu na zagrebačkom Jarunu oboreno je pet rekorda mitinga i jedan svjetski rekord. Sandra Perković osvojila je drugo mjesto u bacanju diska, a Marija Tolj šesto.
13. rujna – Ryan Crouser oborio je rekord Memorijala Ivana Ivančića na zagrebačkim fontanama bacivši kuglu 22,84 m. Filip Mihaljević zauzeo je šesto mjesto (21,26 m).

Nedavne smrti: Žana Lelas, Cynthia Hansell-Bakić, Branko Sokač

Arhiva Izabrana slika

Medicinska skrb nad pacijentom u bolnici.

Arhiva Na današnji dan

20. rujna – imendani i blagdani: Andrija Kim, Svjetlana

1187. – Muslimanski vojskovođa Saladin (na slici), najveći protivnik križara, započeo je opsadu Jeruzalema.
1792. – Bitka kod Valmyja, iako obična čarka u kojoj su Francuzi odbili Pruse, povijesna je prekretnica: Francuska revolucija je obranjena, a sljedećeg je dana proglašena republika.
1946. – Održan je prvi Filmski festival u Cannesu, najprestižniji filmski festival na svijetu na kojem se dodjeljuje Zlatna palma.
1975. – Umro je nobelovac Saint-John Perse, koji je pisao intelektualnu i slikovitu poeziju.