Lied der Deutschen

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Das Lied der Deutschen
hrvatski: Pjesma Nijemaca
Faksimil von Fallerslebenovog rukopisa himne
Faksimil von Fallerslebenovog rukopisa himne
Država Njemačka
Jezik–jezici njemački
Tekstopisac August Heinrich Hoffmann von Fallersleben
Skladatelj Joseph Haydn
Ostali nazivi Das Deutschlandlied
Prihvaćena 1922.
Zvučna datoteka
instrumentalna izvedba
Tekst
Wikisource-logo.svg U Wikizvoru, slobodnoj knjižnici, postoje
izvornik i prijevod.

Das Lied der Deutschen (hrv.: "Pjesma Nijemaca") je državna himna Savezne Republike Njemačke. Stihove je napisao August Heinrich Hoffmann von Fallersleben 1841. godine. Glazbu je skladao Joseph Haydn, ali za austrijsku himnu Gott erhalte Franz den Kaiser ("Bože, čuvaj cara Franju"), s obzirom da je Austrijom tada (1797.) vladao car Franjo II.

Stihovi[uredi VE | uredi]

Danas je u svijetu ova himna uglavnom poznata pod imenom Deutschland, Deutschland über alles, što je Fallerslebenov prvi stih, iako se zbog dolje navedenih razloga taj stih danas rijetko izvodi.

Fallersleben je napisao "Das Lied der Deutschen" u vrijeme kada je Njemačka još bila rascjepkana na kraljevstva i principate. Pjesma je izražavala njegovu želju za ujedinjenom i jakom Njemačkom. Stih "Deutschland, Deutschland über alles, über alles in der Welt" znači da Nijemci i njihovi vladari moraju imati pred očima ujedinjenu Njemačku kao cilj. U Fallerslebenovo vrijeme, tekst pjesme je imao revolucionarne i liberalne prizvuke, jer je poziv na ujedinjenje Njemačke obično uključivao i zahtjeve za slobodom tiska i većim građanskim pravima.

Sve tri strofe postale su državna himna Njemačke 1922. godine. Međutim, uskoro je Hitlerova Nacistička stranka počela koristiti pjesmu u skladu sa svojom ideologijom. Prvi stih su protumačili kao "Njemačka mora vladati nad cijelim svijetom" a Fallerslebenovu sliku ujedinjene domovine promijenili su u Treći Reich, koji je doveo do Drugog svjetskog rata.

Godine 1949., kad se Zapadna Njemačka formirala kao demokratska država, Nijemci su zaključili da zbog spomenutih negativnih prizvuka ne mogu koristiti sve strofe.

Ipak, nisu htjeli ni odbaciti pjesmu jer je izvorno stvorena u želji za demokracijom. Zato su je zadržali kao državnu himnu, ali ostavili su samo treću strofu.

Prve dvije strofe nisu u potpunosti zabranjene, ali nikad se ne pjevaju u službenim prilikama. Pjevanje ili korištenje prve strofe može se protumačiti kao izražavanje desničarskog političkog stava.

Glazba[uredi VE | uredi]

Poznato je da je Haydn u svojim djelima koristio napjeve gradišćanskih Hrvata i druge s područja između današnje Hrvatske, Slovenije i Austrije. Hrvatski etnomuzikolog Franjo Kuhač je čak melodiju himne zapisao kao vrlo star napjev Stal se jesem rano jutro, malo pred zoru podrijetlom iz Marije Bistrice, Sv. Ivana Zeline, Međimurja i Gradišća.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]