Svjetska baština u Njemačkoj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
22. Muzejski otok u Berlinu

Kronološki popis svjetske baštine u Njemačkoj po godini upisa na UNESCO-v popis:

  1. 1978. – Aachenska katedrala
  2. 1981. – Katedrala u Speyeru
  3. 1981. – Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom
  4. 1983. – Hodočasnička crkva u Wiesu
  5. 1984. – Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu
  6. 1985. – Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu
  7. 1986. – Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelerski stup, Trierska katedrala i Crkva naše Gospe u Trieru
  8. 1987. – Rimske pogranične utvrde Limes Germanicus - njemački dio dodan 2005.
  9. 1987. – Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor
  10. 1990. – Dvorci i vrtovi Potsdama (Dvorac Sanssouci) i Berlina
  11. 1991. – Opatija samostana Lorsch
  12. 1992. – Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara
  13. 1993. – Samostan Maulbronn (Cistercitska opatija)
  14. 1993. – Bamberg, najveća neoštećena gradska jezgra u Njemačkoj
  15. 1994. – Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga
  16. 1994. – Željezara u Völklingenu
  17. 1995. – Drevni kop Messel, (nalazište fosila)
  18. 1996. – Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau
  19. 1996. – Kölnska katedrala
  20. 1996. – Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu
  21. 1998. – Klasični Weimar
  22. 1999. – Muzejski otok u Berlinu
  23. 1999. – Wartburg kod Eisenacha
  24. 2000. – Dessau-Wörlitzerovo vrtno carstvo
  25. 2000. – Samostanski otok Reichenau u Bodenskom jezeru
  26. 2001. – Povijesni rudarski kompleks Zeche und Kokerei Zollverein u Essenu
  27. 2002. – Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara
  28. 2002. – Kultivirana pokrajina "Gornja srednja Rajna" između Koblenza i Bingena na Rajni
  29. 2004. – Fürst-Pückler park u Bad Muskau
  30. 2004. – Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland
    * 2004. – Kultivirana pokrajina drezdenskod dijela doline Elbe - izbrisana s popisa 2009. zbog izgradnje Waldschlösschen mosta u Dresdenu
  31. 2006. – Stari dio grada Regensburga
  32. 2007. - Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj - njemački dio dodan 2011.
  33. 2008. - Stambena naselja berlinske Moderne
  34. 2009. - Vadensko more
  35. 2011. - Tvornica Fagus u Alfeldu
  36. 2011. - Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa - zajedno s ostalih pet alpskih zemalja
  37. 2012. - Markgrofovska opera u Bayreuthu
  38. 2013. - Park Wilhelmshöhe
  39. 2014. - Westwork i civitas Corveya
  40. 2015. - Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom
  41. 2016. - Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu (Zajedno s Argentinom, Belgijom, Indijom, Japanom, Francuskom i Švicarskom)
  42. 2017. - Špiljska umjetnost Švapske Jure

Popis predložene svjetske baštine Njemačke[uredi VE | uredi]

  1. 1999. - Povijesni grad i dvorac Heidelberg
  2. 1999. - Dorac Schwetzingen
  3. 1999. - Francke fundacije u Halleu
  4. 1999. - Katedrala u Naumburgu
  5. 1999. - Rdarsko područje planine Ore
  6. 2005. - Opatija Doberan
  7. 2007. - Dvorac Schwerin
  8. 2011. - Spomenici i mjesta Vikinga: Danevirke i Hedeby, Zajedno s Danskom
  9. 2014. - Velike europske toplice (Baden-Baden, Bad Ems, Bad Kissingen i Wiesbaden)
  10. 2015. - Židovsko groblje u Hamburgu
  11. 2015. - Alpski i podalpski krajolici livada i močvara Garmisch-Partenkirchena
  12. 2015. - ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz
  13. 2015. - Stara siagoga i mikva u Erfurtu
  14. 2015. - Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu
  15. 2015. - Snovi u kamenu - palače Ludviga II. Bavarskog: Neuschwanstein, Linderhof i Herrenchiemsee
  16. 2015. - Hidraulički inženjering, vodena snaga, pitka voda i ukrasne fontane Augsburga
  17. 2015. - Špilje najstarije umjetnosti ledenog doba u Baden Württenbergu
  18. 2015. - Lutherovi spomenici u Saskoj-Anhaltu, Bvarskoj i Turinškoj
  19. 2015. - Granice rimskog carstva u Bavarskoj, Zajedno s Austrijom

Poveznice[uredi VE | uredi]