Bazga: razlika između inačica
zaostali vandalizam Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
| slika = Sambucus nigra 2004 c.jpg |
| slika = Sambucus nigra 2004 c.jpg |
||
| slika_širina = 250px |
| slika_širina = 250px |
||
| slika_opis = Cvijet |
| slika_opis = Cvijet pikija balavca |
||
[[Sambucus nigra|S. nigra]] |
|||
| regnum = [[Biljke]] |
| regnum = [[Biljke]] |
||
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] |
| divisio = JEB0 TE B0G |
||
[[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] |
|||
| classis = [[Magnoliopsida]] |
| classis = [[Magnoliopsida]] |
||
| ordo = [[Dipsacales]] |
| ordo = [[Dipsacales]] |
||
| Redak 15: | Redak 17: | ||
}} |
}} |
||
'''Bazga''' (ili '''zovina'''<ref>http://www.mrkva.org/content/view/451/69/</ref>; lat. ''Sambucus'') je biljni rod listopadnih [[grm]]ova ili niskog drveća. |
'''Bazga''' (ili '''zovina'''<ref>http://www.mrkva.org/content/view/451/69/</ref>; lat. ''Sambucus'') je biljni rod listopadnih [[grm]]ova ili niskog drveća. |
||
== Opis biljke == |
== Opis biljke == |
||
Inačica od 31. ožujka 2019. u 18:09
| Bazga | |
|---|---|
 Cvijet pikija balavca
S. nigra | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Biljke |
| Divizija: | JEB0 TE B0G
Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Dipsacales |
| Porodica: | Viburnaceae |
| Rod: | Sambucus L. |
| Vrste | |
Vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Bazga (ili zovina[1]; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.
Opis biljke
Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.
Vrste
Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).
Razvijen je i veći broj kultiviranih odlika crne bazge, primjerice u dijelovima Austrije, te Njemačke i Danske bazga se uzgaja kao voćka(sorte"Haschberg","Haideg 17","Sampo","Samdal","Mamut","Korsor").[2]
Popis vrsta
- Sambucus adnata
- Sambucus australasica
- Sambucus australis
- Sambucus caerulea
- Sambucus canadensis
- Sambucus chinensis
- Sambucus ebulus
- Sambucus gaudichaudiana
- Sambucus henriana
- Sambucus javanica
- Sambucus maderensis
- Sambucus nigra
- Sambucus palmensis
- Sambucus peruviana
- Sambucus racemosa
- Sambucus siberica
- Sambucus strumpfii
- Sambucus tigranii
- Sambucus wightiana
- Sambucus williamsii
Ljekovito djelovanje
Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup.
Početak svega je cvijet,od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani bazgini cvjetovi su vrhunska delikatesa,laki za organizam, pikantnii vrlo ukusni.Priprema soka sa raznim receptima u količini cvjetova i količini vode i šećera.Često se piše o spremanju octa od bazge-od cvijeta i uvijek se spominje i jabučni ocat koji se dodaje a količina cvjetova je uvijek mala.Spremanje pravog octa od cvjetova bazge je najbolje da se uz dodatak šećera a još bolje biljke stevie,kao prirodnog zaslađivača izazove kratko alkoholno vrenje pa onda stajanjem i octeno. O količini slatkih tvari ovisi i kiselost tog octa.On je u biti stalno aktivan a stajanjem i duži period kvaliteta je sve bolja.Kemijskim procesom se stvaraju vrhunske kisele bakterije korisne organizmu i za vanjsku i unutrašnju uporabu.To je pravi ocat od bazge,bez jabučnog iako i druga verzija ima kakvoću. Smanjuje crvenilo kod uboda kukaca, otekline od ugriza, kod športskih ozljeda i udaraca. Za unutarnju uporabu zadržava sve karakteristike bazge kao vrhunske ljekovite biljke.
Otrovnost biljke
U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.
Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.[3]
Galerija
-
Cvjetovi. -
Plodovi. -
Plodovi.
-
Plodovi Sambucus racemose var. arborescens. -
Plodovi Sambucus racemose subsp. pubens).
Izvor
| |||||||||||||||||||||||||||||