Razgovor:Antifašizam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Antifašizam.
Rad na člancima

Prijevod[uredi]

A da netko pogleda http://en.wikipedia.org/wiki/Anti-fascism , i prevede? Tamo barem nema kontradiktornih pojmova poput 'antifasisticko-cetnicki'.

(bez naslova)[uredi]

Ne vidim razloga u brisanju moje izmjene? Smatram da sam konstruktivno nadupunio članak s primjerima autora i pjesama vezanih uz antifašističku brobu na području Jugoslavije.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.225.200.93 (razgovordoprinosi) 09:15, 26. lipnja 2012.

Razlog zašto je tvoja izmjena uklonjenja je sporan tekst u kojem se veličaju partizanske pjesme koje su u to vrijeme bile jaka propaganda. Iz teksta - "Te pjesme i danas svjedoče o antifašističkom karakteru te borbe i njezinih nositelja." Ovaj tekst ne može tu biti zbog ove rečenice u tekstu - "Komunistički pokret Josipa Broza ne može se međutim mjeriti s istim mjerilima kao i antifašistički pokreti u zapadnom svijetu: nakon rata 1945. Hrvatska nije dobila demokraciju, nego drugi oblik diktature i strahovlade." To se može postaviti u članak o komunizmu ili partizanima, ali ne i antifašizmu jer svi znamo što su Tito i drugovi zapravo htjeli.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 10:04, 26. lipnja 2012. (CEST)

i dalje ne vidim veličanje u svome tekstu, da pojasnim

"Antifašizam označava politički pokret protiv fašizma i mogućih fašističkih pojava. Pojam je prvotvorno stvoren tjekom tridesetih godina 20. stoljeća u Italiji, a komunisti su ga prenijeli kao koncepciju borbe proziv desničarskih diktatorskih režima, uključujući i nacional-socijalizam."

Dakle antifašizam se u članku definira kao pokret protiv, anti-fašizam, dakle nit kao pokret za liberalnu demokraciju niti pokret za diktaturu proletarijata. Što su Tito i drugovi htjeli u tom kontekstu je nevažno, oni su bili anti-fašisti, bili su protiv fašizma, i o tome te pjesme govore. Najveći doprinos u borbi protiv fašizma je dao Sovjetski Savez pod Staljinom. Nakon pobjede nad fašizmom na "zapadu" antifašisti su bili za liberalnu demokraciju na "istoku" su antifašisti bili za za diktaturu proletarijata, i jedni i drugi su bili protiv fašizma.

"Komunistički pokret Josipa Broza ne može se međutim mjeriti s istim mjerilima kao i antifašistički pokreti u zapadnom svijetu: nakon rata 1945. Hrvatska nije dobila demokraciju, nego drugi oblik diktature i strahovlade."

To što se dogodilo nakon rata za njihov antifašistički karakter je nevažno, a antifašistički karkter znači da su bili protiv fašizma.

kad smo već kod veličanja, znimljivo je da je pod antifašite i antikomuniste svrstan i Franjo Tuđman, istaknuti član pokreta kojeg su bili nositelji Tito i drugovi, neosporno antifašist . Doduše postao je i disident 1970-tih i od tada radio na rušenju "diktature i strahovlade". No kad sam u tekst sam umjesto njega upisao Iliju Jakovljevića, čovjeka koji je bio od strane Ustaša zatočen u Staroj Gradiši a kasnije 1948 počinio "samoubojstvo" poput mnogih drugih u Titovim zatvorim, dakle čovjek koji je bio protiv i jednog i drugog režima onda se njega izbrisalo. No dobro uz Stepinca koji je osuđivao Ustaški režim i koji je bio zatvoren i trovan od komunista i Havela koji nikada nije bio član komunističke partije čini se da bolje odgovara Tuđman koji je 22 godine "diktature i strahovlade" bio njezin član a onda postao disident, nego jedan Jakovljević.

evo moj mali doprinos na temu ideologije i encklopedije — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.225.200.93 (razgovordoprinosi) 11:52, 26. lipnja 2012.

Ja nisam toliko upućen u temu o antifašizmu i komunizmu itd. Ali ne vidim razlog zašto bi partizanske pjesme bile u ovom članku. I četnici bi mogli biti antifašisti jer su ih saveznici neko vrijeme tako gledali. Sve tri strane, ustaše, četnici i partizani su se borili za svoje interese. No je li zbilja bitno za ovaj članak da se u njemu nalaze partizanske pjesme? Može se staviti u članak o narodnooslobodilačkoj vojsci. To bi bilo kao da u članak Nacionalizam stavim ustaške pjesme jer su one govorile o tome. Nema smisla kad već imamo članak Ustaše gdje se to može staviti. Isto je sa partizanima. Što se tiće Jakovljevića, može se spomenuti u članku, ali onda si trebao ostaviti Tuđmana, a ne ga zamijeniti.--Culo-sija Mil Land Vehicle Icon.svg 13:45, 26. lipnja 2012. (CEST)
Molio bih vas da samo slijedite moj primjer, da svatko od nas umjesto komentara ovdje doda par rečenica u članak i tako postupno uredimo ovaj članak čiji kvalitet jest ispod svake kritike. Također bih vas pozvao da budete objektivni i da pokušate članak pisati sa znanstvenog stajališta, a ne ovako kakav je sada, upotrebom jedne knjige i proizvoljnih maštarija. --Ala Brale (razgovor) 13:14, 26. kolovoza 2013. (CEST)
Slažem se da trenutno stanje članka nije ni za javnost u kakvom je stanju, neobjektivno, isprekidano trabunjanje. No svaka promjena članka s obaveznim izvorom kojeg sam stavio mi se izbrisala. Kako da onda doprinesem da se uredi nešto što nam stoji u temeljima države u Ustavu? Znači da moguće izmjene pišemo tu u Razgovoru? DobarSkroz (razgovor) 14:06, 26. kolovoza 2013. (CEST)

(bez naslova)[uredi]

Berlinski zid??

Po čemu je Berlinski zid antifašistički? Molim izvor te nebulozne izjave?

DobarSkroz (razgovor) 11:08, 26. kolovoza 2013. (CEST)

Prijedlozi za članak[uredi]

118 katoličkih svećenika i klerika sudjelovalo u Narodnooslobodilačkom pokretu, od tih 118, njih 43 su ubijena od okupatora i njihovih pomagača, dok ih je 75 dočekalo svršetak rata. Od tih živih, 52 su Hrvati, 21 Slovenac, a 2 su Poljaci. Također svakako treba spomenuti i osudu Ustaškog fašističkog pokreta koju je župnik crkve sv. Marka, kanonik msgr. dr. Svetozar Rittig izrekao još 28. studenog 1929. na sjednici Gradskog vijeća Grada Zagreba, a koji 1941. morao bježati iz Zagreba pred ustašama što su ga namjeravale uhapsiti. Poznat je i govor monsinjora Rittiga na II. zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske iz listopada 1943. godine i njegova aktivna uloga u širenju antifašizma među hrvatskim svećenstvom u borbi protiv okupatora i njegovih pomagača za vrijeme Drugog svjetskog rata. http://www.jasenovac-info.com/biblioteka/BiskupiJasenovac.pdf

Prijedlog za sliku je na linku: https://fbcdn-sphotos-d-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash3/1173807_10151498297292574_1871102347_n.jpg

Nedostaje izvor za Alojzija Stepinca a i nema smilsla stavljati nekoga tko je blagoslivljao fašističku vojsku stavljati na popis Antifašista. Gore navedeni nekomunisti u NOBu trebaju biti na tom popisu. Izvori naime navode ovo: Nadbiskup zagrebački biva odlikovan od ustaškog Poglavnika „Redom za zasluge – Velereda sa zviezdom“ i to: „Što je kao nadbiskup razkrinkavao u zemlji i izvan zemlje odmetnike s područja Nezavisne Države Hrvatske“ - kako stoji u službenom glasilu NDH „Narodne novine“ 1944. tiskana odredba o odlikovanju na prijedlog ustaškog Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja. DobarSkroz (razgovor) 14:18, 26. kolovoza 2013. (CEST)

Tog koji je "blagoslivljao fašističku vojsku" je jedan hrvatski Židov predložio da mu se dodijeli priznanje Pravednik među narodima. Toliko o tome tko treba a tko ne biti na popisu antifašista. Ako ikoga treba izbaciti s popisa onda su to Staljin i Tito jer su oni bili najobičniji politički oportunisti koji su prešli na stranu antifašista tek onog trena kada je Njemačka napala SSSR. --Starčevićanac (razgovor) 18:41, 26. kolovoza 2013. (CEST)
On je predložen a Tito je priznat i dokazani antifašista. Također stav da su prešli na stranu antifašista tek 41. ne drži vodu jer su sve mnogi hrvatski dragovoljci već 36-te borili protiv fašizma u Španjolskom Građanskom Ratu, dok su zapadne sile mirno gledale fašističku vojnu huntu koju je vodila vojska u suradnji s španjoslkom katoličkom crkvom DobarSkroz (razgovor) 19:40, 26. kolovoza 2013. (CEST)
Jesu li Staljin i Tito bili među tim dragovoljcima? Nisu! Prilikom sklapanja pakta Hitler-Staljin Staljin je pio zdravice za Hitlera, a Titov komenatar na sporazum bio je:"Mi smo to prihvatili mirno, kao disciplinovani komunisti." Do 41. Drugi svjetski rat je za njega bio samo "obračun zapadnih buržoazija" i nije ga se uopće ticao. Toliko o "antifašistu". Ne pričaj bajke. Staljin i Tito su postali "antifašisti" isključivo zahvaljujući Hitleru. --Starčevićanac (razgovor) 07:00, 27. kolovoza 2013. (CEST)
DA, Tito je bio! Znači po tebi su antifašisti oni koji su uz fašiste a fašisti oni koji se bore protiv njih, savršena logika od nekoga tko se zove po ideologu rasnih zakona NDH.DobarSkroz (razgovor) 08:38, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Kakva glupost od članka, kao i komentari Starčevićenca. Da li je Starčevićevac čuo za Španski građanski rat, gde je lažni antifašist Tito kao sekretar KPJ organizovao jugoslovenske komuniste protiv Franka, kome su pomagale Nemačka i Italija i koji je vodio ideologiju blisku Stepincu. Da li je Starčevićevac čuo za Petu zemaljku konferenciju 1940.? Da li je Starčevićevac čuo za Majsko savetovanje, 10 dana po okončanju Aprilskog rata, a skoro dva meseca pre operacije Barbarosa? --46.40.37.141 09:09, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Miješaš kruške i jabuke, momak. A i ova predstava gdje glumiš anonimnog sudionika razgovora koji odjednom skače ovamo je vrlo prozirna. Svoju komi propagandu prodavaj negdje drugdje. I gdje je to Ante Starčević bio ideolog rasnih zakona u NDH kada je umro 1896.? Ne znaš ni povijest a ovdje bi se raspravljao. --Starčevićanac (razgovor) 10:52, 27. kolovoza 2013. (CEST)
Jesam li nesto slagao? Tebi je jedan mišljenje jednog anonimnog (možda ludog) hrvatskog Židova važnije od činjenice da su lažnog antifašistu Tita Wehrmacht i SS vijali od 3 godine od Užica, Foče, Bihaća, Neretve i Sutjeske, zaključno sa rođendsnskim slavljem u Drvaru? Koliko su vijali iskrenog antifašistu Stepinca? --46.40.37.141 11:46, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Je baš je meni do predstave, ne izmšljalj i predstani minjenjati stranicu o temi o kojoj očito ništa ne znaš. DobarSkroz (razgovor) 11:29, 27. kolovoza 2013. (CEST) O Anti Starčeviću, potomku srpske majke koji je Srbe nazivao životinjama: "The main founder of the Croatian ideology in the mid-19th century, Ante Starcevic, was frankly racist about Serbs, viewing them as "slaves" and "the most loathsome of beasts." At the same time, and rather inconsistently, Starcevic was inclusive in regard to Muslims, regarding them as "the best Croats," and dismissed a separate Slovene identity by calling them "Mountain Croats." At this time, national identity was clearly not bound exclusively to religious confession." - See more at: http://www.culturalsurvival.org/ourpublications/csq/article/serbian-and-croatian-nationalism-and-wars-in-yugoslavia#sthash.RVS9aVVR.dpuf O njegovu stavu o židovima bolje da ne govorim. Za biti inečiji deolog ne trebaš biti živ, to se vidi po tebi, uključi mozak ako ga imaš. DobarSkroz (razgovor) 11:41, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Prijedlog za nadopunu sa najboljeg mogućeg izvora "Saveza antifašista"[uredi]

http://www.sabh.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=3

Antifašizam kao svjetski demokratski pokret nastao je kao reakcija na fašizam u cilju očuvanja demokracije i mira. Bio je to i ostao civilizacijski odgovor na narastajuću opasnost od totalitarnog i antidemokratskog, antiliberalnog i zločinačkog nastupajućeg nacifašizma. Stavljajući državu iznad naroda, na čelu sa neprikosnovenim vođom (Duce, Führer, Poglavnik) gaze se sva ljudska prava, širi rasna mržnja i segregacija, antisemitizam, teorija krvi i tla i vodeće uloge nadčovjeka (übermensch).

Poznati javni radnici i književnici (Barbusse, Rolland, Bloch itd.) pozivaju na otpor, organiziraju kongrese (Amsterdam 1932, Chicago 1934, Paris 1935.) i druge oblike obrane kulture i civilizacije od barbarskog napada fašističke agresije.

Radi ostvarenja svojih osvajačkih namjera fašističke sile osovine Italije, Njemačke i Japana stvaraju Trojni Pakt kojem se naknadno pridružuju satelitske porobljene države ili pokreti slični fašizmu, odnosno nacionalsocijalizmu (nacifašizam). Započinje II. svjetski rat.

Protiv sila osovine utemeljena je velika antifašistička koalicija Velike Britanije, Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država Amerike, kojoj pristupa cjelokupni slobodoljubivi svijet.

U našoj domovini Hrvatskoj u okvirima Narodnooslobodilačke borbe naroda bivše Jugoslavije izrastao je veličanstveni pokret otpora okupatorima i njihovim sluganima ustašama, četnicima i drugima. Od devet korpusa u NOV Hrvatska je dala pet.

Veličanstvenom pobjedom savezničke antifašističke koalicije završen je II. svjetski rat uz ogromne žrtve (50 milijuna) spriječena je fašistička, anticivilizacijska agresija. Na antifašističkim tradicijama i zasadima osnovane su Ujedinjene nacije, što je i temelj državnosti Republike Hrvatske i civilizacijska osnova Europskih integracijskih procesa. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 212.92.211.114 (razgovordoprinosi) 15:17, 27. kolovoza 2013.

Ne poistovjećivati suprostavljanje fašizmu i antifašizam[uredi]

Ključno je, da bi članak bio enciklopedijski, a ne nekakav neoboljševički politički pamflet, ukazati u članku jasno i istaknuto na distinkciju između koalicije protiv sila osovine u II. svj. ratu i antifašizma kao pojma kojeg su koristile gotovo isključivo komunističke zemlje da bi opravdale svoj totalitarizam. Zapad je izbjegavao i dalje izbjegava (npr. Obama na obilježavanju pobjede nad fašizmom) koristiti izraz antifašizam jer je jasno da se on odnosi na sovjetsku (komunističku) sastavnicu koalicije. Antifašizam kao pojam na Zapadu nosi negativne totalitarističke konotacije.

S druge strane, u Hrvatskoj ima znatno drugačiji prizvuk i to također treba biti navedeno, radi objektivnosti.

Hrvatska se odupire neofašizmu Europske Unije koja napada antifašistu Perkovića i time antifašistički pokret u cjelini. Ali polako, i Njemačka i Engleska bit će zemlja proleterska! Antifašisti će odnijeti konačnu pobjedu! 89.172.236.93 16:06, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Antifašizam uključuje drugi oblik totalitarizma (ljevičarski, komunistički) i baš zato se pojam antifašizam ne koristi na demokratskom zapadu (osim od strane malobrojnih radikalno lijevih sastavnica političkog spektra), nego se za otpor fašizmu i nacizmu koriste drugi, opisni pojmovi - otpor, savezništvo itd. To samo u Hrvatskoj ima da se zapadni saveznici proglašavaju antifašistima. To je za njih svojevrsna uvreda. Nisu oni nikakvi antifašisti zato što su se zajedno s SSSR-om borili protiv Hitlera. 89.172.236.93 16:15, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Negiraš Hrvatski Ustav http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=7273 --DobarSkroz (razgovor) 16:21, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Mogu boljševici pisati što žele. Demokratski i antifašistički su pridjevi koji isključuju jedan drugoga. Sramotimo se pred cijelim demokratskim svijetom zaštitom ubojica i pričama o antifašizmu. Doći će i tome kraj. Hrvatska je ušla u EU i to su zadnji trzaji bivšeg totalitarnog sustava koji se nastoji prikriti lišćem borbe protiv fašizma. Čudi me kako nisu još izravno etiketirali eu komisiju kao fašističku, a sebe antifašistima. Ah, da, to pali samo u Hrvatskoj. Link koji si dao nije Ustav nego deklaracija nelustrirane stranke na vlasti. Na zapadu je jasno da antifašizam nije ništa pozitivno, već borba i pobjeda nad fašizmom unutar koje se antifašizam našao igrom slučaja nakon 22. lipnja 1941., nakon napada III. Reicha na SSSR kojega u Hrvatskoj slavimo kao Dan antifašističke borbe. 89.172.236.93 16:36, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Deklaracija je donesena 2005. Jedini nečovjek koji je glasao protiv je u zatvoru zbog ratnih zločina http://www.index.hr/vijesti/clanak/sabor-donio-deklaraciju-o-antifasizmu-glavas-glasao-protiv/260092.aspx --DobarSkroz (razgovor) 16:45, 27. kolovoza 2013. (CEST)

To se zove argument ad hominem. "pokušaj je negiranja istinosti neke tvrdnje ukazivanjem na negativne karakteristike ili vjerovanja osobe koja je iznjela tu tvrdnju kao takvu". Kubura (razgovor) 07:18, 28. kolovoza 2013. (CEST)

Ima li iole normalnih urednika ili su svi neoustase? Antifasita Perkovic. Ne mogu da verujem sta cusve procitati.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.86.219.230 (razgovordoprinosi) 16:37, 27. kolovoza 2013.

Ako netko nije poklonik antifašizma ne znači da je automatizmom neoustaša, naprotiv, vjerojatnije je da je protivnik bilo kojeg oblika totalitarizma nego da je neoustaša. Dalek je put do mozga ako je indoktriniran. 89.172.236.93 16:41, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Rijecina tece, shvatiti nece. ...--Croq (razgovor) 16:44, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Ova definicija se moze procitati samo naovde. Naravno da necu shvatiti. Da shvatim, bio bih kao i vi. Pre bih se ubioSta sve ncu procitati, THompson antifasita, Stepinac mali Oscar Shindler . --93.86.219.230 16:54, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Shvaćam da imaš isti mentalni sklop kao i ratni zločinac Glavaš --DobarSkroz (razgovor) 16:51, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Kako to mislis? Pojasni ?--Croq (razgovor) 16:53, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Obrisao si Deklaraciju od antifašizmu protiv koje je jedini glasao Glavaš--DobarSkroz (razgovor) 16:57, 27. kolovoza 2013. (CEST)
BrozDobarSkroz, nije dozvoljeno vrijeđati druge suradnike. Iz vašeg dosadašnjeg ponašanja lako je zaključiti da od agresivnog stava i vrijeđanja nećete odustati i zato bi bilo najbolje da vas se trajno blokira kako bi vas se spriječilo da nastavite s ometanjem zajednicu u radu. 89.172.236.93 16:55, 27. kolovoza 2013. (CEST

Tko tu mene proziva neoustasom?--Croq (razgovor) 17:06, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Preporučam titoistima da pokušaju pronaći spomen antifašizma u članku en:Allies of World War II. Ako im ne pođe za rukom, neka idu tupiti njima na en.wiki kako su saveznici zapravo bili antifašisti pa tek kad njih uvjere neka se vrate tupiti isto ovdje. Članak treba podrobno očistiti od poistovjećivanja protunjemačke koalicije s antifašizmom i veličanja antifašističkog totalitarnog sklopa. 89.172.236.93 17:10, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Znaci Churchil, Roosvelt, Stalin , Tito, de Gaulle nisu antifasista jer se u clanku na engleskoj vikipediji ne spominje rec antifasizam? Kako su ljudi u slobodnom svijetu definisali antifasizam pre wikipedije? Jel ti znas sta znaci rec anti? Jesi li ti svestan da u WW2, ako nisi protiv Hitlera, onda si sa njim? --93.86.219.230 17:22, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Staljin i Tito jesu antifašisti, ostali nisu. Ostali su saveznici protiv fašizma zajedno s antifašistima, ali ih to ne čini antifašistima niti su se tako deklarirali niti bi dopustili da se o njima tako govori. Antifašizam je pojam koji je na Zapadu izbjegavan jer sadrži totalitarizam druge vrste. Ako nisi antifašist ne znači da si fašist. Ako si antifašist, ne možeš istovremeno biti i demokrat. To su najosnovnije stvari koje su na Zapadu svima jasne, samo relikti bivšeg totalitarnog sustava koji u Hrvatskoj još nije doživio javnu osudu (čemu je dokaz i aktualno izlaganje Hrvatske ogromnoj političkoj i ekonomskoj šteti zbog zaštite zločinaca iz komunizma) odbijaju shvatiti totalitarni i nepoželjni karakter antifašizma i veličanja istoga. Antifašizam gdje god se pojavio pratili su ga (masovni) zločini. Tu je razlika između savezništva protiv Hitlera i antifašizma. Zato demokratske zemlje nipošto i nikada ne koriste za svoje sudjelovanje u protunjemačkoj koaliciji naziv antifašizam. Zna se što on označava. Nigdje nećeš naći da su Ameri ili Englezi ili Francuzi proglasili svoju borbu protiv nacista antifašističkom. To je ono što treba biti istaknuto. Jer nazivati zapadne saveznike antifašistima je neistina, laž, propaganda kakvoj u enciklopediji koja drži do sebe nije mjesto. 89.172.236.93 19:54, 27. kolovoza 2013. (CEST)

U poslijeratnoj Europi pojam antifašizam postaje višeznačan: u zapadnoeuropskim demokracijama antifašizam je ideološki temelj za dosljedno suprotstavljanje svim oblicima rasizma, ksenofobije i antisemitizma. U komunističkom bloku, pa tako i u Hrvatskoj (Jugoslaviji), antifašizam postaje nedodirljivi ideologem, pojam koji pozitivno legitimira svaku ratnu i poratnu djelatnost komunističkih režima. Na taj se način antifašizam povezuje i isprepleće s komunističkom ideologijom i praksom te dijelom gubi svoju prvotnu demokratsku poruku. http://www.jutarnji.hr/komunizam-je-umanjio-zasluge-antifasizma/774236/--DobarSkroz (razgovor) 20:15, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Gornji odlomak je djelomično točan, istina jest da je nakon rata antifašizam u nekim državama nastavio "živjeti", ali ne zato što je bilo prave potrebe za njime, nego zato što su se komunističko-totalitaristički vođe kleli u svoj antifašizam dok su narod tjerali da živi u bijedi, na sličan način Tito i Staljin i Ceaușescu, razlika je samo u broju mrtvih za njihovih vladavina.
Druga je stvar što se među povjesničare i sve druge normalne ljude koji danas u slobodnoj Hrvatskoj žele da se svim zločincima "odreže" jednako pravedna kazna uvlače neki koji bi ekskulpirali cjelokupan ustaški pokret od njegova nastanka do 1945. godine na račun komunističkih zločina. To ne prolazi nigdje, pa ni ovdje. Ustaški pokret kad je nastao nije bio zločinački, nego reakcija na velikosrpski šovinizam, ali zločini tijekom rata bez obzira tko ih počinio ne mogu se opravdati, jednako komunistički kao i ustaški. Svim zločincima se mora suditi i mjeriti istom mjerom. SpeedyGonsales 23:27, 7. rujna 2013. (CEST)

Opredjeljenje[uredi]

Antifašizam je ljudsko opredjeljenje!--DobarSkroz (razgovor) 20:19, 27. kolovoza 2013. (CEST)

Ovo i nije nekakav argument jer bez obzira je li neki pravac/pojam/ideoloski temelj dobar ili los ako iza njega stoje ljudi naravno da je ljudsko opredjeljenje. Ovo je wikipedija i ovako nesto ne pije vodu. Ovdje smo da iznosimo gole cinjenice, potkrijepljene izvorima, a ne da pisemo nesto iz zanosa ili zato sto nam je djeda tako ispricao. --El hombre (razgovor) 20:42, 27. kolovoza 2013. (CEST)
Divna je Wikipedia koja može smatrati činjenicom da je antifašizam: borba za komunizam i marksizam, borba protiv kapitalizma, titoizam s jugoboljševičkim genocidom nad protivnicima, razvojni genocid profitnog znanja, kulturocid, genetski duhovni, moralni i stvaralački poremećaj, ograničavanje svih osnovnih ljudskig sloboda... Ako ovo nije smeće iz znaosa nekog extremenog desničara onda ne znam što je?!--DobarSkroz (razgovor) 20:47, 27. kolovoza 2013. (CEST)
Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Smile.svg SpeedyGonsales 23:27, 7. rujna 2013. (CEST)
SpeedyGonsales Suzdržite se od zajedljivih komentara na ovoj stranici. S obzirom da ste na ovoj stranici pristrani suradnik, a ujedno ste i administrator, sukob interesa će biti nezaobilazan. Dodatno, sve administratore podsjećam da pristranim komentarima na stranicama na kojima su suradnici, jasno povređuju pravila ponašanja administratora [[1]]. --Aleksandar Kovac (razgovor) 11:54, 15. rujna 2013. (CEST)
  • Suradnik:Aleksandar Kovac Na temelju čega zaključujete da je išta što sam napisao na ovoj stranici zajedljivo?
  • Na temelju čega zaključujete da sam na ovoj stranici pristrani suradnik?
  • Na temelju čega mislite da je potrebno administratore potrebno podsjećati na pravila projekta? SpeedyGonsales 13:25, 15. rujna 2013. (CEST)
Zanima me kao promatrača tko određuje koji je suradnik pristran, o kakvom se sukobu interesa piše i od kada je Wikipedia na engleskom jeziku mjerilo? " Novi" suradnik očito ne zna kako su administratori prvenstveno suradnici i imaju pravo i pisati i komentirati--89.164.127.24 12:34, 15. rujna 2013. (CEST)
Sadašnji članak je preuzet iz LZMK, i prilično je dobar. Engleska wikipedija nije zlatni standard. Vodomar (razgovor) 12:40, 15. rujna 2013. (CEST)

Kratka napomena. Razgovor o 3 pitanja za kolegu SpeedyGonsales/Aleksandar Kovac je nastavljen na korisničkoj stranici. --Aleksandar Kovac (razgovor) 04:57, 18. rujna 2013. (CEST)

Da ne bude zabuna zbog vađenja riječi iz konteksta[uredi]

Netkome je bio sporan ovaj izvor koji je o antifašizmu napisao ovo:[2]
Primijetio sam da su neki suradnici izvadili riječi iz konteksta i time ocrnjivali hr.wiki.[3]
Evo ključnog dijela izvora s HKV-a:
"A ta sveta moralno pozitivna (ne više u današnjoj Hrvatskoj) riječ je "antifašizam" i u osnovi označava suprostavljanje demokratskog svijeta agresivnom totalitarnom fašističkom sustavu i njegovim oblicima, odnosno svim totalitarnim agresivnim nehumanim sustavima, koji nepriznaju osnovne ljudske slobode i prava, i koje im antifašizam vraća."
Današnja hrvatska strana riječ "antifašizam", u bivšem jugokomunističkom i sadašnjem ponovnom značenju hrvatskih novih ideoloških neokomunističkih jednoumnika, ustvari predstavlja nekoliko pojmova zajedno: .... (vidi izraze dalje u tekstu na poveznici, a koje je DobarSkroz izvadio iz konteksta i napisao u gornjoj poruci od 20:47, 27. kolovoza 2013.[4])... Sve potpuno suprotno od prave riječi antifašizam s kojom se komunisti manipulacijski ukrašuju i sakrivaju.
Po demokratskim moralnim i jezičnim standardima, komunizam ili ostale totalitarne diktatorske ideologije, se nigdje u demokratskom svijetu nemogu smatrati antifašističke, osim posprdno. Antifašizam je suprostavljanje svim totalitarnim sustavima, i kao završni cilj suprostavljanja je stvaranje naprednog razvojnog demokratskog i gospodarskog sustava s osnovnim ljudskim slobodama, pravima i mogucnostima za sve." Tekst s HKV-a nastavlja se u istom duhu.
Citirani tekst više nego jasno govori o antifašizmu kao nečem pozitivnom. Onakvo vađenje riječi iz konteksta [5] s obzirom na izvorni sadržaj citiranog teksta i temeljem toga napadati hr.wiki (kao što je napravio DobarSkroz) nikako nije u redu. Kubura (razgovor) 06:21, 9. siječnja 2014. (CET)

Zaštita članka[uredi]

Nemožete vršiti ovakve izmjene. Mjesec dana je zaključan za sve. Zdogovarajte se na stranici za razgovor. --Zeljko (razgovor) 23:56, 10. rujna 2013. (CEST)

Izvori[uredi]

Što čini Zlatka Uvanovića i portal www.hkv.hr mjerodavnim izvorima za članak o antifašizmu? Pitam jer zadnji odjeljak uvoda je referenciran njegovom litanijom koja je objavljena pod naslovom "Zlorabljenje riječi vode do trajnog moralnog i vrijednosnog siromaštva". Guglao sam dotičnog gospodina i nisam našao ništa što bi ukazalo na njegovu stručnost u bilo kojem području društvenih znanosti. Timbouctou (razgovor) 00:32, 15. rujna 2013. (CEST)

Stari članak[uredi]

Antifašistički prosvjed, Švicarska

Antifašizam označava politički pokret protiv fašizma i mogućih fašističkih pojava. Pojam je prvotno stvoren tijekom tridesetih godina 20. stoljeća u Italiji, kao odgovor na ranije stvoreni fašistički pokret. Nakon izbijanja sukoba između Trećeg Reicha i SSSR-a, antifašizam postaje pokret protiv nacizma.

Iako je pojam rabljen i od strane nekih nekomunističkih protivnika fašističkih sustava, koji su ujedno bili i antifašisti i antikomunisti kao primjerice Franjo Tuđman, Blaženi Alojzije Stepinac[nedostaje izvor] i Vaclav Havel[nedostaje izvor], prvenstveno i gotovo isključivo nakon Drugog svjetskog rata je upotrebljavan u komunističkim zemljama koje su bile saveznici zapadnih demokracija u ratu, dok je u demokratskim zemljama izbjegavan, osim od strane radikalno lijevih sastavnica političkog spektra. Danas se pojam antifašizam vezuje uz pojedince i skupine radikalne političke ljevice koji se aktivno suprostavljaju strankama i pokretima koje smatraju fašističkima.

Povijest[uredi]

Antifašizam je nastao u početkom 1920-ih u Italiji kao odgovor na Fašistički pokret i njegovog lidera Benita Mussolinija. Smatra se da je on tvorac izraza antifašizam jer je u svojim govorima sve protivnike režima naziivao antifašistima, bez obzira na ideološki predznak.

Zastava antifašističkog pokreta Giustizia e Libertà, koji je djelovao u Italiji od 1929 do 1945. Tijekom Savezničkog iskrcavanja u Italiji aktivno se uključio u otpor fašistima.

Tajna policija za vrijeme fašističkog režima u Italiji zvala se Organizzazione per la Vigilanza e la Repressione dell'Antifascismo (OVRA), odnosno Organizacija za budnost i suzbijanje Antifašizma. Kao datum nastajanja Antifašističkog pokreta uzima se 3. kolovoza 1921 godine kada je nastalo prvi pravi Antifašisttički pokret Arditi del popolo. Pokret je nastao kao odgovor na sporazum o suradnji koji su u Italiji potpisale Nacionalna Fašistiička partija i Socijalistička partija. Osnivanje pokreta osudile su sve stranke, kako desnice, tako i ljevice, koi i ljevičarski pokreti, uključujući Komuniostičku partiju (PCI), Socijalističku partiju (PSI) ali i Talijansku Konfederaciju Rada (CGT).

U Francuskoj Antifašistički pokret se vezuje uz suprostavljanje pokretu Action française, desničarskom nacionalističkom pokretu.

U Njemačkoj Antifašizam se vezuje uz otpor nacističkom pokretu i nacističkim organizacijama. Najpoznatiji antifašistički pokret u Njemačkoj je Roter Frontkämpfer-Bund (RFB) odnosno Udruženje boraca crvenog fronta. Pokret je djelovao kao nadstranačka organizacija, te mu večina članova nije pripadala niti jednoj stranci, a samo rukovodstvo je bilo većim dijelom učlanjeno u Njemačku Komunističku partiju. Pokret je zabranjen 1929. godine, a 1933 godine nakon progona svojih članova prestaje postojati.

Godine 1925. Kominterna je prenjela pojam "fašizam" i na druge političke sustave i stranke u europi. tako da su nazivali njihove protivnike antifašistima. Cilj je bio omogučiti taktičke saveze između raznih protivnika fašističkih pokreta, a istodobno ojačati utjecaj komunista [1]

I Socijaldemokrati su definirani kao fašisti. 1924. Grigorij Jevsejevič Zinovjev uvodi pojam socijalni fašizam kojeg je i službeno Kominterna [2]

Perema toj tezi o socijalnoim fašizmu je Socijaldemokratska stranka predstavljala "lijevo krilo fašizma" i time trebalo otkloniti. Tek nakon 1933. izraz je odbačen je u korist koncepta "Narodne fronte".

Zapadne su demokracije blago reagirale na fašističke agresije na Abesiniju, Albaniju, Austriju i Čehoslovačku, kao i na Španjolski građanski rat, u kojoj su ljevičari bili jedina pomoć vladi Narodnog fronta protiv protudemokratskog pokreta generala Franca, koji je pak imao iznimu i otvorenu podršku Hitlerove Njemačke i Mussolinijeve Italije. Čehoslovačka je otvoreno žrtvovana Münchenskim sporazumom.

Nakon pakta između Hitlera i Staljina sjedište kominterne u Moskvi izdaje nalog, prema kojom se zabranjuje nazivati rat "borba protiv fašizma" nego kao borba protiv "kapitalističko-imperijalističkih država. U skladu s tim komunističke stranke morale su promijeniti svoj stav. Tek nakon njemačkog napada na Sovjetski Savez 1941. stvorena je antifašistička koalicija sa Sjedinjenim Državama, Francuskom i Velikom Britanijom.[3]

Antifašizam u NDH[uredi]

U red antifašista u Hrvatskoj pripadaju partizani koji su se nakon 22. lipnja 1941., kada je nacionalsocijalistička Njemačka napala SSSR, pod vodstvom komunističke partije počeli oružano i politički suprostavljati nacistima i fašistima i njihovoj strahovladi. Spomenuti nadnevak u Republici Hrvatskoj se slavi kao Dan antifašističke borbe u spomen na formiranje prvog partizanskog odreda u Europi u šumi u okolici Siska, kojeg su osnovali pripadnici komunističke partije iz Hrvatske suočeni s promjenom okolnosti izbijanjem rata između Sovjetskog saveza i Trećeg Reicha. Do tada su ove dvije sile imale pakt o nenapadanju, u skladu s kojim su jugoslavenski komunisti poštovali naputke Kominterne o suradnji s nacionalsocijalističkim strukturama vlasti.

U antifašiste ubrajamo i sve one koji su se iz socijalističke perspektive i nakon rata trudili da bi svijet uvidio nelogičnosti fašističkih ideja.

Hrvati su među prvim narodima koji su organizirano ustali protiv nacizma i fašizma. Hrvatski pokret otpora (partizanski pokret ili vojska) bio je jedan od najbrojnih u svijetu.

Komunistički pokret Josipa Broza ne može se međutim mjeriti s istim mjerilima kao i pokreti otpora nacizmu i fašizmu u zapadnom svijetu: nakon rata 1945. Hrvatska nije dobila demokraciju, nego drugi oblik diktature i strahovlade. [4]

Antifašizam nakon 2. svjetskog rata[uredi]

1989. u Berlinu je srušen Antifašistički zaštitni zid što je označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura u većini europskih do tada socijalističkih država

Antifašizam nije nestao nakon 2. svjetskog rata. Komunistička Istočna Njemačka podigla je u Berlinu Antifašistički zaštitni zid kako bi onemogućila bijeg stanovnika u Zapadnu Njemačku.

Pojavom neo-fašizma, neo-nacizma te post-fašističkih/post-nacističkih ideologija, antifašizam, kao pokret i dalje uključuje podizanje političke svjesnosti i zagovaranja protiv neo/post-fašizma/nacizma. Antifašizam nakon 2. svjetskog rata postaje dio i kulture te brojne javne osobe, najčešće glazbenici, promoviraju antifašističke vrijednosti kroz popularnu kulturu. U Hrvatskoj redovito se organiziraju "antifašističko-četničke" proslave na račun poreznih obveznika.[5]

  1. Meyers Enzyklopädisches Lexikon in 25 Bänden, 9. Auflage, Mannheim 1981 (korrigierter Nachdruck), Band 2, S. 321.
  2. »Sozialdemokratismus« – Instrument der SED-Führung im Kalten Krieg gegen Teile der Arbeiterbewegung (1948–1953) (PDF).
  3. Tablot Imlay: Mind the Gap. The Perception And Reality of Communist Sabotage of French War Production During the Phoney War. In: Past and Present, No. 189, (Nov. 2005), S. 179-234. Joel Blatt: The French Defeat of 1940. Reassessments. Berghahn Books: Oxford, 1998, ISBN 1-57181-226-1, S. 141.
  4. http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/13420-antifasizam-je-najvise-zlorabljena-rijec-u-cijeloj-hrvatskoj-jezicnoj-povijesti.html
  5. http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/diana-majhen-suradnici-41/3934-antifaisti-opet-komemorirali-praznu-jamu-i-opravdavali-vlastite-pokolje

Preuzeto s LZMK[uredi]

Preuzeo članak s LZMK Vodomar (razgovor) 11:43, 15. rujna 2013. (CEST) Ovo sam učinio iz razloga da se standardizira definicija antifašizma koji je prisutan i prihvaćen u Hrvatskoj, LZMK je prihvatljiv autoritet. Vodomar (razgovor) 11:51, 15. rujna 2013. (CEST)

Nije li to kršenje autorskih prava? Naime, autorska prava na taj tekst ima Leksikografski zavor Miroslav Krleža, a ti si upravo taj sadržaj prenio ovdje i time ga relicencirao kao CC BY-SA 3.0 i to pod svojim imenom (što piše na dnu svake stranice na ovom sajtu). To se definitivno računa kao kršenje autorskih prava, a evo dok ovo pišem na vrhu stranice mi stoji "Sadržaj koji krši autorska prava bit će obrisan." Mislim da bi trebali pozvati nekog kompetentnog administratora da pobriše sadržaje koje si unio :-)

Pojava[uredi]

Upis "Pojava" je tekst posvećen pojavi antifašizma u Istri. Ne bi li se onda taj odlomak trebao zvati "Antifašizam u Istri", a da pojavi antifašizma (u Hrvatskoj? U Europi? općenito?) bude posvećen odgovarajući materijal Hatzivelkos (razgovor) 10:17, 16. rujna 2013. (CEST)

Izvori[uredi]

Evo još izvora:

Wikicitati „...

Zato kod nas antifašisti u pravilu glorificiraju Tita, Jugoslaviju, i socijalizam, iako je zakonima ove zemlje zabranjeno isticanje simbola totalitarnih režima. Crvena zvijezda je, izvan svake sumnje, jedan od simbola totalitarnih komunističkih sustava, sve komunističke države su je imale u svom državnom znakovlju. Nama se ona međutim prodaje kao simbol "antifašizma", što mnogo govori o tom navodnom antifašizmu. Zapadni saveznici je naime nikad nisu koristili, a nisu se u Drugom svjetskom ratu borili protiv marsovaca nego protiv nacističke Njemačke i fašističke Italije, te Japana. A ni danas nigdje na zapadu nećete čuti riječ "antifašizam" i "antifašisti" u kontekstu Drugog svjetskog rata, jer se sam termin tamo povezuje s totalitarnim komunističkim režimima. Kad se govori o Drugom svjetskom ratu govori se o pokretu otpora ili o saveznicima, a ne o antifašizmu.

Dakle, tu je prvo sporan sam termin "antifašizam". On je idealan za manipuliranje, jer ako kažete da ste protiv antifašizma, reći će vam da ste onda fašist. Ovdje se valja podsjetiti da je na sličan način plašenjem ljudi komunizmom svoju karijeru i utjecaj gradio zloglasni senator McCarthy u Americi pedesetih, po sistemu da ako niste antikomunist i spremni sudjelovati u progonima komunista, onda ste sigurno komunist. Ta praksa je uskoro nazvana "lovom na vještice" i napuštena u civiliziranom svijetu, no sustav difamacije političkih protivnika kao "fašista" na Balkanu i dalje funkcionra.

Nadalje, termin je skovao sam Staljin. To je politička doktrina definirana još na samim počecima Komintene, koja kaže da je fašizam politički izraz kapitala i kao takav pobjediv isključivo političkom borbom radničke klase, naravno predvođene Partijom, a sve to će rezultirati rušenjem kapitalizma kao teorijskim uvjetom nestanka fašizma. Ako vam se ovo čini spornim, razmislite zašto se Berlinski zid građen šezdesetih službeno zvao "antifašistički", čime je zapadna Njemačka automatski proglašena - fašističkom tvorevinom. Isto tako, fašistom su staljinistički mediji nakon razlaza krstili Tita, jer je bio "sluga kapitala". Tu se, dakle, vidi ideološki obrazac "antifašizma", i to daje djelomični odgovor na pitanje s početka. Nije bitno jeste li stvarno bili partizan ili član pokreta otpora da biste bili proglašeni fašistom ili antifašistom - radi se čisto o ideološkom opredjeljenju.

...

No, čak ni u Rusiji vam danas nitko neće reći da ste fašist ako smatrate da je Staljin bio masovni ubojica i zločinac, a pogotovo ga na zapadu ne smatraju nikakvim "antifašistom" iako je njegova vojska ušla u Berlin. Staljinove zasluge za poraz Hitlera u Drugom svjetskom ratu goleme i nesporne, dok su zasluge Tita i jugoslavenskih partizana prilično sporne, obzirom da je Jugoslavija oslobođena tek nakon što se Hitler ubio. Uostalom, Beograd je oslobodila Crvena Armija, kao i velik dio bivše države, pa nitko zbog toga ne štuje Staljina u Jugoslaviji kao antifašista: on je, unatoč svom angažmanu u Drugom svjetskom ratu, proglašen diktatorom. Reći za Tita da je bio diktator, znači u današnjoj Hrvatskoj biti suočen sa sumnjom da ste "fašist" ma što to značilo. Čak i među obrazovanim svijetom možete često čuti kako je glupo odreći se Tita jer je on "uživao veliki ugled u svijetu kao antifašist", kao da je JNA ta koja je umarširala 1945 u Berlin. Radi se, jasno, o dezinformacijama. To što su ljudi čuli za Tita ne znači mnogo, čuli su i za Ceaussescua, koji je, jasno, također bio "antifašist" i miljenik zapada u onoj mjeri u kojoj je bio u nemilosti Kominterne.

...

Nadalje, laž je da je antifašizam uspostavio demokraciju i slobodu. Uspostavio je, na našim obalama, totalitarni i autoritarni režim koji je svoje disidente slao na Goli otok, a ne demokraciju i slobodu. Nemoguće je reći da je SSSR bio demokratski ili slobodan, ili Jugoslavija, naročito tamo pedesetih u doba najjačeg revolucionarnog terora. Demokracija i sloboda su uspostavljeni na zapadu, ali tamo se nije spominjao nikakav "antifašizam".

...

Laž je također da je antifašizam svjetska i europska civilizacijska tekovina, jer se nikakav antifašizam ne spominje ni u jednom relevantnom dokumentu saveznika, pa ni na Teheranskoj konferenciji, iako je Staljin osobno bio tamo prisutan - saveznici su znali za doktrinarnu podlogu termina "antifašizam" i nije im padalo na pamet da ga uvrste u službeni tekst. Za Titovu vojsku je korišten isključivo naziv "partizani". Ako netko misli da je terminlogija nebitna i da je "partizani" i "antifašisti" isto, griješi: jer kad bi se naši vrli antifašisti počeli nazivati partizanima, onda bi im otpale priče o "podmlađivanju pokreta" i o tome da su i "branitelji antifašisti", kao i ideološki spin o tome da "tko nije partizan taj je antipartizan". Civilizacijska tekovina koja se obilježava na zapadu je "Dan pobjede", a nisam primijetio da se igdje uz njega spominjao "antifašizam", i nema veze s ustankom protiv okupatora nego s pobjedom nad istim. O tome svjedoči i praktički nikakva prisutnost stranih delegacija na proslavi pokraj Siska: jedan Ukrajinac staljinist, i nešto Srba i Kineza.

...

Pa kad se Ratko pita zašto je nakon rata uklonjeno preko 3000 spomenika, mora se zapitati i zašto su u bivšem istočnom bloku uklonjeni svi spomenici koji imaju veze s komunizmom i Staljinom, ma koliki antifašist da je on bio i ma kakve da su njegove zasluge protiv Hitlera bile. Danas se to u civiliziranom svijetu gleda kao na dva totalitarizma.
Wikicitati „...

Đureković, naravno nije jedini hrvatski partizan kog su ubili antifašisti, a možda najindikativniji primjer je Andrija Hebrang. Danas se oni često vole pozivati na činjenicu da je antifašizam "ugrađen i u Ustav" , međutim u Ustavu se nigdje ne spominje nikakav antifašizam – provjeriti možete u tekstu Ustava – ali se spominju odluke Hebrangovog ZAVNOH-a. Onog Hebranga, dakle, kog su smaknuli antifašisti koji se na (nepostojeći) antifašizam u Ustavu pozivaju! Onog Hebranga koji je praktički organizirao ustanak u Hrvatskoj, da bi, preživjevši kao Židov i komunist zarobljeništvo i mučenje od strane ustaške policije, stradao od ruke onih koji sebe danas nazivaju "antifašistima". To ubojstvo neki antifašisti, poput Mesića, i danas pravdaju time da se Hebrang navodno priklonio Staljinu! Čak i da je istina, zar Staljin nije bio antifašist, dapače čak vođa antifašista? Pa on je ne samo ušao u Berlin nego i oslobodio pola Jugoslavije sa svojom vojskom!

Kršenje autorskih prava[uredi]

Kao što je gore sasvim ispravno primijećeno, preuzimanje teksta od LZMK je kršenje autorskih prava. Piše:

"Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža."

Da, dopušteno je "citiranje" u "dijelovima ili u cjelini", ali nije dopuštena izmjena citiranog sadržaja. Naravno da Wikipedija bez mogućnosti izmjene nema smisla, dakle dopuštenje LZMK je ovdje neupotrebljivo. Jedino rješenje je brisanje. GregorB (razgovor) 00:04, 17. ožujka 2014. (CET)