Primorski Dolac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Primorski Dolac
Coats of arms of None.svg
Primorski Dolac na karti Hrvatska
Primorski Dolac
Primorski Dolac
Primorski Dolac na karti Hrvatske
Koordinate: 43°38′N 16°10′E / 43.63°N 16.17°E / 43.63; 16.17
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Božo Vidić
Naselja u sastavu općine Primorski Dolac
Površina 31,23 km2
Stanovništvo (2001.) 839
Pogled na dolinu kojom se proteže Primorski dolac

Primorski Dolac je mjesto i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj smještena u Dalmatinskoj Zagori, odnosno krajnjem zapadnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Proteže se u dolini između planina Trovro i Praća. Status općine je dobio 1997. godine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Primorski Dolac je smješten u Dalmatinskoj Zagori između sela Perković, Prgomet , Bogdanovići,Trolokve i Prapatnica. Pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji, na samoj je granici između Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Primorski Dolac ima više naselja s obje strane doline i to, od istoka prema zapadu:Gornji Dolac,Sučevići, Kalpići, Franići, Barići, Šustići,Bakovići, Šantići, Šimci, Markovine, Žunići, Stojaci, Balovi, Akažići, Dračari i Donji Dolac.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Primorski Dolac ima 770 stalnih stanovnika. Živalj je velikom većinom hrvatske nacionalnosti. Tipična prezimena:Sučević, Šećer, Plejić, Franić, Kalpić, Zekić, Puzić, Lazić, Ljuba, Šustić, Barić, Vidić, Saratlija, Vržina, Taslak, Radić, Ivakić, Mišković, Brkić, Penić, Bešić, Dujmović, Maletić, Markovina, Šantić, Šimac, Žunić, Stojak, Balov, Škokić, Ukić, Komadina, Mnogo Dolačana danas živi u Zagrebu, Splitu i Kaštelima zbog boljih egzistencijalnih uvjeta.

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Primorski Dolac ima 70[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,22%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,48% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Arheološki nalazi ukazuju da je Primorski Dolac bio naseljen Hrvatima i prije turske vladavine. Prema predaji naseljavanje Primorskog Doca započeklo je u 17. stoljeću, a župske knjige se vode od početka 18. stoljeća. Željeznička pruga Split-Siverić puštena je u promet 1877. godine. Jedna od baza za gradnju te pruge nalazila se u Primorskom Docu u naselju Bakovići. Ta građevina postoji i danas, a poznata je pod nazivom "Fratrova kuća" jer je u njoj godinama obitavao župnik. Primorski Dolac se najprije zvao Suhi Dolac ili "Suhi Dol". Ime Primorski je dobio kada su vodovodne cijevi stigle do Suhog Doca oko 1927. godine. Od 1828. prostor općine nalazi se u sastavu Šibenske biskupije.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo je veoma slabo razvijeno, većina ljudi je bila ili jest zaposlena u HŽ-u, ostali su uglavnom zaposleni u vlastitim trgovinama ili uslužnim obrtima.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva Svetog Ante na brdu Glavica iz 18. stoljeća Crkva Svetog Martina u Gornjem Docu iz 17. stoljeća

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U mjestu je osnovna škola "Primorski Dolac" u koje dolaze i djeca iz okolnih mjesta.

Kultura[uredi VE | uredi]

Dijeluje KUD "Primorski Dolac" (2008.).

Šport[uredi VE | uredi]

NK Zagora Primorski Dolac

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Primorski Dolac


P parthenon.svg Nedovršeni članak Primorski Dolac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.