Primorski Dolac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Primorski Dolac
Primorski Dolac (grb).gif
Primorski Dolac na karti Hrvatska
Primorski Dolac
Primorski Dolac
Primorski Dolac na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Joško Dujmović
Naselja u sastavu općine Primorski Dolac
Površina 31,23 km2
Stanovništvo (2011.) 770
Poštanski broj 21227 Primorski Dolac
Pogled na dolinu kojom se proteže Primorski Dolac

Primorski Dolac je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, smještenoj u Dalmatinskoj Zagori, odnosno krajnjem zapadnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Proteže se u dolini između planina Trovro i Praća. Status općine je dobio 1997. godine.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Primorski Dolac je smješten u Dalmatinskoj Zagori između općina Prgomet, Seget i Grada Šibenika, na samoj granici između Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Općina se sastoji od samo jednog naselja; Primorski Dolac, koje obuhvaća više zaselaka s obje strane doline i to, od istoka prema zapadu: Gornji Dolac, Sučevići, Kalpići, Franići, Barići, Šustići, Bakovići, Šantići, Šimci, Markovine, Žunići, Stojaci, Balovi, Akažići, Dračari i Donji Dolac.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popis 2011.[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Primorski Dolac ima 770 stanovnika.[1] Većina stanovništva su Hrvati s 99,22%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,48% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Arheološki nalazi ukazuju da je Primorski Dolac bio naseljen Hrvatima i prije turske vladavine. Prema predaji naseljavanje Primorskog Dolca započelo je u 17. stoljeću, a župske knjige se vode od početka 18. stoljeća. Željeznička pruga Split-Siverić puštena je u promet 1877. godine. Jedna od baza za gradnju te pruge nalazila se u Primorskom Dolcu u naselju Bakovići. Ta građevina postoji i danas, a poznata je pod nazivom "Fratrova kuća" jer je u njoj godinama obitavao župnik. Primorski Dolac se najprije zvao Suhi Dolac ili "Suhi Dol". Ime Primorski je dobio kada su vodovodne cijevi stigle do Suhog Dolca oko 1927. godine. Od 1828. prostor općine nalazi se u sastavu Šibenske biskupije.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo je veoma slabo razvijeno, većina ljudi je bila ili jest zaposlena u HŽ-u, ostali su uglavnom zaposleni u vlastitim trgovinama ili uslužnim obrtima.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Crkva svetog Ante na brdu Glavica iz 18. stoljeća
  • Crkva Svetog Martina u Gornjem Dolcu iz 17. stoljeća

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U mjestu je osnovna škola "Primorski Dolac" u koje dolaze i djeca iz okolnih mjesta.

Kultura[uredi | uredi kôd]

KUD "Primorski Dolac" (2008.)

Šport[uredi | uredi kôd]

NK Zagora Primorski Dolac

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Primorski Dolac


P parthenon.svg Nedovršeni članak Primorski Dolac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.