Marina (općina)
| Marina | |
|---|---|
.gif) grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Načelnik | Ante Mamut |
| Naselja | 17 općinskih naselja |
| Površina | 118,4 km2 [1] |
| Površina središta | 11,1 km2 |
| Koordinate | 43°31′N 16°07′E / 43.51°N 16.11°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 4273 [2] |
| – gustoća | 36 st./km2 |
| Urbano | 1015 |
| – gustoća | 91 st./km2 |
| Odredišna pošta | 21222 Marina [3] |
| Stranica | marina |
  Marina Marina na zemljovidu Hrvatske | |
Marina je naselje i lučica na unutrašnjem dijelu Marinskog zaljeva, središte istoimene općine, 12 km zapadno od Trogira. Naselje ima 1089 stanovnika.
Obale zaljeva Marina razvedene su brojnim manjim uvalama s pješčanim i šljunčanim plažama. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65).
Unutar lučice manje jahte zaštićene su od svih vjetrova; veće jahte mogu sidriti na kraju zaljeva, l jugoistočno od kapele i južno od brda Plokata.
U sastavu općine je 15 naselja (stanje 2006.), to su: Blizna Donja, Blizna Gornja, Dograde, Gustirna, Marina, Mitlo, Najevi, Poljica, Pozorac, Rastovac, Sevid, Svinca, Vinišće, Vinovac i Vrsine.
Rivijeru Marina čine i Vinišće, Poljica i Sevid.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Marina ima 4.595[4] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 97,61%,[5] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 95,56% čine pripadnici katoličke vjere.[6]
| broj stanovnika | 2811 | 2724 | 3088 | 3462 | 3770 | 3984 | 5279 | 6291 | 5719 | 6002 | 6020 | 5442 | 4775 | 4417 | 4771 | 4595 | 4273 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 169 | 1356 | 576 | 329 | 335 | 374 | 1821 | 2377 | 491 | 535 | 612 | 540 | 671 | 879 | 1085 | 1117 | 1015 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Na području današnje Marine u starom su vijeku živjeli ilirsko pleme Bulini, stari Grci, zatim Hilini (grčki kolonizatori koji su se asimilirali s Bulinima), potom Rimljani, a početkom 7. stoljeća Hrvati dolaze u ovaj kraj.[7]
Pod imenom Bosiljina spominje se 1070. godine kao dio trogirske komune.[7] Bila je sjedištem Drida, starohrvatske župe.[7] Naselje je planirano u 16. st. God. 1495. – 1500. Trogirski su biskupi (Franjo Maracel)[7] na otočiću u zaljevu podignuli 1495. četverokutnu kulu (kaštil, biskupska kula)[7] s konzolno istaknutim kruništem i Citadelu[7] (kanal između kopna i kule zasut je u početku XX. st.), a radi obrane tog prostora (ljetnikovac trogirskog biskupa)[7] od osmanskih osvajača. Uz kaštil biskup je dao podignuti crkvu sv. Marine, po kojoj je kraj poslije dobio i ime.[7]
Oko Citadele naknadno je izgrađen bedem.[7] U tom su se međuprostoru naselili okolni stanovnici koji su svoje novo naselje prozvali Marina, a ime se proširilo na cijeli teritorij Bosiljine, pa su supostojala dva imena, službeno Bosiljina i u puku Marina.[7] Ime Bosiljine ne rabi se od Prvog svjetskog rata.[7]
Godine 1657. kod Marine se vodila bitka s Turcima.[7]
Biskupska je kula popravljena za Kandijskoga rata 1657. i 1717.; rekonstruirana 1971./1972. Nakon ukidanja Trogirske biskupije, veći dio prostora općine pripada Šibenskoj biskupiji.
Marinska bratovština Svetoga Sakramenta odigrala je bitnu ulogu u doba hrvatskog preporoda. Organizirano je čuvala hrvatski jezik, običaje, narodni folklor, nošnju i ino narodno kulturno blago.[7]
- Marina Agana - u Marini ima 140 vezova u moru i 100 mjesta na kopnu.
- Andrija Matijaš Pauk - heroj Domovinskog rata, zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade.
Crkva sv. Ivana je gotičko-renesansnih oblika, a u polju nedaleko od sela je gotička crkvica sv. Luke s grbom obitelji Sobota.
Tri kilometra od mjesta Marina nalazi se spilja s kapelicom sv. Josipa, iznad Marine na brdu Drid nalazi se crkvica Gospe Snježne gdje je po legendi pao snijeg 5. kolovoza. U Marini se nalazi još crkva sv. Jakova, sv. Ivana te na ulazu u mjesto sv. Marina.
Na pozorcu je crkva Gospe od Anđela, u Poljicima crkvica sv. Luke, na Vrsinama crkva sv. Josipa, u Svincima crkva sv. Jure, u Viniscu crkva Srca Isusovog, u Dogradama kapelica sv. Ante, u Bliznoj Crkva sv. Mihovila. Isto tako treba napomenuti da se na vrhu brda Bilo iznad Marine nalaze ostatci bunkera i skloništa iz Drugoga svjetskog rata, koje je koristila njemačka vojska.
Špilja sv. Jakova (Grota sv. Jakova), naseljena u pretpovijesno doba, poslije svetište.[7]
Osmogodišnja osnovna škola koja je dobila ime po poznatom kiparu Ivan Duknoviću, rodom iz Vinišća. Škola je suvremeno opremljena, a rekonstrukcija škole završena je u studenom 2005 godine. Škola danas ima oko 400 učenika, uz područne četverogodišnje škole u Vrsinama, Gustirni i Vinišću te osmogodišnja škola u Bliznoj.
- Klapa Drid
- Klapa Srebrena Marina
- KUU Andrija Matijaš - PAUK
Športaši i rekreativci mogu se posvetiti jedrenju, ronjenju, ribarenju, iznajmiti brodicu ili jahtu.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n Povijest Marine, marina.hr
| |||||||