Marina (općina)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Marina
Marina (grb).gif
Marina na karti Hrvatska
Marina
Marina
Marina na karti Hrvatske
Koordinate: 43°31′N 16°07′E / 43.51°N 16.11°E / 43.51; 16.11
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Milivoj Vranješ dipl. oec.
Naselja u sastavu općine Blizna Gornja, Blizna Donja,
Dograde, Gustirna, Marina,
Mitlo, Najevi, Poljica,
Pozorac, Rastovac, Sevid,
Svinca, Vinišće, Vinovac, Vrsine
Površina 108,80 km²
Stanovništvo (2001.) 4.771
Poštanski broj 21 222
Luka
Kula
Marina Agana

Marina je naselje i lučica na unutrašnjem dijelu istoimenog zaljeva, središte istoimene općine, 12 km zapadno od Trogira. Naselje broji 1.089 stanovnika.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Obale zaljeva Marina razvedene su brojnim manjim uvalama s pješčanim i šljunčanim plažama. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65).

Unutar lučice manje jahte zaštićene su od svih vjetrova; veće jahte mogu sidriti na kraju zaljeva, l jugoistočno od kapele i južno od brda Plokata.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

U sastavu općine je 15 naselja (stanje 2006), to su: Blizna Donja, Blizna Gornja, Dograde, Gustirna, Marina, Mitlo, Najevi, Poljica, Pozorac, Rastovac, Sevid, Svinca, Vinišće, Vinovac i Vrsine.

Rivijeru Marina čine i Vinišće, Poljica i Sevid.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Marina ima 4.595[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 97,61%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 95,56% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Na području današnje Marine u starom su vijeku živjeli ilirsko pleme Bulini, stari Grci, zatim Hilini (grčki kolonizatori koji su se asimilirali s Bulinima), potom Rimljani, a početkom 7. stoljeća Hrvati dolaze u ovaj kraj. [4]

Pod imenom Bosiljina spominje se 1070. godine kao dio trogirske komune.[4] Bila je sjedištem Drida, starohrvatske župe.[4] Naselje je planirano u XVI. st. God. 1495. - 1500. Trogirski su biskupi (Franjo Maracel)[4] na otočiću u zaljevu podignuli 1495. četverokutnu kulu (kaštil, biskupska kula)[4] s konzolno istaknutim kruništem i Citadelu[4] (kanal između kopna i kule zasut je u početku XX. st.), a radi obrane tog prostora (ljetnikovac trogirskog biskupa)[4] od osmanskih osvajača. Uz kaštil biskup je dao podignuti crkvu sv. Marine, po kojoj je kraj poslije dobio i ime.[4]

Oko Citadele naknadno je izgrađen bedem.[4] U tom su se međuprostoru naselili okolni stanovnici koji su svoje novo naselje prozvali Marina, a ime se proširilo na cijeli teritorij Bosiljine, pa su supostojala dva imena, službeno Bosiljina i u puku Marina.[4] Ime Bosiljine ne rabi se od prvog svjetskog rata.[4]

1657. se kod Marine odvila bitka s Turcima. [4]

Biskupska je kula popravljena za Kandijskoga rata 1657. i 1717.; rekonstruirana 1971./72. Nakon ukidanja Trogirske biskupije,veći dio prostora općine pripada Šibenskoj biskupiji.

Marinska bratovština Svetoga Sakramenta odigrala je bitnu ulogu u doba hrvatskog preporoda. Organizirano je čuvala hrvatski jezik, običaje, narodni folklor, nošnju i ino narodno kulturno blago.[4]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Marina Agana - u Marini ima 140 vezova u moru i 100 mjesta na kopnu.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Ivana je gotičko-renesansnih oblika, a u polju nedaleko od sela je gotička crkvica sv. Luke s grbom obitelji Sobota.

3 km od mjesta Marina nalazi se spilja s kapelicom sv. Josipa, povise Marine na brdu Drid nalazi se crkvica Gospe Snježne gdje je po legendi pao snijeg 05.08. U Marini se nalazi još crkva sv. Jakova, sv. Ivana te na ulazu u mjesto sv. Marina.

Na pozorcu je crkva Gospe od Anđela, u Poljicima crkvica sv. Luke, na Vrsinama crkva sv. Josipa, u Svincima crkva sv. Jure, u Viniscu crkva Srca Isusovog, u Dogradama kapelica sv. Ante, u Bliznoj Crkva sv. Mihovila. Isto tako treba napomenuti da se na vrhu brda Bilo iznad Marine nalaze ostaci bunkera i skloništa iz drugug svjetskog rata, koje je koristila njemačka vojska.

Špilja sv. Jakova (Grota Sv. Jakova), naseljena u pretpovijesno doba, poslije svetište.[4]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osmogodišnja osnovna škola koja je dobila ime po poznatom kiparu Ivan Duknoviću, rodom iz Vinišća. Škola je suvremeno opremljena, a rekonstrukcija škole završena je u studenom 2005 godine. Škola danas broji oko 400 učenika, uz područne četverogodišnje škole u Vrsinama, Gustirni i Vinišću te osmogodišnja škola u Bliznoj.

Kultura[uredi VE | uredi]

Klapa Drid

Klapa Srebrena Marina

KUU Andrija Matijaš - PAUK

Šport[uredi VE | uredi]

Športaši i rekreativci mogu se posvetiti jedrenju, ronjenju, ribarenju, iznajmiti brodicu ili jahtu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  4. 4,00 4,01 4,02 4,03 4,04 4,05 4,06 4,07 4,08 4,09 4,10 4,11 4,12 4,13 Povijest Marine, marina.hr

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Marina (općina)


P parthenon.svg Nedovršeni članak Marina (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.