Jelsa
Jelsa | |
---|---|
Pogled na Jelsu iz zraka | |
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Naselja | 12 općinskih naselja |
Površina | 139,7 km2 [1] |
Površina središta | 16,3 km2 |
Koordinate | 43°10′N 16°41′E / 43.16°N 16.69°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 3501 [2] |
– gustoća | 25 st./km2 |
Urbano | 1753 |
– gustoća | 108 st./km2 |
Odredišna pošta | 21465 Jelsa [3] |
Stranica | jelsa |
Jelsa na zemljovidu Hrvatske |
Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.
U sastavu općine nalazi se 12 naselja:
Jelsa je smještena na sjevernoj i južnoj obali središnjeg dijela otoka Hvara. Prostire se na 121,2 km2. Područje općine kao i cijeli otok ima bogato razvedenu obalu s pripadajućim otočićima, mnoštvom uvala i otoka. Jelsu omeđuju dva najviša otočna vrha, na zapadu Sv. Nikola, a na istoku Hum. Ima blagu klimu, s toplim zimama i ugodnim ljetima, a cijelo područje općine obiluje raskošnim mediteranskim raslinjem.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Jelsa ima 3582[4] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 95,81 %,[5] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 91,04 % čine pripadnici katoličke vjere.[6]
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Jelsa imala je 3656 stanovnika, raspoređenih u 12 naselja:
- Gdinj – 119
- Gromin Dolac – 4
- Humac – 0
- Ivan Dolac – 26
- Jelsa – 1798
- Pitve – 81
- Poljica – 68
- Svirče – 445
- Vrboska – 526
- Vrisnik – 215
- Zastražišće – 230
- Zavala – 144
Pri popisu iz 1991. naselje je smanjeno izdvajanjem dijela naselja u samostalno naselje Gromin Dolac. Od 1869. do 1910. iskazivano pod imenom Jelša. U 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Gromin Dolac.
broj stanovnika | 3672 | 4626 | 5034 | 5897 | 6570 | 6450 | 6443 | 5659 | 5226 | 5140 | 4865 | 4294 | 3938 | 3861 | 3656 | 3582 | 3501 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 808 | 1104 | 1238 | 1504 | 1557 | 1549 | 1616 | 1513 | 1480 | 1263 | 1382 | 1433 | 1637 | 1792 | 1798 | 1801 | 1753 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
i onde su malo zadobili,
jer u Jelsi bijaše junaka slobodniji
puno od Turaka«
U doba Ciparskog rata kada su se pomorske snaga Turaka pod zapovjedništvom Uluč Alije i Karakoza iskrcale nedaleko Hvara 17. kolovoza 1571. godine i napale Hvar, Stari grad, Vrbosku i Jelsu, najteže je stradao grad Hvar, pa Stari Grad i Vrboska, ali Jelsa je Turcima pružila znatan otpor.
1573. godine naknado je fortificirana župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Jelsi, koja je oblik tvrđave dobila još 1535. godine.[7]
Na zapadnom dijelu poluotoka Gradine nalazio se stari jelšanski grad (Civitas Vetus Ielsae) koji je bio odijeljen od ostatka otoka obrambenim zidom.[8]
- Vinko Buj, hrvatski akademik, psiholog, novelist i filozof
- Ćiro Gamulin, hrv. biolog, gimnazijski profesor i pripadnik pokreta otpora u Drugome svjetskom ratu
- Grgo Gamulin, hrv. povjesničar umjetnosti i književnik
- Nikica Gamulin "Gama", poznati kuhar
- Tomo Gamulin, hrv. biolog mora
- Vera Gamulin, hrv. biologinja
- Antun Dobronić
- Juraj Dobrović, hrvatski suvremeni umjetnik
- Mate Drinković, hrv. političar iz redova pravaša, publicist i novinar
- Slavomir Drinković, hrvatski kipar
- dr. Niko Duboković Nadalini (25. prosinca 1909. – 24. listopada 1991.) konzervator, osnivač "Centra za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara"[9]
- kapetan Niko vitez Duboković (20. rujna 1834. – 9. svibnja 1912.) osnivač moderne Jelse[10]
- Kornelija Horvat, hrv. katolička redovnica, sestra milosrdnica, žrtva komunističkog režima
- Ivan Antun Machiedo (1730. – ?), liječnik Požeške županije, filozof, prof. medicinskog fakulteta, pisac djela o ljekovitim vodama[11]
- Božidar Medvid, rkt. svećenik, javni i kulturni djelatnik, prevoditelj, izdavač, urednik, humanitarac
- Miro Modrinić, hrvatski novinar, filmski kritičar i scenarist
- Petar Ružević (prirodoslovac), hrvatski prirodoslovac i publicist[12]
- Eugen Sladović pl. Sladoevički[13]
- Tor – ilirsko-grčka tvrđava iz IV stoljeća prije Krista.[14][15]
- Crkva na Gradini, rimokatolička crkva kod Jelse, zaštićeno kulturno dobro.[16]
- Crkva Gospe od Zdravlja, zaštićeno kulturno dobro
- Crkva sv. Roka, zaštićeno kulturno dobro
- Crkva sv. Ivana, zaštićeno kulturno dobro
- Dvorište kuće Bevilaqua-Machiedo u Jelsi, zaštićeno kulturno dobro
- Kuća Dobrović, zaštićeno kulturno dobro
- Općinski dom, zaštićeno kulturno dobro
U Jelsi se nalazi osnovna škola Jelsa koja ne služi samo Jelšanima već i okolnim mjestima.
U istoj zgradi smještena je i srednja škola u kojoj učenici nakon završenog osmog razreda mogu birati žele li upisati opću gimnaziju, ugostiteljsku ili školu za hotelijersko turističkog tehničara.
Svetica zaštitnica grada Jelse je Velika Gospa.
Od 15. srpnja do 15. kolovoza u Jelsi se održava kulturna manifestacija Dani Antuna Dobronića.
U zadnjem vikendu kolovoza održava se Fešta vina u Jelsi.
Jelsa je bila mjestom nastanka lika iz stripa Lavandermana.
U Jelsi je izgrađena športska dvorana (košarka, odbojka i drugi športovi) s vanjskim terenom za nogomet. Športska dvorana služi svim stanovnicima i gostima otoka. Izgradnjom tog športskog kompleksa, uz postojeća igrališta za tenis i mini-golf koji su građeni uz hotele, otok gostima pruža velik broj raznovrsnih športskih i rekreativnih usluga.
Čamce s motorom, glisere, bicikle, motocikle i automobile možete unajmiti u odgovarajućim agencijama. Informacije o školi ronjenja te ostaloj športskoj ponudi možete dobiti u agencijama i na recepcijama hotela i kampova.
Od 1978. nastaje vrlo uspješno razdoblje djelovanja Veslačkog kluba Jelsa, a osnovao ga je Juraj Gamulin. Do danas VK Jelsa ima vrhunske veslače od koji su neki sudjelovali na svjetskim prvenstvima kao reprezentacija Hrvatske.
U mjestu djeluje i Rukometni klub Jelsa.
Sve je popularniji ženski nogomet koji se vikendima odigrava u prepunoj dvorani Pelinje.
Od balotaša, u Jelsi djeluje i BK Muzgavac.
O športskoj tradiciji jelšanskog kraja govori toponim Igrališće.
Od 2011 u Jelsi postoji i Paintball park s terenom za scenario paintball.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
- ↑ [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
- ↑ D. Berić: Nekoliko bilježaka o turcima na Hvaru u XVI i XVII stoljeću – Bilten Historijskog Arhiva Komune Hvarske, br. 2. 1960. g.
- ↑ Jelsa Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. prosinca 2012. (Wayback Machine) Kulturno povijesna baština
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2012. Pristupljeno 29. listopada 2011. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. veljače 2021. Pristupljeno 12. prosinca 2011. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Joško Kovačić: Rod Machiedo s Hvara. Posvećeno 50. obljetnici smrti dr. Jerka Machieda (1962.- 2012.), Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1 studeni 2014., str. 227.
- ↑ Šimun Jurišić: Dalmatinsko iverje 1882-1941, Split, 1984. Archive.org. str. 22.
- ↑ Glas Koncila
- ↑ Jelsa, pomorska povijest – crtice. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. travnja 2012. Pristupljeno 8. studenoga 2011. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Jelsa i njezini spomenici. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. ožujka 2016. Pristupljeno 14. siječnja 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Jelsa, Crkva na Gradini Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2021. (Wayback Machine) Ministarstvo kulture RH. Pristupljeno 6. svibnja 2020.
|