Podstrana

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Podstrana
Podstrana (grb).gif
Podstrana na karti Hrvatska
Podstrana
Podstrana
Podstrana na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°29′N 16°35′E / 43.48°N 16.58°E / 43.48; 16.58
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Mladen Bartulović [nedostaje izvor]
Površina 11,52 km2
Stanovništvo (2001.) 7 341
Poštanski broj 21312

Podstrana je općina u Hrvatskoj. Svoju je neovisnost proglasila 13. lipnja 1993. godine - na blagdan svetog Ante Padovanskog - zaštitnika Podstrane.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Na području općine Podstrana nalazi se 10 naselja i to s imenima kako slijedi: Podstrana - Žminjača, Podstrana - Sita, Podstrana - Strožanac Donji, Podstrana - Strožanac Gornji, Podstrana - Miljevac, Podstrana - Grljevac, Podstrana - Grbavac, Podstrana - Sv. Martin,Podstrana - Mutogras i Gornja Podstrana.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Srednjodalmatinski obalni prostor koji zauzima Općina Podstrana omeđen je prirodnim, administrativnim i povijesnim granicama. Na sjeverozapadu ga od grada Splita dijeli donji tok i ušće rijeke Žrnovnice, a jugoistočno se naslanja na susjednu Općinu Dugi Rat. Sjeveroistočnu fasadu podstranskog prostora tvori brdo Perun, dio Mosorova primorskog grebena, dok jugozapadna teritorijalna granica Podstrane prati šest kilometara dugu obalnu liniju. Ukupna površina podstranskog teritorija iznosi oko 11,5 četvornih kilometara.

Iako podneblje Općine Podstrana pripada mediteranskom tipu klime masline, koji odlikuju blage zime i vruća ljeta, ono ima i svoje mikroklimatske posebnosti. Statistički podatci pokazuju da je siječanj najhladniji mjesec, s prosječnom temperaturom zraka 7,7°C, dok su gotovo podjednako vrući srpanj s 25,6°C i kolovoz s 25,3°C te da u samo sedam dana godišnje temperatura zraka padne ispod ništice, dok se iznad 30,0°C penje čak tijekom 46 ljetnih dana.

Budući da je Podstrana u cjelini okrenuta prema jugozapadu, a Perunom zaštićena od snažnih i hladnih sjeveroistočnih vjetrova, jače je izložena jedino maestralu koji za ljetnih sparina donosi ugodno osvježenje i udarima lebića koji redovito nekoliko puta godišnje zadese njezinu obalu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Općina Podstrana, prema posljednjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, broji 9.129 stanovnika što čini 2% ukupnog stanovništva Splitsko-dalmatinske županije. Gustoća naseljenosti na području općine iznosi 792,44 st/km2 , što područje općine svrstava u izrazito gusto naseljene jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Uspoređujući podatke iz 2011. godine (9.129 stanovnika) sa podacima iz popisa stanovništva provedenog 2001. godine (7.341 stanovnika), evidentan je porast ukupnog broja stanovnika na području općine Podstrana za čak 1.762 osobe, što iznosi porast od 24% u odnosu na 2001. godinu. Ovakav značajan porast broja stanovnika uzrokovan je prije svega prirodnim kretanjem stanovništva, sa 3,5 puta više novoređenih u odnosu na umrle. Većina stanovništva su Hrvati s 98,15%[2], a po vjerskom opredjeljenu većinu od 95,63% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

7 341 stanovnika (prema popisu iz 2001.). Prosječna starost stanovnika je 33,5 godina.

Crkvena organizacija[uredi VE | uredi]

U Podstrani djeluje Družba sestara franjevki od Bezgrješne koje ondje imaju podružnicu, dječji vrtić Brat Sunce. [4] U Podstrani također postoje dva župna ureda: Župni ured Gospe u Siti i Župni ured Gospe od Zdravlja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Temelje naselja su zasigurno postavila još u davninama grčki doseljenici, kasnije je na tom području postojala sve do VII st. rimska naseobina Pituntium, a naziv je dobila zbog blizine i današnjih izvora Studene vode.

O burnoj povijesti (Pituntium) Podstrane od Grka, Rimljana, avarskih, tatarskih i turskih provala, do Poljičke svjedoče nam mnoge arheološke iskopine ostataka građevina i spomenika iz raznih vremenskih razdoblja:

  • Ruševni ostatci jedne rimske građevine u predjelu Polače.;
  • Od crkve sv. Jurja na brdu Perunu iznad Strožanca.;
  • Crkva sv. Jurja na Vršini iznad Podstrane.;
  • Ukrašeni plosnati stećci na groblju kod crkve Gospe od Site u Stožancu.;
  • Srednjovjekovni grobovi kod crkve sv. Martina.;

Te pisani podaci, rimski pisac Plinije Stariji (I st.) spominje rimsku naseobinu Pituntium na ovim prostorima. Tadašnji stanovnici su uglavnom živjeli od prihoda s imanja, od uzgoja vinove loze, maslinika, voćnjaka.

Ni danas se previše toga nije promijenilo osim što se Podstrana dosta unutar svojih granica proširila i naselila novim stanovništvom. I dalje se starosjedioci bave obrađivanjem zemlje, s određenim nadopunama i modernizacijom, bave se turizmom…

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Temelji se na poljoprivredi prvenstveno povrća, ali i breskve su nadaleko poznate, veoma razvijena uslužna djelatnost turizam. U travnju se godišnje održavaju Dani hrvatske male brodogradnje.

Poznati ljudi[uredi VE | uredi]

Podstrana je iznjedrila jednog od najvećih hrvatskih likovnih umjetnika druge polovine XX.st. Antu Kaštelančića (1911. - 1989.). To je slikar dalmatinskog krajolika i čovjeka čije slike sežu u rasponu od postimpresionističkih okušaja, fovističkih reakcija i redukcija na samom rubu apstrahiranja.[5]

Don Petar Car (1861.-1926.), svećenik i savjetnik, prosvjetitelj i učitelj, graditelj i čuvar seoskih i crkvenih dobara, potaknuo je i dovršio mnoge podstranske projekte od kojih su neki i danas vitalni.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Palača (veća obiteljska kuća) "Cindro" burne prošlosti Gornje selo, Babina stina ..., staro groblje

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Jedina škola u Podstrani je OŠ Strožanac. Pohađa ju oko 1 000 učenika.

Kultura[uredi VE | uredi]

"Dobrojutro, more" manifestacije u sklopu koje se raspisuje i javni natječaj za književno i likovno stvaralaštvo mladih. Književna manifestacija "Dobro jutro more" utemeljena je 1997.. godine.

Ča pod Perunom, večer čakavske poezije, godišnja kulturna manifestacija, organizira ju ogranak Matice hrvatske od 2009. godine.[6]

Podstranska revija, list ogranka Matice hrvatske.[7]

Podstransko kulturno ljeto održava se tijekom srpnja i kolovoza, kontinuirano  od 1996. godine.

Šport[uredi VE | uredi]

U Podstrani djeluje mnogo športskih udruga, zasigurno najzastupljeniji je nogomet i to posebice mali "balun", ali tu je i košarkaški klub Mislav, čiji se seniori natječu u Drugoj košarkaškoj ligi (A-2) jug.

Poveznice[uredi VE | uredi]

  • Za poljičkin stolon, gastronomsko-kulturološka fešta, održava se u Podstrani, u organizaciji Društva Poljičana "Sv. Jure" - Priko
  • Dobrojutro, more!, tradicionalna književna manifestacija koja se održava u kolovozu

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Službeni glasnik
  2. [1] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [2] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  4. HKVRPP Franjevke od Bezgrješne
  5. [3] Ante Kaštelančić
  6. Ogranak MH Split Ča pod Perunom
  7. Podstranska revija

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]