Podstrana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Podstrana
Podstrana (grb).gif
Podstrana na karti Hrvatska
Podstrana
Podstrana
Podstrana na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Mijo Dropuljić [nedostaje izvor]
Površina 11,52 km2
Stanovništvo (2001.) 9 129
Broj stanovnika
Podstrana, Splitsko-dalmatinska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Podstrana 9129

Ukupno [uredi] 7341 9129 10386

Poštanski broj 21312

Podstrana je općina u Splitsko-dalmatinskoj Županijji

Opis[uredi | uredi kôd]

Na području općine Podstrana nalazi se 10 naselja i to s imenima kako slijedi: Podstrana - Žminjača, Podstrana - Sita, Podstrana - Strožanac Donji, Podstrana - Strožanac Gornji, Podstrana - Miljevac, Podstrana - Grljevac, Podstrana - Grbavac, Podstrana - Sv. Martin,Podstrana - Mutogras i Gornja Podstrana.[1]

U Općini se ističe naselje Motogras smješteno na jugoistoku Podstrane poznato po arheološkim nalazima, pripada Doljnim Poljicima te je smješten podno brda Peruna. Ime dolazi od "Monte Grasso", "debelo brdo". Mještani su većinom Hrvati rimokatoličke vjere. Gospodarske glavne djelatnosti su poljodjelstvo i turizam.[2]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Srednjodalmatinski obalni prostor koji zauzima Općina Podstrana omeđen je prirodnim, administrativnim i povijesnim granicama. Na sjeverozapadu ga od grada Splita dijeli donji tok i ušće rijeke Žrnovnice, a jugoistočno se naslanja na susjednu Općinu Dugi Rat. Sjeveroistočnu fasadu podstranskog prostora tvori brdo Perun, dio Mosorova primorskog grebena, dok jugozapadna teritorijalna granica Podstrane prati šest kilometara dugu obalnu liniju. Ukupna površina podstranskog teritorija iznosi oko 11,5 četvornih kilometara.

Iako podneblje Općine Podstrana pripada mediteranskom tipu klime masline, koji odlikuju blage zime i vruća ljeta, ono ima i svoje mikroklimatske posebnosti. Statistički podatci pokazuju da je siječanj najhladniji mjesec, s prosječnom temperaturom zraka 7,7°C, dok su gotovo podjednako vrući srpanj s 25,6°C i kolovoz s 25,3°C te da u samo sedam dana godišnje temperatura zraka padne ispod ništice, dok se iznad 30,0°C penje čak tijekom 46 ljetnih dana.

Budući da je Podstrana u cjelini okrenuta prema jugozapadu, a Perunom zaštićena od snažnih i hladnih sjeveroistočnih vjetrova, jače je izložena jedino maestralu koji za ljetnih sparina donosi ugodno osvježenje i udarima lebića koji redovito nekoliko puta godišnje zadese njezinu obalu.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popis 2021.[uredi | uredi kôd]

  • 2001. godine 7.341 stanovnika
  • 2011. godine 9.129 stanovnik
  • 2021. godine 10.386 stanovnika
,[3]

Povijest[uredi | uredi kôd]

Temelje naselja su zasigurno postavila još u davninama grčki doseljenici, kasnije je na tom području postojala sve do VII st. rimska naseobina Pituntium, a naziv je dobila zbog blizine i današnjih izvora Studene vode. O burnoj povijesti (Pituntium) Podstrane od Grka, Rimljana, avarskih, tatarskih i turskih provala, do Poljičke svjedoče nam mnoge arheološke iskopine ostataka građevina i spomenika iz raznih vremenskih razdoblja. Te pisani podaci, rimski pisac Plinije Stariji (I st.) spominje rimsku naseobinu Pituntium na ovim prostorima. Tadašnji stanovnici su uglavnom živjeli od prihoda s imanja, od uzgoja vinove loze, maslinika, voćnjaka. Ni danas se previše toga nije promijenilo osim što se Podstrana dosta unutar svojih granica proširila i naselila novim stanovništvom. I dalje se starosjedioci bave obrađivanjem zemlje, s određenim nadopunama i modernizacijom, bave se turizmom…

Arheološke iskopine[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Temelji se na poljoprivredi prvenstveno povrća i breskve , ključna djelatnost je turizam. U travnju se godišnje održavaju Dani hrvatske male brodogradnje.

Poznati ljudi[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

U Podstrani djeluje Družba sestara franjevki od Bezgrješne koje ondje imaju podružnicu, dječji vrtić Brat Sunce.[5]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovna Škola Strožanac

Kultura[uredi | uredi kôd]

Podstransko kulturno ljeto održava se tijekom srpnja i kolovoza, kontinuirano  od 1996. godine.

  • Za poljičkin stolon, gastronomsko-kulturološka fešta, održava se u Podstrani, u organizaciji Društva Poljičana "Sv. Jure" - Priko
  • Dobrojutro, more!, tradicionalna književna manifestacija koja se održava u kolovozu

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Službeni glasnik (PDF)
  2. Mutogras. Turistička zajednica Podstrana. Pristupljeno 24. ožujka 2022.
  3. [1] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  4. ANTE KAŠTELANČIĆ – Monografska izložba – Umjetnički paviljon u Zagrebu. Pristupljeno 24. ožujka 2022.
  5. HKVRPPInačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2011. Franjevke od Bezgrješne
  6. Ogranak MH Split[neaktivna poveznica] Ča pod Perunom
  7. Podstranska revija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 2. listopada 2013. Pristupljeno 30. rujna 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]