Šestanovac

Koordinate: 43°27′14″N 16°54′43″E / 43.454°N 16.912°E / 43.454; 16.912
Izvor: Wikipedija
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Šestanovac. Za druga značenja pogledajte Šestanovac (razdvojba).
Šestanovac
Šestanovac (grb).gif
Šestanovac na karti Hrvatska
Šestanovac
Šestanovac
Šestanovac na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Načelnik općine Martin Merčep, (HDZ-HSP)
Naselja u sastavu općine Grabovac, Katuni, Kreševo, Šestanovac, Žeževica
Površina 88,90 km2
Stanovništvo (2011.) 1.958
Broj stanovnika
Šestanovac, Splitsko-dalmatinska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Grabovac 372 321
Katuni 562 455
Kreševo 248 216
Šestanovac 426 371
Žeževica 350 306

Ukupno
[uredi]
2685 1958 1669
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 21250
Šestanovac 01.jpg
Šestanovac na karti Splitsko-dalmatinska županija
Šestanovac
Šestanovac
Šestanovac na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Šestanovac-teritorij općine

Šestanovac je općina u južnoj Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Poznata je kao čvorište Autoceste A1.

Općinska naselja[uredi | uredi kôd]

Šestanovac se sastoji od 5 naselja (stanje 2006.), to su: Grabovac, Katuni, Kreševo, Šestanovac i Žeževica.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Klima[uredi | uredi kôd]

Klima je mediteranska.

Prosječne temperature[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popis 2011.[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Šestanovac ima 1.958[1] stanovnika. Većina stanovništva su Hrvati s 99,54%,[2] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 99,49% čine pripadnici katoličke vjere.[3]

Popis 2001.[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2001. godine, Šestanovac ima 2685 stanovnika.

Popis 1991.[uredi | uredi kôd]

Općinska naselja su 1991. godine bila u sastavu tadašnje općine Omiš i brojila su sveukupno 3318 stanovnika.[nedostaje izvor]

Općina Šestanovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2876
3702
3521
4338
4725
5199
5463
5327
5161
5345
4973
4833
3789
3318
2685
1958
1669
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Omiš. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka za općinu Zadvarje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Šestanovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
94
97
108
67
247
428
807
588
788
383
572
530
426
371
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano za dio područja naselja Katuni. Od 1857. do 1961. dio podataka sadržan je u naselju Katuni. Istovremeno je smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Žeževica, gdje su i sadržani podaci u 1857., 1869. i 1921., kao i dio podataka za popise od 1910. do 1931. i u 1948. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Naselje Žeževica-Trogrlići

Načelnik općine je Martin Merčep (HDZ-HSP). Zapadni dio općine, sela Katuni, Kreševo i Šestanovac gravitiraju gradu Omišu, no ponajviše Splitu, dok istočni dio općine, sela Žeževica i Grabovac gravitiraju gradu Imotskom.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Mjesto Šestanovac je novijeg postanka. Nastalo je na križanju dviju cestovnih prometnica (Split-Blato n/C-Imotski i Omiš-Dubci-Zadvarje-Cista Provo). Ime je dobilo prema obližnjem zaseoku Šestanima.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina.

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • spomenik dr. Franji Tuđmanu (kod župne crkve na granici sela Kreševa i Katuna)
  • replika špilje Gospe Lurdske kod župske crkve u Žeževici
  • papina bista
  • najveća krunica na svijetu (napravljena od balota) (kod župne crkve na granici sela Kreševa i Katuna)[4]
  • križni put s velikim križem (u selu Kreševu)

Kulturne manifestacije[uredi | uredi kôd]

  • kulturno-zabavna manifestacija Zagore Ono što je nekad bilo (od 2008.), na prostoru Santrića avlije; u Santrića avliji održava se i borba bikova[5][6]
  • Šestanovačko kulturno ljeto, u organizaciji Udruge "Za ljepši i bolji život Šestanovčana“, održava se u kolovozu. Kulturna manifestacija u mjestu nakon 50 godina.[7]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Udruge[uredi | uredi kôd]

  • KUD Radobilja" Kreševo-Katuni (Udruga gangaša)
  • Ekološka udruga "Radobiljski vrisak" Katuni

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. [1] Popis stanovništva po gradovima/općinama 2011.
  2. [2] Popis stanovništva prema narodnosti po gradovima/općinama 2011.
  3. [3] Popis stanovništva prema vjeri po gradovima/općinama 2011.
  4. Bilten IKA 33/2003.[neaktivna poveznica] Krunica duga 30 metara, 16. kolovoza 2003.
  5. Makarsko primorjeInačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Milan Babić: „Ono što je nekad bilo” u Šestanovcu okupilo više tisuća posjetitelja, 9. srpnja 2012.
  6. Ante Nejašmić: Brizan oteo titulu Zekonji: održana prva od ukupno četiri bikijade, 6. travnja 2015.
  7. Marko Šarić: Kulturno ljeto u Šestanovcu, Dalmacijanews, 6. kolovoza 2015. Pristupljeno 18. travnja 2017.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Šestanovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.