Assisi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Assisi
Comune di Assisi
Flag of Assisi.svg Map of comune of Assisi (province of Perugia, region Umbria, Italy).svg
Regija: Umbrija
Pokrajina: Perugia (PE)
Koordinate: 43°04′N 12°37′E / 43.067°N 12.617°E / 43.067; 12.617Koordinate: 43°04′N 12°37′E / 43.067°N 12.617°E / 43.067; 12.617
Visina: 424 m
Površina: 186,84 km2
Stanovništvo: 28,143 (31. prosinca 2010.)
Gustoća stanovništva: 150,63 stan./km2
Poštanski broj: 06081
Pozivni broj: 075
ISTAT-broj: 054001
Svetac zaštitnik: Sveti Rufino
Assisi na karti Italija
Assisi
Assisi
Assisi (Italija)
Službena stranica: comune.assisi.pg.it

Assisi, hrvatski također i Asiz (latinski: Asisium), je grad u talijanskoj pokrajini Perugi, u regiji Umbria. Smješten je na manjoj planini Asi (po kojoj je dobio ime) koja se nalazi na zapadnoj strani planine Monte Subasio, na pola puta između gradova Perugia i Foligno, oko 66 km sjeverno od Rima.

Panorama Assisija s planine Subasio.

Grad je najpoznatiji kao rodno mjesto sv. Franje koji je u gradu osnovao franjevački red 1208. godine, sv. Klare (Chiara d'Offreducci), osnivačice reda Klarisa, te Gabriela od tužne Gospe iz 19. stoljeća.

Povijest[uredi VE | uredi]

Oko 1000. pr. Kr. na gornjem Tiberu se doselili brojne izbjeglice iz okolice Assisija, ali i iz drugih udaljenih mjesta sve do Jadranske obale. To su bili Umbri koji su običavali živjeti u malim nastambama na uzvišenjima. Od 450. pr. Kr. ove nastambe zauzimaju Etruščani, koji su vladali do 295. pr. Kr. kada su nakon bitke za Sentinum cijelom središnjom Italijom zavladali Rimljani. Oni su izgradili uspješni municipij Asisium na nekoliko terasa planine Subasio. Rimski spomenici se još uvijek nalaze u Assisiju: obrambene gradske zidine, forum (danas Piazza del Comune), kazalište, amfiteatar i Minervin hram (preuređen u crkvu Santa Maria sopra Minerva.

Biskup i mučenik, Sveti Rufino, je prema tradiciji pokrstio građane Assisija oko 238. godine i nakon njegove mučeničke smrti u Costanu njegovi posmrtni ostaci su smješteni u asišku katedralu, danas katedrala San Rufino, a sv. Rufino je postao svetac zaštitnik grada.

Ostrogotski kralj Totila je 545. godine uništio većinu grada koji je potpao pod Langobarde kao dio langobardske, a potom franačke vojvodine Spoleto.

Piazza del Duomo (19. stoljeće)

U srednjem vijeku Assisi je postao samostalna gibelinska komuna u 11. stoljeću koja se konstantno sukobila s gibelinskom Perugiom. U jednoj od tih bitaka, Francesco di Bernardone (Sveti Franjo Asiški) je zatočen što je pokrenulo niz događaja kojima je naposljetku osnovan franjevački red. Od tada je Assisi postao hodočasničkim mjestom ovog nježnog sveca koji je, zajedno sa sv. Katarinom Sijenskom proglašen svecem zaštitnikom Italije.

U 13. stoljeću, za vrijeme papinske jurisdikcije, grad se počeo širiti izvan drevnih rimskih zidina. Carsku utvrdu Rocca Maggiore, na brdu iznad grada, koju su pučani razrušili 1189. godine, obnovio je papinski legat, kardinal Gil de Albornoz.

Assisijem su vladali mnogi despotski vladari: kondotjeri Biordo Michelotti, Gian Galeazzo Visconti i njegov nasljednik Francesco I. Sforza, milanski vojvoda, te Jacopo Piccinino i Federico II. da Montefeltro, gospodari Urbina. Nakon izbijanja kuge 1348. godine, započinje polagani pad grada, nakon čega ponovno postaje vatikanskim posjedom za vrijeme pape Pija II. (1458.-1464.).

Godine 1569. započela je izgradnja crkve Blažene Djevice Marije od anđela (Basilica Santa Maria degli Angeli), i grad se nastavio razvijati, čemu svjedoče i palače Bernabei i Giacobetti iz 17. stoljeća.

Assisi su zadesila dva katastrofalna potresa u Umbriji u rujnu 1997. godine. Iako su srušeni mnogi spomenici, grad se brzo oporavio i najvažnija građevina, crkva sv. Franje (Basilica di San Francesco) se otvorila za javnost samo 2 godine kasnije.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Asiz, Bazilika Svetog Franje Asiškog i ostali franjevački spomenici

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Asiz, Bazilika Svetog Franje Asiškog i ostali franjevački spomenici
Flag of Italy.svg Italija
Godina uvrštenja: 2000.
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

UNESCO je status svjetske baštine dodijelio urbanoj urbanom tkanju grada Assisija[1] kojem dominiraju dva srednjovjekovna dvorca. Veći dvorac, Rocca Maggiore, je izgradio kardinal Cardinal Albornoz 1367. god. za papu Pija II. i kasnije Pavla III.. Manji dvorac je stariji, rimski, od kojeg su ostala samo tri tornja.

Crkve[uredi VE | uredi]

  • Bazilika Svetog Franje Asiškog, UNESCO-va svjetska baština, zajedno s franjevačkim samostanom Sacro Convento, sastoji se od donje i gornje crkve (Basilica inferiore e superiore) koje su započete netom nakon njegove kanonizacije 1228., a dovršene 1253. godine. U donjoj crkvi se nalaze vrijedne freske kasnogotičkih slikara Cimabuea i Giottoa; dok su u gornjoj crkvi freske s prikazima života sv. Franje, prije atribuirane Giottou, a danas Cavalliniju iz Rima.
  • Santa Maria Maggiore (Sveta Marija Velika) ili Santa Maria Sopra Minerva je najstarija crkva u Assisiju.
  • Katedrala San Rufino (Sveti Rufinus), izgrađena preko rimske cisterne, ima romaničku fasadu s tri rozete i interijer iz 16. stoljeća.
  • Bazilika Svete Klare (Basilica di Santa Chiara) s masivnim lateralnim kupolama, rozetama i jednostavnim gotičkim interijerom, započeta 1257. godine, sadrži kriptu sv. Klare i freske i slike iz 13. stoljeća.
  • Crkva Svete Marije od Anđela (Basilica of Santa Maria degli Angeli) u kojoj se nalazi Porziuncola.
  • Nova crkva (Chiesa Nuova) je navodno izgrađena preko rodne kuće sv. Franje.
  • Crkva Svetog Stjepana (Santo Stefano)[1], jedna od najstarijih crkava.
  • Maleni samostanska crkva Eremo delle Carceri u kanjonu iznad Assisija, u koji se povlačio sv. Franjo i gdje je propovijedao pticama.

Kultura[uredi VE | uredi]

Festival Calendimaggio, koji se održava od 1. do 5. svibnja, je festival srednjovjekovne i renesansne kulture u obliku teatralnog sukoba gornjeg i donjeg grada, uključujući procesije, kazališne prezentacije, bajraktare i plesove.

U cijeloj Europi je slavljen Asiški vez, oblik veza ukrštanjem niti koji datira još iz 13. stoljeća.

Danas je Assisi prije svega hodočasničko mjesto u kojemu hodočasnici podižu i oltare za sve svjetske religija, a druge organizacija poput Assisi Performing Arts, upotpunjavaju turističku ponudu glazbenim i drugim događajima.

Assisi je, kao rijetki grad u svijetu, bio dom nekoliko svetaca: Sveta Agneza Asiška, Sveta Klara, Sveti Franjo Asiški, Sveti Gabriel od tužne Gospe, Sveti Rufinus Asiški i Sveti Vitalis Asiški.

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Asiz je zbratimljen sa slijedećim gradovima:

Asiz također ima i ugov o prijateljstvu s

Bilješke[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Assisi.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]