Francij
| francij | ||
|---|---|---|
|
|
||
| Osnovna svojstva | ||
Kemijski element Simbol Atomski broj |
francij Fr 87 |
|
| Kemijska skupina | alkalijski metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 1, 7, s | |
| Izgled | nepoznat, vjerojatno metalna krutina | |
| Gustoća1 | ? 1870 kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
? J mol–1 K–1 |
|
| Talište | 27 [1] °C | |
| Vrelište3 | 677 [1] °C | |
| Toplina taljenja | ? 2 kJ mol-1 | |
| Toplina isparivanja | ? 65 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi |
||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 223,02 (223) [1] | |
| Elektronska konfiguracija | [Rn] 7s1 [1] | |
Kemijski element francij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Fr, atomski (redni) broj mu je 87, a atomska masa mu iznosi 223,02 (223) [1]. Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata). Francij je visokoradioaktivni metal koji propada na astat, radij i radon. Kao alkalijski, on ima jedan valentni elektron.
Svojstva [uredi]
To je bio posljednji element otkriven u prirodi, za razliku od sintetičkih. Izvan laboratorija, francij je iznimno rijedak, u tragovima pronađen u uranovim i torijevim rudama, gdje se izotop francij-223 nalazi. U bilo kojem trenutku u Zemljinoj kori sveukupno ga je 20-30 g., ostatak je potpuno sintetički. Najveći iznos ikada prikupljen bio je grozd od preko 300 000 atoma (od francija-210).
Povijest [uredi]
Francij je 1939. godine otkrila Marguerite Perey u Francuskoj (iz koje element uzima svoje ime, odnosno Pereyeva mu je dala ime u čast Francuske).
Marguerite Perey je bila asistenticom Marie Sklodowske Curie na njenom institutu u Parizu) 1939.
Izvori [uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Uut | Fl | Uup | Lv | Uus | Uuo |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Francij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.