Francij

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
francij
Osnovna svojstva

Kemijski element
Simbol
Atomski broj

francij
Fr
87
Kemijska skupina alkalijski metali
Grupa, perioda, Blok 1, 7, s
Izgled nepoznat, vjerojatno metalna krutina
Gustoća1 ? 1870 kg/m3
Tvrdoća ?
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

? J mol–1 K–1

Talište 27 [1] °C
Vrelište3 677 [1] °C
Toplina taljenja ? 2 kJ mol-1
Toplina isparivanja ? 65 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 223,02 (223) [1]
Elektronska konfiguracija [Rn] 7s1 [1]

Kemijski element francij nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Fr, atomski (redni) broj mu je 87, a atomska masa mu iznosi 223,02 (223) [1]. Ima najnižu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a drugi je najrjeđi od prirodnih elemenata (nakon astata). Francij je visokoradioaktivni metal koji propada na astat, radij i radon. Kao alkalijski, on ima jedan valentni elektron.

Svojstva[uredi VE | uredi]

To je bio posljednji element otkriven u prirodi, za razliku od sintetičkih. Izvan laboratorija, francij je iznimno rijedak, u tragovima pronađen u uranovim i torijevim rudama, gdje se izotop francij-223 nalazi. U bilo kojem trenutku u Zemljinoj kori sveukupno ga je 20-30 g., ostatak je potpuno sintetički. Najveći iznos ikada prikupljen bio je grozd od preko 300 000 atoma (od francija-210).

Povijest[uredi VE | uredi]

Francij je 1939. godine otkrila Marguerite Perey u Francuskoj (iz koje element uzima svoje ime, odnosno Pereyeva mu je dala ime u čast Francuske).

Marguerite Perey je bila asistenticom Marie Sklodowske Curie na njenom institutu u Parizu) 1939.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Sebastian Blumentritt Periodensystem der Elemente, 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., ISBN 978-3-942-53009-5, str. 1


P chemistry.svg Nedovršeni članak Francij koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.