Krom

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Krom
Osnovna svojstva
Kemijski element, Simbol, Atomski broj Krom, Cr, 24
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 6, 4, d
Izgled srebrnasta krutina
Chrom 1.jpg
Gustoća1 7150 kg/m3
Tvrdoća 1060 MPa (HV), 1120 MPa (HB), 8,5 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) 23,35 J mol–1 K–1

Talište 1907 °C
Vrelište3 2671 °C
Toplina taljenja 21,0 kJ mol-1
Toplina isparivanja 339,5 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 51,9961(6)
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d5 4s1

Krom je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Cr, atomski (redni) broj mu je 24, a atomska masa mu iznosi 51,9961(6).

Krom je srebrnasti, sjajni, tvrdi metal koji se može uglačati do visokog sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. Naziv "krom" dolazi od grčke riječi "χρωμα" što znači "boja", jer krom tvori mnoge raznobojne spojeve.

Krom se dobija iz rude kromita (FeCr2O4). Komercijalni proces ekstrakcije kroma iz kromita sastoji se od zagrijavanja rude u prisustvu aluminija i silicija. Oko dvije petine svjetskih zaliha kroma se nalaze u Južnoj Africi, a značajni proizvođači su i Kazahstan, Indija, Rusija i Turska. Oko 15 milijuna tona kromove rude proizvedeno je u 2000. godini.

U elementarnom obliku krom se nalazi mnogo rjeđe. Rudnik dijamanata Udačnaja u ruskoj republici Jakutska proizvodi uzorke elementarnog kroma.

Krom ima široku primjenu kao sastojak legura (primjerice, nehrđajućeg čelika), kojima povećava otpornost na koroziju, sjaj i tvrdoću. Dodaje se i antikorozivnim bojama, služi kao katalizator u nekim kemijskim procesima, za izradu kalupa za proizvodnju cigli, a spojevi kroma imaju široku primjenu u metalurgiji i kemijskoj industriji.



P chemistry.svg Nedovršeni članak Krom koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.