Krom
| Krom | ||
|---|---|---|
|
|
||
| Osnovna svojstva | ||
Kemijski element, Simbol, Atomski broj |
Krom, Cr, 24 |
|
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 6, 4, d | |
| Izgled | srebrnasta krutina |
|
| Gustoća1 | 7150 kg/m3 | |
| Tvrdoća | 1060 MPa (HV), 1120 MPa (HB), 8,5 (Mohsova skala) | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) 23,35 J mol–1 K–1 |
|
| Talište | 1907 °C | |
| Vrelište3 | 2671 °C | |
| Toplina taljenja | 21,0 kJ mol-1 | |
| Toplina isparivanja | 339,5 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi |
||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 51,9961(6) | |
| Elektronska konfiguracija | [Ar] 3d5 4s1 | |
Krom je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Cr, atomski (redni) broj mu je 24, a atomska masa mu iznosi 51,9961(6).
Krom je srebrno bijel tvrd metal, koji se može polirati (uglačati) do visokog sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. Naziv "krom" dolazi od grčke riječi "χρωμα" što znači "boja", jer krom tvori mnoge raznobojne spojeve.
Krom se dobija iz rude kromita (FeCr2O4). Komercijalni proces ekstrakcije kroma iz kromita sastoji se od zagrijavanja rude u prisustvu aluminija i silicija. Oko dvije petine svjetskih zaliha kroma se nalaze u Južnoj Africi, a značajni proizvođači su i Kazahstan, Indija, Rusija i Turska. Oko 15 milijuna tona kromove rude proizvedeno je u 2000. godini.
U elementarnom obliku krom se nalazi mnogo rjeđe.
Rudnik dijamanata Udačnaja u ruskoj republici Jakutska proizvodi uzorke elementarnog kroma.
Krom ima široku primjenu kao sastojak legura (primjerice, nehrđajućeg čelika posebne čvrstoće), kojima povećava otpornost na koroziju, a zadržava im sjaj i tvrdoću. Vrlo poznata zaštita željeza s njim je postupak kromiranja.
Dodaje se i antikorozivnim bojama, služi kao katalizator u nekim kemijskim procesima, za izradu kalupa za proizvodnju cigli, a spojevi kroma imaju široku primjenu u metalurgiji i kemijskoj industriji.
Spojevi kroma(IV) su vrlo otrovni.
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Uut | Uuq | Uup | Uuh | Uus | Uuo |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
Nedovršeni članak Krom koji govori o kemijskom elementu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
