Krom

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
krom
Osnovna svojstva

Kemijski element
Simbol
Atomski broj

krom
Cr
24
Kemijska skupina prijelazni metali
Grupa, perioda, Blok 6, 4, d
Izgled srebrnasta krutina
Chromium crystals and 1cm3 cube.jpg
Gustoća1 7150 kg/m3
Tvrdoća 1060 MPa (HV), 1120 MPa (HB), 8,5 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) 23,35 J mol–1 K–1

Talište 1907 °C
Vrelište3 2671 °C
Toplina taljenja 21,0 kJ mol-1
Toplina isparivanja 339,5 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 51,9961(6)
Elektronska konfiguracija [Ar] 3d5 4s1

Kemijski element krom nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Cr, atomski (redni) broj mu je 24, a atomska masa mu iznosi 51,9961(6).

Svojstva[uredi VE | uredi]

Krom (Cr) je otkrio 1791. (a 1798. izolirao) L.-N. Vauquelin.

Naziv "krom" dolazi od grčke riječi "χρωμα" što znači "boja", jer krom tvori mnoge raznobojne spojeve.

Kemijski element 6. skupine periodnoga sustava elemenata, vrlo tvrd, srebrnobijeli metal plavkasta odsjaja koji se može polirati (uglačati) do visokoga sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. U dodiru s kisikom, zrakom ili vodenom parom prevlači se vrlo tankim slojem oksida otpornim na koroziju. Nije topljiv u dušičnoj kiselini i zlatotopci, sporo se otapa u hladnoj klorovodičnoj i sumpornoj kiselini, a u vrućima puno brže. Na povišenim temperaturama reagira s mnogim nemetalima. Daje zelenu boju smaragdu, a crvenu rubinu. Nije otrovan, ali su otrovni njegovi spojevi, posebice kromna kiselina i alkalijski dikromati. Najčešće se dobiva iz kromita (FeCr2O4), tehničke čistoće aluminotermijskim i silikotermijskim postupkom, a visoke čistoće elektrolitskim postupkom. U velikim se količinama upotrebljava kao legirani metal u proizvodnji nehrđajućih čelika, za elektrolitičko prevlačenje površina metala i nemetala (kromiranje), za proizvodnju kermeta, itd.

Uporaba i dobivanje[uredi VE | uredi]

Krom se dobiva iz rude kromita (FeCr2O4). Komercijalni proces ekstrakcije kroma iz kromita sastoji se od zagrijavanja rude u prisustvu aluminija i silicija. Oko dvije petine svjetskih zaliha kroma se nalaze u Južnoj Africi, a značajni proizvođači su i Kazahstan, Indija, Rusija i Turska. Oko 15 milijuna tona kromove rude proizvedeno je u 2000. godini.

U elementarnom obliku krom se nalazi mnogo rjeđe.

Rudnik dijamanata Udačnaja u ruskoj republici Jakutska proizvodi uzorke elementarnog kroma.


Važniji kromovi spojevi[uredi VE | uredi]

Krom ima široku primjenu kao sastojak legura (primjerice, nehrđajućeg čelika posebne čvrstoće), kojima povećava otpornost na koroziju, a zadržava im sjaj i tvrdoću. Vrlo poznata zaštita željeza njime je postupak kromiranja.

Dodaje se i antikorozivnim bojama, služi kao katalizator u nekim kemijskim procesima, za izradu kalupa za proizvodnju cigli, a spojevi kroma imaju široku primjenu u metalurgiji i kemijskoj industriji.

Najvažniji je kromov spoj natrijev dikromat (NaCr2O7), koji se upotrebljava kao sirovina za dobivanje ostalih tehnički važnih kromovih spojeva, kao snažni oksidans, katalizator ili nosilac katalizatora, štavilo u industriji kože, za površinsku obradbu metala, impregnaciju drva itd..

  • bezvodni kromov klorid (CrCl3) se upotrebljava za dobivanje elementarnoga kroma, kromiranje čeličnih predmeta i u sintezi organskih spojeva),
  • kromov(III) oksid (Cr2O3) se koristi za bojanje stakla i porculana,
  • otrovni kromov(IV) oksid (CrO3) je iznimno jak oksidans (za elektroplatiniranje i elektrolitsko dobivanje elementarnoga kroma),
  • kromna kiselina (H2CrO4), za pripravu močila i kupka za kromiranje,
  • kalijev dikromat (K2Cr2O7) se koristi u fotografskoj industriji, u proizvodnji žigica i u analitičkoj kemiji.
  • natrijev kromat (Na2CrO4) je pogodan za bojenje tekstila i zaštitu od korozije itd.


Izvori[uredi VE | uredi]

  • Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1.
Logotip Wječnika
Potraži Krom u
Wječniku, slobodnom rječniku.