Kuvajt

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Država Kuvajt
دولة الكويت
Dawlât al-Kuwayt
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Za Kuvajt
Himna
Al-našid al-watani
Položaj Kuvajta
Glavni grad Kuwait
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Emir Sabah Al-Ahmad Al-Džabir Al-Sabah
 - Predsjednik Vlade Sabah al-Sabah
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961.
Površina 157. po veličini
 - ukupno 17.870 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 140. po veličini
 - ukupno (2005) 2.213.40
 - gustoća 202/km2
Valuta dinar (1000 filsa)
Pozivni broj +965
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .kw

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.

Povijest i politika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Kuvajta ‎

Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i sadašnji emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. Kuvajt je država, ali i šeikat.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Kuvajta ‎

Prema podacima iz 2013. godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je Kuvajćana i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 Bidunia, osoba bez državljanstva koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.[1] Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca hindusa, kršćana, budista i sikha.[2]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Kuvajta ‎

Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz širega područja. Klima Kuvajta ograničava bavljernje zemljoradnjom. Država uvozi skoro sve prehrambene proizvode, osim ribe. Oko 75 % vode se uvozi ili destilira. Povišene cjene nafte 2005., donijele su višak državnoj kasi od 6,7 milijardi kuvajtskih dinara. Kuvajt nastavlja pregovore sa stranim naftnim kompanijama o iskorištavanju nafte u sjevernim djelovima zemlje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Kuvajta ‎

Kuvajt se nalazi u jugozapadnoj Aziji, između Perzijskog zaljeva na zapadu i Iraka i Saudijske Arabije na istoku. Ima 195 km dugu obalu u Perzijskom zaljevu. Unutar svog teritorija ima devet otoka, od kojih su dva, Bubijan (najveći) i Warbah naseljeni. Na jugu i zapadu, Kuvajt dijeli granicu od 250 km sa Saudijskom Arabijom, dok je granica s Irakom predmet spora.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kuvajtske muhafaze

Kuvajt je podjeljen na šest muhafaza:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Kuvajt
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kuvajt
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Kuvajt u Wječniku, slobodnom rječniku.


P countries.png

Nedovršeni članak Kuvajt koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

  1. "Kuvajtski zastupnici donijeli zakon da 4.000 Bidun dobije državljanstvo", BBC News, 20. ožujka 2013.
  2. Vjerske slobode izvješće za 2012. godinu. Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država (2012.).