Međunarodna zračna luka Zagreb

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Zračna luka Zagreb)
Skoči na: orijentacija, traži
Međunarodna zračna luka Zagreb

Mzlz.svg

Zagreb Airport (aerial).JPG
Zračna luka iz zraka

IATA: ZAG – ICAO: LDZA
ZAG na karti Zagrebačka županija
ZAG
ZAG
Zračna luka na zemljovidu Zagrebačke županije
Osnovni podaci
Vrsta aerodroma Civilni aerodrom
Vlasnik 55% država, 35% Grad Zagreb, 5% Zagrebačka županija i 5% Grad Velika Gorica.
Operater Zračna luka Zagreb d.o.o.
Služi gradu Zagreb, Hrvatska
Lokacija Pleso, Velika Gorica
Nadmorska visina 108 m / 353 ft
Koordinate 45°44′35″N 16°04′08″E / 45.74306°N 16.06889°E / 45.74306; 16.06889Koordinate: 45°44′35″N 16°04′08″E / 45.74306°N 16.06889°E / 45.74306; 16.06889
Internetske stranice Službena stranica
Uzletno-sletne staze
Smjer Dužina Površina
ft m
05/23 10.669 3.251 asfalt
Statistika (2013.)
Broj putnika 2.300.231
Broj slijetanja 19.447
Roba (tona) 7.699
Pošta (tona) 1.507
[1]

Međunarodna zračna luka Zagreb jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Povijesni razvoj[uredi VE | uredi]

Letilište Črnomerec[uredi VE | uredi]

1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruirao prvi avion u Hrvatskoj. 23. lipnja 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s penkalinim zrakoplovom i ulazi u povijest kao prvi hrvatski pilot. Kasnije , zrakoplov se, prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja.

Aerodrom Borongaj[uredi VE | uredi]

Prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. 15. veljače 1928. godine otvara se prva zrakoplovna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuje s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom..., i ostale međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom.

Zračna luka Borongaj korištena je i za civilni zračni promet i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni promet i zračna luka se koristi isključivo u vojne svrhe.

Aerodrom Lučko[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zračno pristanište Lučko
Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni promet a koristi se Aerodrom Lučko koja ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku platformu za parkiranje zrakoplova. Na Lučko tada slijeću zrakoplovi mase do 15 tona. Radi travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacijske opreme zračna luka Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj zrakoplovstva. Na zahtjev tadašnje "Uprave za civilno zrakoplovstvo" nađena je nova lokacija –Pleso.

Zrakoplovna luka Zagreb[uredi VE | uredi]

Krila Oluje polijeću sa Zračne luke Zagreb

1959. na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni promet. Zračna luka Lučko od tada služi za sportsko zrakoplovstvo. Upis poduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. studenog 1961. godine. Nakon konstituiranja "Zrakoplovna luka Zagreb" započinje radom 20. travnja 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2500 m a putnički terminal imao je 1000 m2. Platforma je mogla primiti pet manjih zrakoplova. U godini osnutka preko "Zrakoplovne luke Zagreb" prošlo je 78.041 putnik, 633 tone tereta u 5.206 rotacija zrakoplova.

Aerodrom Zagreb[uredi VE | uredi]

1966. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m2, obnovljena je i produljena uzletno-sletna staza na 2.860 m a platforma je proširena na 60,000 m2. Izgrađena je i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".

Sljedeća veća obnova bila je 1974., kada je "Aerodrom Zagreb" bio zatvoren radi obnove dva mjeseca. Rekonstruirana je i produljenja uzletno-sletna staza na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacijski uređaji i modernizirana oprema.

Radi učestalog povećanja prometa 1984. godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad Carinska ispostava i međunarodna špedicija, cargo terminal i nova vatrogasna stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m2. 1986. dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m2 i obnovljena rulna staza.

Vojna zrakoplovna baza[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: 91. zrakoplovna baza Zagreb
Na istočnom dijelu Zračne luka Zagreb je i dom 91. zrakoplovne baze Pleso, koja u svom sastavu, osim transportnih zrakoplova i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca MiG-21bisD. Tamo se nalazi i Zapovjedništvo Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i PZO.

Izgradnja novog terminala[uredi VE | uredi]

Unutrašnjost putničke zgrade
  • 2. kolovoza 2007. postignut je dogovor između hrvatskog premijera i zagrebačkog gradonačelnika da će Vlada i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb. Novi terminal na oko 65.600 m2 mogao bi primiti 3,3 milijuna putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.
  • Dana 11. travnja 2012. konzorciju tvrtki ZAIC (Zagreb Airport International Company), koji čine Uprava Aeroports de Paris i građevinska tvrtka Bouygues Batiment International dana je koncesija u trajanju od 30 godina za izgradnju novog putničkog terminala te upravljanje i korištenje Zračne luke Zagreb. [2]

Kompanije i destinacije[uredi VE | uredi]

Cargo[uredi VE | uredi]

Charter letovi[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zračna luka Zagreb

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]