Zračna luka Zagreb
| Zračna luka Zagreb | |||
|---|---|---|---|
|
|
|||
|
|
|||
| IATA: ZAG – ICAO: LDZA | |||
  ZAG
|
|||
| Osnovni podaci | |||
| Vrsta aerodroma | Civilni aerodrom | ||
| Vlasnik | 55% država, 35% Grad Zagreb, 5% Zagrebačka županija i 5% Grad Velika Gorica. | ||
| Operater | Zračna luka Zagreb d.o.o. | ||
| Služi gradu | Zagreb, Hrvatska | ||
| Lokacija | Pleso, Velika Gorica | ||
| Nadmorska visina | 108 m / 353 ft | ||
| Koordinate | 45°44′35″N 16°04′08″E / 45.74306°N 16.06889°EKoordinate: 45°44′35″N 16°04′08″E / 45.74306°N 16.06889°E | ||
| Internetske stranice | |||
| Uzletno-sletne staze | |||
| Smjer | Dužina | Površina | |
| ft | m | ||
| 05/23 | 10.669 | 3.251 | asfalt |
| Statistika (2011.) | |||
| Broj putnika | 2,319,098 | ||
| Broj slijetanja | 21,180 | ||
| Roba (tona) | 8,111 | ||
| Pošta (tona) | 1,339 | ||
| [1] | |||
.JPG)
Zračna luka Zagreb jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Sadržaj |
Povijesni razvoj[uredi]
Letilište Črnomerec[uredi]
1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruirao prvi avion u Hrvatskoj. 23. lipnja 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s penkalinim zrakoplovom i ulazi u povijest kao prvi hrvatski pilot. Kasnije , zrakoplov se, prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja.
Aerodrom Borongaj[uredi]
Prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. 15. veljače 1928. godine otvara se prva zrakoplovna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuje s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom..., i ostale međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom.
Zračna luka Borongaj korištena je i za civilni zračni promet i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni promet i zračna luka se koristi isključivo u vojne svrhe.
Aerodrom Lučko[uredi]
Podrobniji članak o temi: Zračno pristanište Lučko
Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni promet a koristi se Aerodrom Lučko koja ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku platformu za parkiranje zrakoplova. Na Lučko tada slijeću zrakoplovi mase do 15 tona. Radi travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacijske opreme zračna luka Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj zrakoplovstva. Na zahtjev tadašnje "Uprave za civilno zrakoplovstvo" nađena je nova lokacija –Pleso.
Zrakoplovna luka Zagreb[uredi]
.jpg)
1959. na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni promet. Zračna luka Lučko od tada služi za sportsko zrakoplovstvo. Upis poduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. studenog 1961. godine. Nakon konstituiranja "Zrakoplovna luka Zagreb" započinje radom 20. travnja 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2500 m a putnički terminal imao je 1000 m2. Platforma je mogla primiti pet manjih zrakoplova. U godini osnutka preko "Zrakoplovne luke Zagreb" prošlo je 78.041 putnik, 633 tone tereta u 5.206 rotacija zrakoplova.
Aerodrom Zagreb[uredi]
1966. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m2, obnovljena je i produljena uzletno-sletna staza na 2.860 m a platforma je proširena na 60,000 m2. Izgrađena je i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".
Sljedeća veća obnova bila je 1974., kada je "Aerodrom Zagreb" bio zatvoren radi obnove dva mjeseca. Rekonstruirana je i produljenja uzletno-sletna staza na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacijski uređaji i modernizirana oprema.
Radi učestalog povećanja prometa 1984. godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad Carinska ispostava i međunarodna špedicija, cargo terminal i nova vatrogasna stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m2. 1986. dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m2 i obnovljena rulna staza.
Vojna zrakoplovna baza[uredi]
Podrobniji članak o temi: 91. zrakoplovna baza Zagreb
Na istočnom dijelu Zračne luka Zagreb je i dom 91. zrakoplovne baze Pleso, koja u svom sastavu, osim transportnih zrakoplova i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca MiG-21bisD. Tamo se nalazi i Zapovjedništvo Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i PZO.
Izgradnja novog terminala[uredi]
- 2. kolovoza 2007. postignut je dogovor između hrvatskog premijera i zagrebačkog gradonačelnika da će Vlada i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb. Novi terminal na oko 65.600 m2 mogao bi primiti 3,3 milijuna putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.
- Dana 11. travnja 2012. konzorciju tvrtki ZAIC (Zagreb Airport International Company), koji čine Uprava Aeroports de Paris i građevinska tvrtka Bouygues Batiment International dana je koncesija u trajanju od 30 godina za izgradnju novog putničkog terminala te upravljanje i korištenje Zračne luke Zagreb. [2]
Kompanije i destinacije[uredi]
- Aeroflot (Moskva)
- Air France (Pariz)
- Austrian Airlines (Beč)
- Croatia Airlines
- Czech Airlines (Prag)
- Germanwings (Berlin, Hannover, Köln, Stuttgart)
- Iberia (Madrid (sezonski))
- Lufthansa (Frankfurt, München)
- Malev (Budimpešta)
- SAS (Kopenhagen, Stockholm (via Kopenhagen))
- TAP Portugal (Bologna, Lisabon)
- Turkish Airlines (Istanbul)
Cargo[uredi]
Charter letovi[uredi]
Vidi još[uredi]
Dodatak:Popis zračnih luka u Hrvatskoj
Galerija slika[uredi]
-
Kontrolni toranj
-
Platforma (2006.)
-
Air Force One (travanj, 2008.)
-
Slijetanje zrakoplova Croatia Airlinesa u Zračnu luku Zagreb
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zračna luka Zagreb |
Vanjske poveznice[uredi]
Izvori[uredi]
|
||||||||||
