Međunarodna zračna luka Zagreb

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Zračna luka Zagreb)
Skoči na: orijentacija, traži
Međunarodna zračna luka Zagreb

Mzlz.svg

Zagreb Airport (aerial).JPG
Zračna luka iz zraka

IATA: ZAG – ICAO: LDZA
ZAG na karti Zagrebačka županija
ZAG
ZAG
Zračna luka na zemljovidu Zagrebačke županije
Osnovni podaci
Vrsta aerodroma Civilni aerodrom
Vlasnik 55% država, 35% Grad Zagreb, 5% Zagrebačka županija i 5% Grad Velika Gorica.
Operater Zračna luka Zagreb d.o.o.
Služi gradu Zagreb, Hrvatska
Lokacija Pleso, Velika Gorica
Nadmorska visina 108 m / 353 ft
Koordinate 45°44′35″N 16°04′08″E / 45.74306°N 16.06889°E / 45.74306; 16.06889Koordinate: 45°44′35″N 16°04′08″E / 45.74306°N 16.06889°E / 45.74306; 16.06889
Internetske stranice Službena stranica
Uzletno-sletne staze
Smjer Dužina Površina
ft m
05/23 10.669 3.251 asfalt
Statistika (2013.)
Broj putnika 2.300.231
Broj slijetanja 19.447
Roba (tona) 7.699
Pošta (tona) 1.507
[1]

Međunarodna zračna luka Zagreb jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.

Povijesni razvoj[uredi VE | uredi]

Letilište Črnomerec[uredi VE | uredi]

1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruirao prvi avion u Hrvatskoj. 23. lipnja 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s penkalinim zrakoplovom i ulazi u povijest kao prvi hrvatski pilot. Kasnije , zrakoplov se, prilikom jednog Novakovog leta 20. listopada 1910., oštetio i Penkala je odustao od daljnjih istraživanja.

Aerodrom Borongaj[uredi VE | uredi]

Prva zračna luka sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. 15. veljače 1928. godine otvara se prva zrakoplovna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuje s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom..., i ostale međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom.

Zračna luka Borongaj korištena je i za civilni zračni promet i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni promet i zračna luka se koristi isključivo u vojne svrhe.

Aerodrom Lučko[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zračno pristanište Lučko
Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni promet a koristi se Aerodrom Lučko koja ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku platformu za parkiranje zrakoplova. Na Lučko tada slijeću zrakoplovi mase do 15 tona. Radi travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacijske opreme zračna luka Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj zrakoplovstva. Na zahtjev tadašnje "Uprave za civilno zrakoplovstvo" nađena je nova lokacija –Pleso.

Zrakoplovna luka Zagreb[uredi VE | uredi]

Krila Oluje polijeću sa Zračne luke Zagreb

1959. na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni promet. Zračna luka Lučko od tada služi za sportsko zrakoplovstvo. Upis poduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. studenog 1961. godine. Nakon konstituiranja "Zrakoplovna luka Zagreb" započinje radom 20. travnja 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2500 m a putnički terminal imao je 1000 m2. Platforma je mogla primiti pet manjih zrakoplova. U godini osnutka preko "Zrakoplovne luke Zagreb" prošlo je 78.041 putnik, 633 tone tereta u 5.206 rotacija zrakoplova.

Aerodrom Zagreb[uredi VE | uredi]

1966. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m2, obnovljena je i produljena uzletno-sletna staza na 2.860 m a platforma je proširena na 60,000 m2. Izgrađena je i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".

Sljedeća veća obnova bila je 1974., kada je "Aerodrom Zagreb" bio zatvoren radi obnove dva mjeseca. Rekonstruirana je i produljenja uzletno-sletna staza na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacijski uređaji i modernizirana oprema.

Radi učestalog povećanja prometa 1984. godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad Carinska ispostava i međunarodna špedicija, cargo terminal i nova vatrogasna stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m2. 1986. dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m2 i obnovljena rulna staza.

2. i 3. svibnja 1995. za vrijeme velikosrpske agresije pobunjeni Srbi su na zapovijed Milana Martića raketirali civilne ciljeve po Zagrebu i zračnu luku Pleso.[2]

Vojna zrakoplovna baza[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: 91. zrakoplovna baza Zagreb
Na istočnom dijelu Zračne luka Zagreb je i dom 91. zrakoplovne baze Pleso, koja u svom sastavu, osim transportnih zrakoplova i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca MiG-21bisD. Tamo se nalazi i Zapovjedništvo Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i PZO.

Izgradnja novog terminala[uredi VE | uredi]

Unutrašnjost putničke zgrade
  • 2. kolovoza 2007. postignut je dogovor između hrvatskog premijera i zagrebačkog gradonačelnika da će Vlada i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala u Zračnoj luci Zagreb. Novi terminal na oko 65.600 m2 mogao bi primiti 3,3 milijuna putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.
  • Dana 11. travnja 2012. konzorciju tvrtki ZAIC (Zagreb Airport International Company), koji čine Uprava Aeroports de Paris i građevinska tvrtka Bouygues Batiment International dana je koncesija u trajanju od 30 godina za izgradnju novog putničkog terminala te upravljanje i korištenje Zračne luke Zagreb. [3]

Statistika prometa[4][uredi VE | uredi]

Godina Slijetanja Tonaža Putnika Robe (t) Pošte (t)
2006. 20.442 732.985 1.582.713 21.670 1.332
2007. 21.625 789.708 1.992.455 11.151 1.197
2008. 22.271 857.977 2.192.453 10.849 1.117
2009. 20.342 833.004 2.062.242 10.065 1.166
2010. 19.906 802.203 2.071.561 8.156 1.230
2011. 21.180 829.288 2.319.098 8.111 1.339
2012. 19.527 794.810 2.342.309 8.133 1.361
2013. 19.447 802.300 2.300.231 7.699 1.507

Kompanije i destinacije[uredi VE | uredi]

Cargo[uredi VE | uredi]

Charter letovi[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zračna luka Zagreb

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Statistika za 2013. - Zračna luka Zagreb | Zagreb Airport Pristupljeno 05. veljače 2014.
  2. Foto: Arhiva VL. Almira Osmanović: Taj dan nikada neću zaboraviti - Večernji.hr. Vecernji.hr. pristupljeno 3. svibnja 2014.
  3. Potpisan ugovor o koncesiji
  4. Statistike MZLZ Pristupljeno 24. lipnja 2014.