Prijeđi na sadržaj

Piazza Armerina

Koordinate: 37°23′N 14°22′E / 37.383°N 14.367°E / 37.383; 14.367
Izvor: Wikipedija
Piazza Armerina
Comune di Piazza Armerina
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija:Sicilija
Pokrajina:Enna (EN)
Koordinate:37°23′N 14°22′E / 37.383°N 14.367°E / 37.383; 14.367
Visina:697 m
Površina:302 km2
Stanovništvo:20,766 (30. svibnja 2007.)
Gustoća stanovništva:68.8 stan./km2
Poštanski broj:94015
Pozivni broj:0935
ISTAT-broj:086014
Svetac zaštitnik:Santa Maria della Vittoria
Piazza Armerina na zemljovidu Italije
Piazza Armerina
Piazza Armerina
Piazza Armerina na zemljovidu Italije
Službena stranica:www.piazzaarmerina.en.it

Piazza Armerina (galsko-italski: Ciazza, sicilijanski: Chiazza) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Enna. Piazza Armerina se nalazi na šumovitom dijelu planine Erei u središnjoj Siciliji, nedaleko od grada Enna.

Na granici s pokrajinom Caltanissetta nalazi se najveća znamenitost Piazza Armerine, starorimska vila u Casaleu (Villa del Casale) koja je od 1997. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "raskošne rimske vile koja svojim izvanredno vrijednim i umjetnički kvalitetnim mozaicima slikovito pokazuje društvenu i gospodarsku strukturu svog doba".

Panorama Piazza Armerine

Gospodarstvo Piazza Armerine se većinom oslanja na turizam (oko 600.000 posjetitelja koji većinom obilaze arheološke rimske lokalitete), uslužne djelatnosti i poljoprivredu.

Piazza Armerina pripada području tzv. "Lombardijskih općina na Siciliji" gdje se govori galsko-italski dijalekt koji nema mnogo veze s autohtonim jezikom i najsličniji je jeziku koji se govori u sjevernom Pijemontu, osobito u području Monferrato.

Svake godine dana 12. kolovoza održava se kostimirani festival Palio dei Normani kojim se slavi dolazak vojvode Rogera I. Sicilijskog koji je u Piazza Armerinu donio stijeg pape Nikole II. s prikazom Gospe i Djeteta 1061. godine, čime je otpočelo oslobađanje Sicilije od Arapa.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Villa del Casale (4. st.)
Mozaik "Veliki lov" iz vile u Casaleu
Katedrala Piazza Armerine (17. st.)

Piazza Armerina se pouzdano spominje u vrijeme kada su Normani vladali Sicilijom, točnije, u jednom izviješću Vilima II. Sicilijskog o obnovi Piazza Armerine 1163. godine. O razdoblju prije malo je poznato i neki autori iz 17. stoljeća misle kako je Piazza Armerina bila starorimsko selo Pluta, no to nije znanstveno dokazano. Moguće je da je to starogrčko naselje Ibla Geleate koje spominje Tukidid ili Ibla Gereatefor za vrijeme bizantske vlasti, a arapski putopisac Al-Idrisi je naziva Ibla Elatson ili Ibla Elatton.[1] Pouzdano se zna da je za vrijeme arapske vlasti mjesto bilo poznato kao Iblâtasah ili Iblâtanah, i bilo je naseljeno većinskim muslimanskim stanovništvom. Normani su ga tada zvali Casalis Saracenorum.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Piazza Armerina je najpoznatija po starorimskoj vili u Casaleu (Villa del Casale ili Villa Rumana dû Casali) koja se nalazi oko 3 km jugozapadno od središta grada. Rimska vila sadrži najbogatije i najkompleksnije rimske mozaike.[2]

U gradu je najprepoznatljivija normanska gotička arhitektura koja je obilježila većinu građevina:

  • Masivna barokna katedrala (17. – 18. st.) s kupolom je izgrađena na mjestu katalonsko-gotičke crkve iz 15. stoljeća čiji su toranj i neki prozori zadržali izvorni izgled. U njoj se nalazi bizantska ikona Gospe od pobjede (Madonna della Vittoria) koja se povezuje s papinskim stijegom iz 11. stoljeća.
  • Palača Trigona se nalazi uz crkvu, a pripadala je obitelji koja je financirala njezinu izgradnju.
  • Aragonski dvorac (1392. – 96.) je velika četvrtasta građevina s četvrtastim tornjevima.
  • Gradska vijećnica (Palazzo di Città) iz 1613. godine ima freske Salvatorea Martorana.
  • Crkva sv. Ivana Evanđelista (14. st.) sadrži freske Guglielma Borremansa.
  • Ostale znamenite crkve su: Crkva sv. Roka ili Fundrò sa zakrivljenim portalom, barokna Crkva sv. Ane (Sant'Anna), Crkva sv. Martina (1163.) i Crkva sv. Marije i Isusa (Santa Maria di Gesù iz 16. st.) koja je sada napuštena.
  • Odmah izvan grada nalazi se crkva Priorato di Sant'Andrea (1096.) koju je dao izgraditi vojvoda Simon od Butera, rođak Rogera I. Sicilijskog.
  • Panorama grada kojom dominira kupola katedrale
    Panorama grada kojom dominira kupola katedrale
  • Crkva sv. Stjepana
    Crkva sv. Stjepana
  • Trg Garibaldi s Gradskom vijećnicom oko 1900.
    Trg Garibaldi s Gradskom vijećnicom oko 1900.
  • Viteški turnir tijekom festivala Palio dei Normanni
    Viteški turnir tijekom festivala Palio dei Normanni

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ M. Amari (urednik), Edrisi - Biblioteca arabo-sicula, Torino, Loescher, 1880., str. 102.
  2. ↑ R. J. A. Wilson: Piazza Armerina, Terakazu Akiyama (urednik): The dictionary of Art. Vol. 24: Pandolfini to Pitti, Oxford 1998., ISBN 0195170687

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Piazza Armerina
v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Piazza_Armerina&oldid=6376856"