Wikipedija:Kafić/Arhiv 75

Dobro došli u Wikipedijin kafić!

Ovdje možete postavljati pitanja i raspravljati o Wikipediji. Za tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama koristite niže navedene poveznice. Za raspravu o pojedinim člancima koristite njihove stranice za razgovor, u kafiću samo pozovite suradnike na dotičnu stranicu za razgovor. Sve rasprave o člancima koje se ne tiču Wikipedije kao šireg pojma bit će premještene na pripadajuće stranice za razgovor članaka, kao i tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama!

Prije objave potpišite i datirajte svoje komentare dodavanjem četiriju tildi (~~~~).

Uža područja

• Izbor članka: Članak tjedna
• Jubilarni članci
• Izabrani članci
• Dobri članci

• Rasprave: Kafić
• Rasprava o brisanju
• Vjerodostojni izvori
• Zahtjev za komentare

Za prijavu incidenata ili problema koristite Na pažnju administratorima (NPA).

• Kafić — početna stranica za pitanja koja ne spadaju u druge kategorije
• Tehnička pitanja — uređivanje Wikipedije i ostale tehničke informacije
• Pitanja o kategorizaciji — o procesu kategorizacije Wikipedije
• Pitanja o slikama — slike, oznake za slike i autorska prava
• Jezična pitanja — pravopis, gramatika, stilistika i ostala jezikoslovna područja
• Novosti — globalne obavijesti, novosti iz Zaklade
• Wikipolitika — pravila i smjernice
• Zahtjevi i želje — premještanje stranica i razni prijedlozi
• Zamjerke — članci na koje suradnici imaju zamjerke
• Foreign languages — Don't speak Croatian? Talk page for users speaking foreign languages.

Dodajte novi komentar   Osvježi stranicu   Podnožje stranice

(srpsko)hrvatski wikirječnik

Bog!

ne znan jeste li upoznati sa stanjen no tamo grupica uporno prerađije svaku hrvatsku rič u srpsko-hrvatsku.[1] Predvodi ih Ivan Štambuk.

O kakven je profilu osobe rič znate i sami.

Samo primjer njegoveg stava [2]

a uporno blokira Kuburu unatoč očiten sukobu interesa [3]— Prethodni nepotpisani komentar {{subst:GENDER:78.3.65.118|napisao|napisala}} je [[{{subst:GENDER:78.3.65.118|Suradnik|Suradnica}}:78.3.65.118|78.3.65.118]] (razgovor • doprinosi)

Da, istina je, npr. skupnik je mimo dogovora, prigovora i svega ostaloga, nasilno postao srpsko-hrvatski, kao i gotovo sve hrvatske riječi, suradnike iz Hrvatske ili koji se tome protive, etiketira se nacionalistima, vrijeđa, blokira. O tome se već pisalo više puta, ali je potrebna i aktivnost suradnika. Ne preuzimamo pravila koja ne želimo, sami stvaramo svoje smjernice, ali svi su projekti na neki način povezani, jer se prevodi s jednih na druge (npr. s engleskoga na njemački, španjolski, švedski...), pa nam dugoročno negativni procesi usmjereni protiv hrvatskoga jezika i hrvatske kulturne baštine na drugim projektima mogu nanijeti veću štetu. --Roberta F. 16:33, 10. srpnja 2010. (CEST)

Ja si onaj primjer tumačim sasvim drukčije (a i mnoge iz prošlosti, čak sa en Wikipedije): – po njima to nisu hrvatske riječi!!! Tako sam im napisao tamo, sad će to 100% protumačiti kao "nacionalistički". --Vhorvat (razgovor) 18:19, 10. srpnja 2010. (CEST)

Dodavanje hrvatskoga značenja kod riječi ophoditi na en:wiktionaryju vidi se kao teški vandalizam zbog kojega administrator suradnika bez ijedne riječi blokira na mjesec dana. --Roberta F. 00:46, 11. srpnja 2010. (CEST)

Iako sam laik za ove stvari, rećiću svoje mišljenje. Postoji mnogo reči koje se upotrebljavaju podjednako u srpskom i hrvatskom jeziku. Ne vidim problem da se one označe da pripadaju i jednom i drugom jeziku, iako se u nemalom broju slučajeva dešava da se reč svojata :) Reč „ophodnja“ je, koliko znam, reč iz hrvatskog jezika, jer ne znam da se u srpskom jeziku ikada upotrebljavala. Ako globalna zajednica i prihvata postojanje srpsko-hrvatskog jezika, onda ne treba da odbacuje postojanje srpskog i hrvatskog. Zbog toga nisam pristalica izbacivanja odrednica „srpski“ i „hrvatski“ i stavljanja odrednice „srpsko-hrvatski“, koja navodno objedinjuje prethodne dve. Ako već imamo s-h jezik, zašto onda ne staviti pored reči „ophodnja“ da je to reč iz hrvatskog i srpsko-hrvatskog jezika? Nadam se da razumete na šta mislim. Nisam za isključivost kakva se tamo forsira. Što se tiče blokova, pa to je uvek kontoverzna tema. Naravno da će se onaj ko je blokiran buniti, a posebno ako je blok neopravdano veliki ili nezaslužen, a posebno još ako zajednica konkretnog projekta ćuti i prihvata takve blokove. Međutim, to nije samo problem Vikirečnika, već i drugih projekata. Pozdrav svima! mickiτ 08:44, 11. srpnja 2010. (CEST)

PS: da ne bude zabune, ne opravdavam i ne podržavam takve blokove, na kom god projektu da se jave, iako mi se dešavalo da me zbog toga napadaju :) mickiτ 08:48, 11. srpnja 2010. (CEST)

Ne može se staviti da je neka riječ iz "srpskohrvatskog jezika" jer taj jezik ne postoji. To što zajednica tamo "prihvaća" da taj jezik postoji rezultat je upornog agitiranja jednog suradnika koji u to ulaže sve snage i koji je uspio dobiti podršku za to što radi. Slažem se s Robertom da je potrebno više aktivnosti i s hr.wiki, ali tko god da se tamo drzne išta napraviti biva odnah blokiran. Toliko o tome da je wikipedija "slobodna" encikloepdija odn. neki njeni projekti. Wikipedija i svi njeni projekti trebaju producirati članke raditi na temelju znanstvenih kriterija i dostignuća, a ovo što se tamo radi je čista ideologija da ne kažem mržnja. Engleski wječnik se izgleda pretvorio u projekt samo jednog suradnika. --Flopy ^razgovor 09:55, 11. srpnja 2010. (CEST)

Slažem se da taj jezik više ne postoji. Ali ga globalna (a ne neka tamo) zajednica očigledno prihvata, jer postoji i Vikipedija na tom jeziku itd. (da ne nabrajam). E sad, ako pređemo preko te činjenice, odnosno prihvatimo je (jer nam je sada manje bitna), postavlja se pitanje zašto taj korisnik negira hrvatski ili srpski. I ti jezici evidentno postoje. To je suština mog gornjeg komentara. Zašto se kod reči „ophodnja“ ne doda da je to reč i iz srpsko-hrvatskog i hrvatskog jezika? Možda bi se tu mogao naći neki kompromis, a ne ići odmah na sve ili ništa. Očigledno da trenutno ne postoji raspoloženje globalno da se srpsko-hrvatski otpiše kao jezik koji više nije u upotrebi, pa će svako njegovo negiranje neminovno dovesti do sukoba sa tim korisnikom (za koga kažeš da ima trenutno podršku iliti neki uticaj). Npr. kod reči „knjiga“ staviti da je to reč iz hrvatskog, srpskog, srpsko-hrvatskog itd. Trenutno je situacija takva da jedni forsiraju jednu krajnost, a drugi forsiraju drugu krajnost, a jedna strana ima mogućnost blokiranja i to koristi kao rešenje za sporove koji se javljaju. mickiτ 10:33, 11. srpnja 2010. (CEST)

Jedini kompromis po meni je navesti da je to riječ iz hrvatskog i srpskog jezika, dakle jasno odvojti, nikako da je to riječ iz hrvatskog i "srpskohrvatskog" jezika. A zašto on tamo ima takav utjecaj? Pa rekao sam, neki očito nemaju života izvan wikipedije. --Flopy ^razgovor 10:48, 11. srpnja 2010. (CEST)

Ja mislim da nije potreban kompromis, svaki jezik ima svoju sekciju koju treba popunjavati u skladu s usvojenim pravilima. Kako se Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Bugari lijepo ponašaju kada imaju istu riječ, svako se drži svoje sekcije i ne briše ("ne rinejma"). Ivan Štambuk se otvoreno ponaša kao da je srpsko-hrvatski nadjezik i to uporno nameće. Ja mislim da je njegova manipulacija prozirna: kad to uspije onda će bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski proglasiti podjezicima, pa onda narječjima, a zatim ih treba ukinuti. Kao što bi Borg rekao: "We are the Borg. Resistance is futile. You will be assimilated.". --Vhorvat (razgovor) 04:39, 12. srpnja 2010. (CEST)

Slažemo se u potpunosti da nema potrebe za postojanjem „nadjezika“. Ali, rekao sam da dok god postoji srpsko-hrvatski kao jezik na wiki projektima, trebamo se prema njemu odnositi kao prema jednakom sa drugim jezicima. Kakav je to jezik, da li je on stvar prošlosti i da li uopšte treba da postoji na wiki projektima je tema odvojena od ove. Možemo i o tome razgovarati, ali je pogrešna taktika izbacivanje odrednica hrvatski ili srpski i stavljanje odrednice srpsko-hrvatski, i obrnuto. Dakle, ovi jezici treba da budu jednaki. Evo primera onoga o čemu je Vhorvat govorio, a što sam i ja predlagao za naše jezike. Svojatanje reči, zamena jedne odrednice drugom (bez obzira o kojim jezicima govorimo), sukobi i blokiranja korisnika (a sve to imamo u ovom trenutku) su pogrešan pristup. Nisam aktivan na Vikirečniku i ne učestvujem u raspravama koje se tamo vode, ali sam se javio ovde iz najbolje namere jer vidim da periodično pokrećete ovu temu, a da se ne mičite sa mesta. Osim toga, ovo se tiče i srpskog, bosanskog/bošnjačkog i crnogorskog jezika (ako globalna zajednica i njega prihvati). Pozdrav! mickiτ 07:15, 12. srpnja 2010. (CEST)

Na en:wiktionaryju smo pokušali pisati hrvatske riječi, glasovanjem smo izrazili jasan stav protiv ujedinjavanja jezika, ne želimo ništa uništavati, samo tražimo da se ne zatire hrvatski jezik. O ovome raspravljamo s vremena na vrijeme, jer pogrešne ideje metastaziraju i šire se na druge projekte (en:wiki) i s time falsificiranje činjenica o hrvatskome jeziku. Za falsificiranje se obično suradnike blokira, a ovdje se radi o obrnutoj situaciji. Promicatelji jedne u stvarnosti neuspjele ideje blokiraju one koji se protive falsificiranju. Na en:wiktionaryju se oko te unitarističke ideje okupilo nekoliko suradnika (neki od njih su administratori koji prema gore navedenom obrascu blokiraju suradnike koji pokušavaju unijeti hrvatske riječi) i idu izravno protiv Wikipedije pretvarajući ju u mjesto za objavljivanje originalnih istraživanja i promicanje vlastitih ideja, ciljeva, interesa želeći pod svaku cijenu propalu ideju pretvoriti u virtualnu stvarnost. --Roberta F. 00:18, 13. srpnja 2010. (CEST)

Novi udar na hrv. jezik na en.wikipediji

Neki suradnik ustrajno preusmjerava članak Croatian grammar (Hrvatska gramatika) na Serbo-Croatian grammar.
Ne zna hrvatski, ne zna hrvatsku gramatiku, a smatra se da je veći znalac za tu temu od nas kojima je hrvatski naš materinji jezik, nas koji smo naš hrvatski učili u školi 12 godina, odnosno naših suradnika koji hrvatski upravo uče u školi.
Uzaludno mu objašnjavamo da nije osoba koja može išta reći o toj temi.
Kolegama suradnicima sa hr.wiki mora bit jasno da to nije "još jedan nebitni člančić". Očekujte da će ako prođu takve stvari uslijediti novi udar na hr.jezik i da će tu propagandu širiti i po drugim wikipedijama. Kubura (razgovor) 04:15, 11. srpnja 2010. (CEST)

Ah sad moram biti sarkastičan, teško je povezivati hrvatsko na hrvatski jezik, a srpsko na srpski jezik, umjesto toga sve bi radi lakoće trebalo preusmjeravati na srpsko-hrvatski jezik, a tamo se nalazi vrsni znalac koji radi kao glavni skretničar i normAAAlno sve preusmjerava kamo treba, na jedan i jedini NADjezik na ovome svijetu ⇒ srpsko-hrvatski jezik. --Vhorvat (razgovor) 04:39, 12. srpnja 2010. (CEST)

Na Wikipediji nije bitno tko što misli, nego je bitno što vjerodostojni izvori govore. To se na en:wiktionaryju i en:wikipediji glede hrvatskoga jezika zaboravlja. Umjesto navođenja vjerodostojnih izvora neki suradnici navode svoja mišljenja kao protuargument stvarnosti i izvorima napisanim od priznatih hrvatskih jezikoslovaca.

Osim što na en:wiktionaryju zatiru svaku hrvatsku riječ pogledajte povijest stranice o hrvatskoj gramatici na en:wikipediji. Neosporiva je činjenica da je prva hrvatska gramatika objavljena 1604., daleko prije nego je ikakva ideja o srpskohrvatskome i postojala, a Tomislav je Maretić 1899. godine u žaru želje za ujedinjavanjem nespojivoga izbacio cjelokupnu dotadašnju hrvatsku književnost te je napisao svoju "Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika" bez djȇla hrvatske književnosti, hrvatski književni jezik predstavljali su Vuk Stefanović Karadžić i Đuro Daničić tj. nitko. Tako znatan dio današnjih suradnika na en:wiktionaryju i en:wikipediji postupaju s hrvatskim jezikom - pretvaraju ga u srpskohrvatski zatirući mu ime i povijest. --Roberta F. 23:56, 12. srpnja 2010. (CEST)

Ovdje možete uočiti na koji se način metastaze šire. Kako na en:wiktionaryju još malo neće više biti srpskih ili hrvatskih riječi, nego samo "srpskohrvatskih", suradnici uvjereni da rade ispravno ne vide iz povijesti stranice da su hrvatske i srpske riječi uništene i pretvorene u srpskohrvatski te povezuju pojmove s en:wiki na en:wiktionary kao primjere riječi - a to što su hrvatski i srpski jezik vandalizirani - očito brine premalo suradnika. --Roberta F. 03:22, 13. srpnja 2010. (CEST)

Ma tip je "mesija", on je bolesnik. Trebalo mu je gotovo dvije godine kako bi smislio manipulaciju, inače će propasti njegova fixideja, te će slijedom toga doživjeti "raspad systema" (kradem izraz mog dobrog kolege). Manipulacija započinje ovdje Wiktionary:About Serbo-Croatian detalj na samom početku: Note that some of the proposals on this page have failed to achieve formal community consensus, and consequently, should not be considered officially enforced policy. Until such time as formal consensus is reached, editors are free to edit as they see fit, including following the guidelines on this page. Perfidna manipulacija počinje iza onog including.. tu se "KAO" pretvara u neki zakon, a na druge 2–3 stranice već je zakon. Je, je čovjek je "malo nespretan u tumačenju", a mi drugi smo slijepi. --Vhorvat (razgovor) 17:39, 13. srpnja 2010. (CEST)

Po stanju od 29. lipnja 2010. na en:wiki-rječniku ima:

Jezik	Natuknica	Definicija	Površnih definicija	Definicija uz uputnice
srpskohrvatski	25815	36130	35968	162
hrvatski	4697	5476	5348	128
srpski	2235	3101	3033	68
bošnjački	968	1353	1322	31

Prikazani su samo oni jezici koji imaju 10 ili više rječničkih natuknica. Za više podataka vidi: en:wikt:Wiktionary:Statistics odnosno en:wikt:Special:Statistics.

Za sve koji su zabrinuti, pokazatelj je ovo, gdje je napisano kako su i srpski i hrvatski podnaslovi proglašeni (30. lipnja 2009.) za obsolete (zastarijele) u korist sh.

Naši kolege sa sr:wiki i sr:wikt bi se trebali puno više zabrinuti jer ovako je izgledala stranica About:Serbian i to 9. srpnja 2006. Tako je i izgledala do 28. veljače 2009. kada se dogodilo ovo.

Tko je njega ovlastio na promjene koje je načinio 28. veljače 2009. i 30. lipnja 2009.? -- Bugoslav (razgovor) 11:41, 13. srpnja 2010. (CEST)

Primjetio sam to još prošle godine i čekao sam da netko drugi reagira, čekam da naraste kritična masa. U ovakvim slučajevima više mi odgovara kada netko drugi to napiše, a ja dodam neke detalje. Drago mi je da si to postavio jasno i precizno, da tko ga je ovlastio, pa jasno sam sebe preko prozirne manipulacije povezane u krug na 2–3 stranice i onda je to zakon za blokiranje nepoćudnih korisnika. Pazi ovdje su ga "isprašili" otprilike 1,5–2 godine prije. Dakle trebalo mu je gotovo 2 godine "dumanja" kako bi nametnuo svoje bolesne ideje upakirane u tobože nešto prihvatljivo. To je dokaz da je on bolesnik mesijanskog tipa (pogledaj što sam napisao gore. Roberti). Pazi bolesnici takvog tipa su najgori!! Oni misle kako su nedodirljivi intelektualci, a u stvari se pretvaraju u neke pseudo-intelektualce. Gle ovaj primjer rasprave s drugim administratorom oko unblocka Kubura. Drugi primjer kako razgovaraju dva omiljena admina, kako se "uči" srpsko-hrvatski "faggot". --Vhorvat (razgovor) 17:39, 13. srpnja 2010. (CEST)

• Da li se netko sjetio da bi to mogla biti dobra novinarska reportaža ili da se primjer objavi na HRT-u ili sličnim medijima, te da se informiraju odgovarajući ljudi o tome što se radi na engleskoj wikipediji guranjem srpsko-hrvatskoga "kvazi" jezika od pojedinaca? Damirux (razgovor) 05:33, 30. srpnja 2010. (CEST)

Slažem se s gore navedenim komentarom. Mislim da bi to puno pomoglo. Vjerujem da velika većina ljudi neće biti zadovoljna ovime što se događa. Bilo bi se lakše izboriti protiv toga uz pomoć odgovarajućih ljudi. Ovako smo samo mi protiv ljudi koji to rade. Mi sami ne možemo ništa jer čim napišemo istinu dobijemo vrlo oštre komentare, a ponekad i blokade. Ako im ovaj plan uspije, to neće ostati samo na en wiki, već će se i proširiti i na druge wikipedije. A najgore je što većina ljudi koja to radi ne govori i nikad nije govorila te jezike, ali su očito uvjereni da je to nešto odlično što će puno olakšati svima. Za javnost bi bili dovoljni samo njihovi komentari i razgovori. Iz toga bi se dalo sve savršeno pročitati. Ne trebaju nikakve činjenice, slike i povijest. Zato mislim da bi bilo najbolje da sve to objavimo.--L K 19:11, 30. srpnja 2010. (CEST)

Ovo je dobar prijedlog, trebamo obavijestiti nadležne institucije koje se bave hrvatskim jezikom, neznam jel bi bilo dobro obavijestiti Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika (nerazumijem se u to). A dobro je i LK rekao da će se sa en wiki proširiti i na druge, jel većina ih se ravna prema engleskoj wikipediji. Nesmijemo dozvoliti da grupica ljudi krivotvori podatke, a nemaju pojma o hrvatskom jeziku--Sokac121 (razgovor) 13:31, 31. srpnja 2010. (CEST)

Mislim da će se veći dio te grupe nakon toga povući, jer ni sami vjerojatno neznaju što zapravo čine. Oni vjerojatno misle da je bolje za Wikipediju da ti jezici budu ujedinjeni. Oni nemogu znati što čine ako ne razumiju više od nekoliko riječi tog jezika. Oni samo misle da pomažu ljudima, a zapravo čine štetu puno više ljudi nego što misle. Iako se izjašnjavaju kao jugoslaveni (nekoliko iznimaka), to nisu. Vjerojatno ni ne znaju pravo značenje te riječi. Oni su samo uvjereni kako su to dva ista jezika s različitim pismom. A s obzirom da se većina Wikipedija ravna s engleskom, nastat će velika šteta za naš jezik ako to ne zaustavimo. Ovo je po meni najbolji način da to zaustavimo.--L K 20:27, 31. srpnja 2010. (CEST)

Ma ljudi, pomirite se s tim da mi zapravo govorimo srpskohrvatskim jezikom. Kao se što hrvatski jezik dosta razlikuje od kraja do kraja (imamo tri narječja), tako su i hrvatski i srpski različiti, ali ipak dio jednog srpskohrvatskog jezika. Ja to nisam prije prihvaćao, ali s vremenom sam uvidio da griješim.  Sauly  23:11, 31. srpnja 2010. (CEST)

O "pomirenju" s tim ne moze biti ni govora. Inace, nekako sumnjam da ce izvjestavanje medija suvise pomoci, jer sjetite se, mediji su vec bili obavijesteni o tome sto Stambuk radi pa nije bas pomoglo. --Flopy ^razgovor 23:14, 31. srpnja 2010. (CEST)

Hrvatski jezik se uopce ne razlikuje. Standardiziran je. --Croq (razgovor) 08:58, 2. kolovoza 2010. (CEST)

Kako god! U prilog nam ne ide ni činjenica da ni jedna od naših nacionalnih televizija ne titluje srpske filmove. Kako to komentirate?  Sauly  23:21, 31. srpnja 2010. (CEST)

Ja ću ti reč zašto ga nitko ne titluje na hrv. jezik. Nemamo prevodioca. Možda jednog dana... --Zeljko (razgovor) 23:29, 31. srpnja 2010. (CEST)

Eeeee, ako je to razlog, stvarno je fantastičan :) (Pogodite jesam ovo napisao na hrvatskom ili srpskom :) ?)  Sauly  23:37, 31. srpnja 2010. (CEST)

Ovako šalio sam se. Pa da sad odgovorim ozbiljno. Srpske filmove ne titlujemo jer razumijemo što Srbi govore, i ovi tu, i oni tamo. Pa živimo uz njih dosta stoljeća. Nadalje srpskohrvatskih filmova nema, pa se ne mogu ni titlovat.

A pitaš jel to piše hrvatski ili srpski što si zadnje pribilježio. Ja kažem da je hrvatski, a ti dokaži da nisam u pravu. Zadovoljan? --Zeljko (razgovor) 00:07, 1. kolovoza 2010. (CEST)

Nema jezika pa nema ni flimova (tih srpskohrvatskih). Kao što nebi bilo ni bušmanskoeskimskog, da kojim slučajem žive zajedno. --Zeljko (razgovor) 00:16, 1. kolovoza 2010. (CEST)

Za ovakav tip rečenice trebat će ti barem 500 riječi da bi se primjetila razlika, je, je sad se ja malo šalim. Ozbiljnije: 1.) da li je ono poznato "dakanje" u skladu sa srpsko-hrvatskim jezikom ili samo sa srpskim? 2.) Koji je od tri oblika ove riječi, informirati, informisati ili inform'sati (kako izgovaraju u pasivnim krajevima BiH) po srpsko-hrvatskom? Titlovi nisu mjerilo za određivanje jezika. Švicarci imaju sva tri jezika na nivou cijele države, tri zasebna kanala (njemački, francuski i talijanski) pa ih ne titluju i vjerojatno ima više ljudi koji ih ne poznaju tako dobro kako mi poznajemo ove naše "slične" jezike i narječja. --Vhorvat (razgovor) 05:44, 1. kolovoza 2010. (CEST)

Ma Sauly, evo ti jedan primjer, koliko su hrvatski i srpski "isti". Napravi od od istog komada tkanine hlače i suknju. Od iste kože napravi mušku postolu i žensku postolu (na visoku potpeticu!), i od istih materijala im napravi potplate, istim ih koncem prošij. Obrađuj ih istim alatima.
Daklem, rabio si iste materijale, krojio si istim alatima, a dobio si različite proizvode.
Ako misliš da je to isto, onda ti, kao muškarac, usudi se odjenuti tu suknju i obući te ženske postole na visoke potpetice, jer je to "sve isto". I tako do kraja života.
A hrvatski i srpski se znatno više razlikuju. Kubura (razgovor) 00:22, 1. kolovoza 2010. (CEST)

Previše priče, a malo argumenata. Jednostavno:

1. postoji li zajednički rječnik urdskog i hindskog jezika ? Urdu-Hindi, Hindi-Urdu ? Ta je situacija slična hrvatskoj.

2. postoji li zajednički rječnik bokmal norveškog i danskog ? naime, norveški jezik dolazi u dvije varijante, bokmal i rijksmal. Rijksmal je više "pravi" norveški, dok je bokmali, prije tvan "dansko-norveški", zapravo danski jezik ponešto norvegiziran. Između bokmala i danskoga manja je razlika nego između hrvatskog i bošnjačkog. Otiđite na en wiki, ukucajte Norwegian language, pogledajte što je pod Norwegian grammar, napišite Dano-Norwegian u tražilici- i vidjet ćete da nema nikakvoga miješanja. To je argument za ove amatere.

3. otkud samo ideja da se radi neki srpsko-hrvatski rječnik, pored hrpe postojećih hrvatskih i srpskih rječnika, dostupnih na internetu ? http://jthj.ffzg.hr/dictionaries.htm Posao wiki je izvješćivanje, a ne krojenje jezične politike.Mir Harven (razgovor) 13:22, 1. kolovoza 2010. (CEST)

Poskok.info Islamska zajednica traži uspostavu dvojezičnosti na FTV ili uspostavu posebnog kanala na bosanskom , 21. srpnja 2010. godine.
"reisu-l-ulema Mustafa Cerić protekloga vikenda na otvaranju džamije u Ilijašu ocijenio neprihvatljivim da Bošnjaci na javnom RTV servisu moraju slušati “jezik koji ne razumiju"
"Skoro slušam Dnevnik na FTV-u i ona voditeljica govori ‘u rujnu će naša delegacija posjetiti Tursku’. Prijateljica sjedi, pa kaže ‘što znači rujan’. Braćo, tražimo da se na našoj televiziji koju mi plaćamo uvede dvojezičnost, i bosanski, i hrvatski. Ili da nam daju našu bosansku televiziju gdje će biti samo bosanski jezik”, poručio je reis Cerić"
Sad kad netko od dežurnih s-h zatupljenika prozove Mustafu Cerića hrvatskim ultranacionalistom. Ili ćedu mu možda revertat njegov govor? Kubura (razgovor) 05:28, 2. kolovoza 2010. (CEST)

Ovo postaje nastrano.
Pristrani suradnik je blokirao Croqa zbog 3RR, a Croq je zapravo samo učestalo vraćao referencu.
S druge strane, neki čudni suradnik Chipmunkdavis je to sve revertao, daklem, napravio je isti broj reverta, i prošao nekažnjeno.
Čudan utoliko što se registrirao, napravio par uređivanja pa nestao na nekoliko mjeseca, i onda osvanuo na uređivačkom ratu - meni su takvi suradnici sumnjivi. I previše zna za novog suradnika. To su računi koji obavljaju prljavi posao, dok stvarni vlasnik glumi poštenjačinu, dobricu i tolerantnu osobu.
Vratit ću se na slučaj.
Croq je unio referencu na Državni zavod za statistiku, DZS (jedan kvalitetni izvor!!) i stalno vraćao, dok je onaj Chipmunkdavis to stalno brisao. Daklem, Chipmunkdavis je vandalizirao, a Croq uklanjao vandalizam.
I što je najgore, još je taj Chipmunkdavis napisao za naš DZS da je to "Croatian POV spam"!!!!
To je vrijeđanje malih naroda. To su uvrjede na nacionalnoj osnovi.
Prijavio sam ga na administratorsku oglasnu ploču [4]
I umjesto da su admini raspravljali o tome kako je Chipmunkdavis brisao tu referencu, kršeći 3RR, oni su razglabali o t.zv. "s-h".
Za kraj se pojavio onaj administrator koji se izdivljava na hrvatskom jeziku i na hrvatskim suradnicima, Kwamikagami. Sa svojom tiradom.
Vandal je prošao nekažnjen [5].
Pa neka itkome više padne napamet da se može uzdati u pravdu izvan hr.wiki. Kubura (razgovor) 02:37, 3. kolovoza 2010. (CEST)

Evo, kao najnoviji čin nasilja & gluposti neki srbijanac je strpao hrvatski, bošnjački, srpski i crnogorski pod srpskohrvatski. [6] Iako to nije čudno za pravoslavca znakovita je potpora koju je dobio od suradnika Deacon of Pndapetzim koji je Škot i kaže "montenegrin" might not be a universally recognized language, but as no serious person thinks the other three are separate languages, the point is mute. Očito je da sve vrvi stručnjacima za hrvatski i druge južnoslavenske jezike diljem Škotske, Japana, Amerike i u inim zemljama koje Hrvatsku poznaju isključivo preko razglednice. Kladim se da vrsta stručnjaka o kojoj je ovdje riječ ne bi znala razlučiti slavenski jezik od turkijskog, kamoli sročiti par rečenica na hrvatskom jeziku i onda ih prevesti na srpski. Cartman 19:39, 13. kolovoza 2010. (CEST)

Izgleda da i hrvatske državne institucije sufinanciraju objavljivanje knjiga u kojim se zalaže za "srpskohrvatski" [7]--Flopy ^razgovor 12:24, 19. kolovoza 2010. (CEST)

Mislim da se ne treba cuditi jer neki profesori u inozemstvu koji su cijeli zivot predavali "SH" jezik i tupili svoje "YU" ideale nisu naravno mogli samo tako od 1991 promjeniti tu dogmu. Jos i danas djeluju na svoje studente. Dakle oni koji vjeruju u "SH-jezik" imaju literaturu i na engl. jeziku koja podupire njihove teorije. Snježana Kordić moze naravno pisati sto hoce, samo me iritira sufinanciranje takvih projekata od strane nas poreznih obaveznika. Demokracija je, i mi koji to gledamo drukcije mozemo iznesti nasa stajalista. Dakle primimo se posla.--Croq (razgovor) 10:58, 3. rujna 2010. (CEST)

Pročitajte ovaj zanimljiv članak [8]."Invazija" hrvatskog u Srbiji:) --Flopy ^razgovor 21:30, 6. rujna 2010. (CEST)

Flopy, slažem se s ovim člankom, ja sam na primjer odrasla uz crtane filmove na hrvatskom (tad su bili na kasetama) i bilo mi je malo teže uklopiti se kad sam pošla u školu (od naglaska pa do tjedna), a da ne spominjem kako mi je i dan danas čudno na dnevniku slušati izvorne bosanske riječi (malo i smiješno). Dobro, ne izvorne, nego one koje su nastale nedavno (npr. one budaleštine mehko, mahrama, kahva itd. - ja jednostavno ne mogu tako govoriti). I ne znam zašto na en. wiki naše jezike žele strpati u jedan, to je isto kao sabirati kruške i jabuke --AmyMirka (Come into my world) 21:41, 6. rujna 2010. (CEST)

A evo još jednog članka s argumentima zašto hrvatski i srpski nisu jedan jezik [9]. --Flopy ^razgovor 21:58, 10. rujna 2010. (CEST)

Internetska bitka,"Srpsko-hrvatski jezik ne postoji", Skupina suradnika na Wikipediji prije šest mjeseci počela je brisati sve što se etiketira pod hrvatski jezik i zamjenjivati "srpsko-hrvatskim". Provjerili smo kod jezikoslovca Alemka Gluhaka postoji li doista dvojna varijanta jezika. Piše na Monitor.hr. --Roberta F. 13:44, 11. rujna 2010. (CEST)

Hrvatski je različit od srpskog jezika i srpski od hrvatskoga. Prema tradiciji ime srpski je jedno i ime hrvatski jedno. One koji zastupaju tezu o različitosti nisu nacionalisti, kaže Josip Silić u Novome listu. --Roberta F. 22:04, 11. rujna 2010. (CEST)

Ovaj tekst ovdje nije potpun pa .....

Po Siliću postoje dvije koncepcije standardnog jezika policentristička i strukturalistička, a ako se uzme u obzir samo prva to jest policentristička koncepcija koja ne razlikuje jezik kao sustav od jezika kao standarda tada postoji samo jedan jezik koji se zove štokavski dok su njegovi standardni jezici bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski. S druge strane po njemu strukturalistička koncepcija identitet jezika smatra jednim od najvažnijih svojstva standardnog jezika. Dakle bez identiteta nema standardnog jezika, a on je različit i svojim imenom i svojim sadržaje. Srpski je različit od hrvatskog, hrvatski je različit od srpskog i tako dalje.

Došao sam radi druge stvari u kafić, ali kada sam već ovdje.......--Rjecina2 (razgovor) 23:20, 13. rujna 2010. (CEST)

Kako na wikipediji nastaje CBS jezik

Danas u Jutarnjem. --Roberta F. 10:40, 2. rujna 2010. (CEST)

Jedna stvar mi nije jasna. Očito da pisanje wikipedije funkcionira tako da ono što je najmasovnije podržavano prolazi. Zašto vas 10 ovdje kojima je sve jasno ne odete tamo i napravite dar mar? Kako je moguće da hrvatski jezik brani jedan jedini Mir Harven usamljen? Možete vi tu razglabati i plakati koliko hoćete, ali netko od vas koji znaju kako funkcionira wikipedija jednostavno trebate otići tamo i raditi. Koliko sam uspio shvatiti čitavo sranje je pokrenuo jedan bolesnik, a pošto dežura tamo uspio je privući i osvojiti par jadnika. Zar će par jadnika uništiti jedan jezik? Što treba napraviti da se hrvatski wikipedičari (a to ste vi) pokrenu? Zar ne shvaćate da novinari kad pišu u novinama o toj maniji ciljaju i na vas? 78.3.120.82 13:20, 3. rujna 2010. (CEST)

IP, nacelno se slazem s tobom. Budi nam dobar primjer, lijepo se registriraj i idemo. Cega treba napraviti da se malo veci broj zrelijih ljudi (ocito poput tebe) ukljuci u ovaj projekt? Ajd reci... Usput receno: Ako vec pokazivas (slikovito prstom u nas "wikipedicari poput vas") onda ocito nisi skuzio o cemu se radi na wiki. Bi li ti da ti netko sve servira? Mozda si tako naucio doma, ali u bilim svitu nejde bas tako... --Croq (razgovor) 16:06, 3. rujna 2010. (CEST)

Novo sučelje

Sve pohvale za novo sučelje, meni se svidjelo, a bilo je i vrijeme da se ono staro zamjene. --Mostarac (razgovor) 01:06, 2. rujna 2010. (CEST)

Osobno mi se dopada samo boja i vizualni detalji, ali za one koji Wikipediju pretražuju, uređuju pomoću alatne trake, pregledavaju Nedavne promjene... vrlo je nepraktično i usporavajuće. Više je komentara o Beti već napisano ovdje, a također preporučujem sve o toj temi (pogotovo o problemima koje imate prilikom uređivanja) napisati pod tehnička pitanja, kako bi mogli jednostavno pronaći odgovore na pitanja koja se pojavljuju i uputiti suradnike na čitanje tog odlomka ako im neki od suradničkih savjeta može pomoći. --Roberta F. 10:44, 2. rujna 2010. (CEST)

Pregled promjena korisnika

Kako je moguće (je li uopće moguće) saznati koliko korisnik ima napravljenih promjena/uređivanja ili kreiranja stranica tj. članaka. Mislim da je prije postojala web str. na kojoj se to moglo provjeriti ali sam je izgubio :( --Anton Ri08 14:57, 2. rujna 2010. (CEST)

http://toolserver.org/~river/cgi-bin/count_edits?user=Anton008&dbname=hrwiki_p

Za drugog korisnika samo ukucaj njegov nick u tražilicu. --Mostarac (razgovor) 17:47, 2. rujna 2010. (CEST)

Evo još jednog alata - http://toolserver.org/~soxred93/ec

Osobno smatram da je nešto bolji od gore navedenoga alata, barem što se tiče grafičkoga dizajna. Lijep pozdrav! --Herr Mlinka (razgovor) 00:53, 3. rujna 2010. (CEST)

Wikipedija kao izvor informacija

"Korisnici interneta u Hrvatskoj kao izvoru informacija najviše vjeruju Wikipediji (61 posto)" piše u Večernjaku o studiji Telekom Austrija grupe. --Roberta F. 12:50, 3. rujna 2010. (CEST)

Poboljšavanje članaka i korištenje vjerodostojnih izvora pri njihovom pisanju je dakle ne samo korisno za Wikipediju, nego i silom prilika značajna društvena odgovornost. Radije bih da to breme ne počiva na skupini volontera, ali izbora nema. Rosier ♫ razgovor 13:17, 3. rujna 2010. (CEST)

Tko ne bi htio dati breme kvalificiranim i plaćenim stručnjacima umjesto skupini volontera? :)))) Ali tako je projekt zamišljen, i sumnjam da će se u skorije vrijeme bitno mijenjati ta postavka. Stoga, treba raditi što bolje imajući u vidu da ono što pišemo ostaje. Jest da je zajednica sposobna iz nepismene mrve stvoriti kvalitetan članak, ali što je kvalitetniji svaki doprinos, to manju odgovornost prebacujemo na druge. SpeedyGonsales 14:43, 4. rujna 2010. (CEST)

Staro i dobro

Ja sam sve vratio na staro. Ništa ne valja ono novo. Žali bože truda uloženog u ono.--Zeljko (razgovor) 01:43, 4. rujna 2010. (CEST)

I ja sam vratila na staro. Ono sučelje je previše komplicirano, a i navikla sam raditi na starom, jer je tako bilo i kad sam počela surađivati prije godinu i pol. --Ornitologinja ♥ 09:38, 4. rujna 2010. (CEST)

Novo pročelje je u redu. Budući da će novi korisnici raditi unutar njega, tko im želi pomoći, morat će se s novim pročeljem barem upoznati. Rosier ♫ razgovor 11:58, 4. rujna 2010. (CEST)

Ne valjaju tabovi na vrhu, naročito ako se ima više tabova, a i neki dijelovi alatne trake su nepraktični. Tražilica je na sasvim drugom mjestu i trebat će vremena za navikavanje. Osobno smatram da je praktičnije da tražilica bude tamo gdje je bila i do sada. Vizualno izgleda ok, ali što se praktične strane tiče, ipak dajem prednost starom sučelju.--Ex13 (razgovor) 13:51, 4. rujna 2010. (CEST)

ja sam vratila na staro. Ne volim nepotrebne promjene. --AmyMirka (Come into my world) 14:33, 4. rujna 2010. (CEST)

A kako cemo vratit na staro kad nam ukinu tu mogucnost, a to ce se dogoditi vrlo brzo. --Suradnik koji pise artikle 15:00, 4. rujna 2010. (CEST)

I meni je najteže naviknuti se na novi raspored alata kao i na novo mjesto tražilice. Ja je još uvijek automatski tražim lijevo, a ona je sada gore desno:) I ja sam pomislio vratiti se na staro, ali baš zbog ovoga što je Rosier napisao ipak sam odlučio navikavati se na novo. --Flopy ^razgovor 21:35, 4. rujna 2010. (CEST)

Nije dobar jer je spor. Dok napravi poveznice treba cijelu cigaru popušit --Zeljko (razgovor) 21:38, 4. rujna 2010. (CEST)

Izgleda da san još jedan koji se vratija na staro. BlackArrow (razgovor) 22:35, 4. rujna 2010. (CEST)

Slažem se. Ono novo sučelje je neozbiljno složeno, usporava rad i jednostavno demotivira. Nakrcali su gomilu skripta koje čine nemogućim najobičnije operacije.
Temelj pametnog organiziranja internetske stranice je ne nakrcavati nepotrebnim skriptama i flash animacijama. A ovo novo sučelje je upravo to.
Zeljko je reka dobar primjer. Vratili su nas desetljeće unazad. Kao da smo spojeni modemima brzine 750 kbps. A živimo u doba širokopojasnog interneta. Kubura (razgovor) 03:54, 5. rujna 2010. (CEST)

Meni se novo baš dopalo. Pogotovo ovo "Pomoć" u traci za uređivanje; korisno za nove suradnike.--Saxum 18:41, 7. rujna 2010. (CEST)

Spor je sa poveznicama --Zeljko (razgovor) 18:44, 7. rujna 2010. (CEST)

Jedna od važnijih stvari za hrvatski jezik

Dame i gospodo wikipedičari, hajde MOLIM VAS SVE, prestanite više ugrožavati vlastiti jezik i Bošnjake, Crnogorce i Srbe svrstavati u govore Štokavskoga narječja, naime Štokavskim narječjem govore samo Hrvati. Ako bi se dijalekti ovih naroda svrstali u Štokavsko narječje onda bi se štokavštini morali pribrojati i Makedonci, Bugari, Rusi te još pokoji slavenski narod koji također rabi upitnu zamjenicu "ŠTO". Nasuprot njima Slovenci, Slovaci i Česi morali bi se svrstati u Kajkavsko narječje jer također rabe upitnu zamjenicu "Kaj". pošto znači samo Hrvati od sviju nabrojanih naroda rabe; Što, Kaj, Ča, dakle govore tri narječja hrvatskoga jezika dok ostali narodi (Slovenci, Bošnjaci, Crnogorci, Srbi) govore svojim narječjima i jezicima te njihovi dijalekti ne spadaju u hrvatska narječja ili narječja hrvatskoga jezika. Evo što kaže za " Maticu hrvatsku" jedan od največih jezikoslovaca kroatistike i ujedno jedan od vodečih ljudi europske i svijetske slavistike Radoslav Katičić; http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac427.nsf/AllWebDocs/Srpski_jezik_nije_stokavski

Postovani, link vam je sjajan. Sadrzi brojne dragocijene informacije. Zato MOLIM VAS OSOBNO poklonite i Vi malo svoga vremena (kao mi svi tu) i pokazite malo kulture dragovoljnog rada "pro bono". --Croq (razgovor) 17:19, 4. rujna 2010. (CEST)

Katičić je izgleda malo pošandrcao pod stare dane. Naravno da Makedonci, Bugari i Rusi ne pričaju štokavskim narječjem. Štokavsko narječje je karakterizirano, osim upitnom zamjenicom što ili šta, još i čitavim nizom drugih značajki: povijesnih glasovnih promjena, padežnih i konjugacijskih nastavaka, akcentuacijom, vokabularom...Cjelovitiji se popis i detaljna diskusija može naći u knjigi Josipa Lisca Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječa, str. 17ff. Istočnohercegovačko-krajiški (ijekavski novoštokavski) dijalkt, kao osnova hrv./bos./srp. književnog jezika, ima još masu vlastitih, zasebnih karakteristika kojim odudara od ostalih štokavskih dijalekata. To što Katičić propovijeda u Vijencu nema uporišta u lingvističkoj literaturi i Wikipedija ne bi smjela pridavati pažnju takvim rubnim teorijama. --174.36.199.202 17:23, 4. rujna 2010. (CEST)

Usput recno, Hrvati u Gradiscu kažu "čega"... A zbog čega samo konzumirate wiki? --Croq (razgovor) 18:04, 4. rujna 2010. (CEST)

Istočnohercegovačko-krajiški nije osnovom nikakvog hrv./bos./srp. književnog jezika, jer taj trodijelni frankenstein ne postoji. Može netko zašiti glavu od prasca na tilo od krave i prozvati ju kravogudinom, to ne postoji. Neka su krava i svinja srodne (sisavci) i funkcijski slične (domaće životinje). Jer je kravosvinja nasilna i umjetna tvorevina. Kao i taj t.zv. hrv./bos./srp. književni jezik. Kubura (razgovor) 04:01, 5. rujna 2010. (CEST)

Svinjarije koje ekipa bolesnika predvođena Štambukom, Kwamijem, No such .., i još nekolicinom jednostavno ne vidim da su dobile zaslužan odgovor, niti da su spriječene. Hrpa laži se servira kao istina, argumenti se ignoriraju ili diskvalificiraju, te ta skupina- čini mi se da se radi o nekakvoj mafijaškoj bandi- komotno provodi što hoće. Dakle, pitanje je- što da se radi ? Kako da se takve manipulacije zaustave ? Mislim da više nema smisla ići u argumente, jer je ta ekipa (kwami, štambuk) moje navedene n-puta ignorirala i kao pijan plota diplala svoju mantru o štokavštini. Veći je dio argumenata i nerazumljiv za negovornike hrvatskoga. Dakle- što da se radi ? Protiv privilegiranih manipulatora i vandala? Čuo sam da ima neka opcija kontaktiranja Jimba Walesa. Jer, ovo je apsurd- nacionalni jezici država prikazuju se kao odvjetci nekoga jezika koji i ne postoji:http://en.wikipedia.org/wiki/Slavic_languages Mir Harven (razgovor) 21:36, 5. rujna 2010. (CEST)

I tete u vrtićima znaju da ne pomažu lijepe riječi i razumni pristup kod bezobrazne i obijesne derladi. Ondje je skupina koja obijesno progurava svoje deluzije dok im neki autoritet ne stane na kraj. A doć će i taj dan.
Što su bezobrazniji i drskiji, to gore po njih.
Neće oni dovika. Svaka sila za vrimena. Samo Božja je za vike vikova. Kubura (razgovor) 07:51, 6. rujna 2010. (CEST)

Zašto se mora pisati od koje Wikipedije je preveden neki članak?

Ja kad prevodim s engleske Wikipedije uvijek dodam dosta svojih stvari i dosta toga izmijenim, pa ne vidim razlog da pišem da je taj i taj članak s engleske Wikipedije. Zašto bi drugi to morali????

Koga zanima s koje je Wikipedije prevedeno, neka traži u interwiki poveznicama, osim ako je toliko lijen da mu se mora pisati. --AmyMirka (Come into my world) 16:38, 5. rujna 2010. (CEST)

Nema pravila koje na to obvezuje. I ja sam dosta prevodio s njemačke wikipedije pa nisam nikad napisao da sam preveo s nje. Jedino što treba jest prenijeti izvore i literaturu za članak koji je preveden. I ja se slažem da inače ne treba pisati. --Flopy ^razgovor 17:13, 5. rujna 2010. (CEST)

Neki suradnici upozoravaju nove suradnike da pišu u sažetku odakle su preveli tekst (s koje Wikipedije). --AmyMirka (Come into my world) 17:44, 5. rujna 2010. (CEST)

Znam da ja nisam nikad to pisao u sažetak niti upozoravao druge da to pišu. Kako si i sama navela često se prilikom prevođenja unese i dosta vlastitih izmjena prije svega u terminologiji. Na to osobito treba paziti kod prevođenja s engleskoga jer je njihova terminologija često različita od hrvatske i mnogi je suradnici nažalost doslovno preuzimaju ni ne razmišljajući. Njemački jezik tu je mnogo bliži hrvatskom, koji je inače dosta straučnih naziva i terminologije preuzeo iz njemačkog. --Flopy ^razgovor 17:49, 5. rujna 2010. (CEST)

Zašto se navodi odakle se privelo?
Stvar je lipeg običaja, a na taj način se ograđiješ od mogućih netočnosti u tekstu, u slučaju da su ti promakle.
Istina je, netko privede dil teksta, a zatin još nadoda svoga, što zahtiva duži opis što se sve napravilo, a sažetak je ograničen. Kubura (razgovor) 22:51, 7. rujna 2010. (CEST)

Kada naletim na neku sumnjivu informaciju ili rečeničnu konstrukciju, volim znati odakle je. U većini slučajeva u pitanju je loš prijevod s engleske Wikipedije. Rosier ♫ razgovor 17:08, 9. rujna 2010. (CEST)

Korisno je znati otkuda je članak (ako se radi o prijevodu s druge Wikipedije), jer onda se može pogledati izvornik i ispraviti prijevod (radio samo to puno puta). Relativno je lako dopunjavati članak, ali teško ga je započeti, i tu suradnici prevedu samo dio teksta, koji često ne može stajati takav kakav je napisan jer ili ne daje skoro nikakvu informaciju ili daje pogrešnu informaciju takav kakav je. Obveza navođenja izvora teksta ne postoji (u slučaju Wikipedije). SpeedyGonsales 17:28, 9. rujna 2010. (CEST)

Korisno je znati tko je sve pisao taj članak. Svega što se tiće Hrvatske i Hrvata, tamo nema ništa, a onda i moš mislit tko je tu najviše doprineo da je tekst postao beskoristan, i tko se najviše potrudio da ga unakazi. A što se tiće ostaloga, nemamo tu što tražit ,ako nema prvoklasnih referenci. A ako postoje dobre reference ,najbolje je vidit što ima u izvoru. --Zeljko (razgovor) 17:59, 9. rujna 2010. (CEST)

Zar je to vama en wiki nekakav izvor znanja i potvrda nečega. tamo piše, pa je tako. Ma nemoj. Mislite svojom glavom a ne njihovom.--Zeljko (razgovor) 18:02, 9. rujna 2010. (CEST)

FS Player

Mislim da će se zajednica složiti da {{fs player}} promjenimo u ovu inačicu tako da je u parametar poz (pozicija) dovoljno napisati VRA (vratar), BRA (branič), VEZ (vezni red), i NAP (napadač). Tako je prije svega lakše se snaći s predloškom ali i lako mjenjati poveznice (npr. ako se kreira članak Vezni red (nogomet), onda bi trebalo mijenjati sve stranice na kojima je predložak). Već sam počeo mijenjati članke s predloškom, jer smatram da se nitko neće protiviti prijedlogu.
F.Pavkovic 22:00, 5. rujna 2010. (CEST)

Digitalni download

Možda kafić nije pravo mjesto za ovaj prijedlog (neka stručni suradnici premjeste na odgovarajuće mjesto za raspravu), ali htjela bih predložiti da umjesto pojma digitalni download u člancima počnemo koristiti hrvatskome bliži pojam digitalno preuzimanje. Možda će biti mnogo zatrpavanja nedavnih ako se budu mijenjali članci, ali postoje suradnici koji znaju programirati botove koji bi to automatski uradili (barem ja imam takvo mišljenje), tako da ne vidim velik problem u tome, ako se, naravno, moj prijedlog usvoji. Inače, ovo je hrvatska Wikipedija, zašto koristiti engleske riječi??? --AmyMirka (Come into my world) 00:58, 6. rujna 2010. (CEST)

Općenito je meni izraz "digitalni download/preuzimanje" neodgovarajući. Kakav je ako nije digitalni, analogni? Inače, ima u člancima o glazbi još izraza koji se koriste na engleskom, ("uzorak", "kolaboracijski albumi",...), a također je previše linkova na Youtube, Myspace i ne znam već šta, pa bi valjalo naći nekakvo rješenje za te stvari.--MaGa 07:20, 6. rujna 2010. (CEST)

Uzorak misliš na ono što ja prevodim kao isječak (obrađeni dio neke pjesme) ? Kolaboracijski može se reći zajednički, ali kod downloada, mislim da je digitalno preuzimanje najbolje. jer ipak, bilo bi bezveze da piše samo download ili samo preuzimanje --AmyMirka (Come into my world) 14:47, 6. rujna 2010. (CEST)

Ne mislim ti ni na šta, jer sam u dilemi kod takvih članaka šta je "pjesnik htio reći" riječima koje doslovno prevodi s engleskog (najčešće). Tu smo zato da to stavimo "pod istu kapu" i da na svakom članku jednako stoji.--MaGa 14:52, 6. rujna 2010. (CEST)

Pošto na hrvatskome jeziku download ne znači ništa, bolje je rabiti riječ preuzimanje. Kako se ne radi o preuzimanje cijele pjesme, nego samo dijela (ili pripjeva ili prvih 20-50 sekundi), mislim da bi dobar prijevod bio preuzimanje isječka pjesme. Time je sve rečeno, a podrazumijeva se da je pjesma u digitalnom formatu, jer preko žice nije moguće preuzeti ni gramofonsku ploču niti traku. SpeedyGonsales 17:37, 9. rujna 2010. (CEST)

Pa možemo i reći davnload lol. Ja mislim da se preuzima čitava pjesma, zajedno s remiksevima, a istina je da digitalni format stoji. Po meni najbolje je digitalno preuzimanje --AmyMirka (Come into my world) 18:09, 9. rujna 2010. (CEST)

Rijetko su cijele pjesme dostupne za preuzimanje, najčešće se radi o prvih 20-50 sekundi. Amazon prodaje glazbene albume u mp3 formatu, moguće je slušati uzorak pjesme od 30 sekundi. Izvor news.softpedia.com. Preko Apple iTunes servisa također je moguće čuti 30-sekundi neke pjesme, planiraju omogućiti 60-sekundni uzorak, ali za to je nužno potpisati nove ugovore s diskografskim kućama. Izvori: CNET.com, electronista.com. Naravno, moguće je kupiti cijelu pjesmu, no na Wikipediji ne bi trebale postojati poveznice na komercijalne sadržaje. Tamo gdje je slobodno dostupna cijela pjesma za preuzimanje, može se rabiti izraz "preuzimanje pjesme" umjesto "preuzimanje isječka pjesme". SpeedyGonsales 14:36, 11. rujna 2010. (CEST)

Mi smo prvaci !

Sjajno, dečki! Sjano!!! Hrvatska vaterpolska reprezentacija!! --Croq (razgovor) 22:28, 11. rujna 2010. (CEST)

Večeras je naša fešta!!!--Fraxinus (razgovor)

Bijelo-crvena, Polja Hrvatska, Na dresu sjete me, Da ja volim te, Igrajte za nju, Našu voljenu, Nek jače kuca to, Srce vatreno!!! --Roberta F. 22:44, 11. rujna 2010. (CEST)

Čestitke na pobjedi, dobroj igri i sjajnoj organizaciji prvenstva - svaka čast :-D --Biljezim se sa štovanjem,Poe 22:44, 11. rujna 2010. (CEST)

Svaka čast na odličnoj igri i osvojenom zlatu! BlackArrow (razgovor) 22:46, 11. rujna 2010. (CEST)

Čestitke prije svega hrvatskim vaterpolistima, ali i organizatorima, navijačima i ostalim ekipama EP-a. Dogodine uzimamo svjetsko zlato u Šangaju.--F.Pavkovic 23:19, 11. rujna 2010. (CEST)

"Za lijepu našu, sad dignimo glas, kroz sve oluje, nek cuju za nas,za lijepu našu, sve ruke u zrak. Rame uz rame, kada se stane, tu je pobjeda." Čestitke hrvatskim vaterpolistima! --Ornitologinja ♥ 17:48, 12. rujna 2010. (CEST)

Čestitka za šampionsku krunu i iz Crne Gore! --Markus cg1 (razgovor) 18:16, 12. rujna 2010. (CEST)

Jeeeeeeee! Tooooooooo! Bravo dečki svaka čast! Samo tako! Mmaddo (razgovor) 00:49, 13. rujna 2010. (CEST)

Podižem grumen zemlje ponosne...Mi smo prvaci....!!! Kubura (razgovor) 07:26, 13. rujna 2010. (CEST)

New York City, New York

Može li netko stručan pregledati zadnje izmjene i srediti ovo što se uneredilo... --AmyMirka (Come into my world) 15:59, 13. rujna 2010. (CEST)

Ja gledah i gledah a ne vidjeh da se tamo nesto uneredilo. More bit da me moja strucnost iznevjerila.--Suradnik koji pise artikle 16:11, 13. rujna 2010. (CEST)

Tablica se raširila na čitav članak... bar meni --AmyMirka (Come into my world) 16:21, 13. rujna 2010. (CEST)