Razlika između inačica stranice »Katolička Crkva«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 23 bajta ,  prije 6 godina
m
bez sažetka
m
m
[[Datoteka:BentoXVI-86-13052007.jpg|250px|thumbnail|[[Papa]] [[Benedikt XVI.]], rimski biskup u miru i poglavar Katoličke crkve u razdoblju 2005.-2013.]]
 
'''Katolička Crkva''' ([[latinski|lat.]] Ecclesia Catholica]]) najveća je [[Kršćanstvo|kršćanska]] vjerska zajednica. Osnovna značajka Katoličke Crkve je priznavanje rimskog biskupa ([[papa|pape]]) kao vrhovnog autoriteta u vođenju Crkve. Prema katoličkom učenju Crkva koju je [[Krist]] ustanovio na ovom svijetu u punini postoji samo u Katoličkoj Crkvi.
 
Katolička Crkva sastoji se od 23 autonomne (''sui iuris'') crkve. Najveća od njih je ona u kojoj je i sam papa, [[Latinska crkva]] ili Crkva zapadnog obreda. Preostale 22 su [[istočne katoličke crkve]], tj. crkve s istoka koje su nakon [[veliki raskol|velikog raskola]] priznale papu i obržavaju istočne obrede. Razlika je u obredu, [[liturgija|liturgijskom]] jeziku, crkvenoj disciplini i običajima, dok je ostalo zajedničko, poput vjere, [[Sedam svetih sakramenata|sakramenata]] i prihvaćanja zajedništva s [[papa|papom]].
=== Crkva i određivanje nauka ===
 
Prema nauku[[nauk]]u Katoličke Crkve [[crkva]] je zajednica koju je osnovao [[Isus]] kao božansku tvorevinu koju vodi [[Duh Sveti]]. Ta Crkva u ovom svijetu u punini postoji samo u organizaciji zvanoj Katolička Crkva, tj. u organizaciji okupljenoj oko [[sv. Petar|Petrovog]] nasljednika [[papa|pape]] jer je Isus upravo na njemu izgradio Crkvu (usporedi [[Evanđelje po Mateju|Mt]] 16:18-19) i njemu je kao jedinom pastiru povjerio brigu nad cijelim svojim stadom (usporedi [[Evanđelje po Ivanu|Iv]] 21:15-17). Ipak, Katolička Crkva priznaje većinu dobara Kristove Crkve i drugim crkvama, posebno [[pravoslavlje|pravoslavnima]], te je svjesna da se u njoj samoj zbog ljudske nesavršenosti ta dobra često ne očituju kako bi trebalo.
 
Jedno od dobara koje Crkva ima je sigurnost božanskog vodstva, tj. sigurnost da će ona vjerno i nepogrešivo baštiniti što je primila od Isusa. Ta baština naziva se tradicija i svako argumentiranje nauka poziva se na nju. Papa i tu ima ključnu ulogu jer je sigurnost moguća upravo radi njega koji je jedini garant te sigurnosti (usporedi [[Evanđelje po Luki|Lk]] 22:31-32). Ipak, tradiciju prenosi cjelokupna Crkva.
=== Kasnije donošenje nauka ===
 
Nauk je detaljnije definiran na kasnijim [[Ekumenski sabor|Ekumenskim saborima]]. Ne može se uvoditi novi nauk nego samo definirati ono što u tradiciji već u biti postoji, te se na jasniji ili suvremeniji način to iznijeti. Jedina [[objava]], iz koje crpimo sav nauk, je objava Isusa Krista koja kroz tradiciju koju vodi Duh Sveti govori i nama danas.
 
Bitan je i nauk o [[sakrament]]ima. To su vidljivi znaci nevidljivog božjeg djelovanja. Po nauku, ako je izvršen propisani vidljivi oblik, sakrameti zaista djeluju, tj. zaista se događa nevidljivo Božje djelovanje. Nauk da Crkva može označavati stvarno Božje djelovanje u svijetu postoji oduvijek te svi sakramenti svoje utemeljenje imaju u Isusovom djelovanju. Ipak, konkretan opis sakramenata, nužnosti za valjanost i njihova teologija mijenjali su se kroz stoljeća.
13.151

uređivanje

Navigacijski izbornik