Slavonski Brod: razlika između inačica

Koordinate: 45°10′N 18°01′E / 45.16°N 18.01°E / 45.16; 18.01
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
→‎Poznate osobe: Matija Mesić
Redak 251: Redak 251:
* [[Davorin Bazjanac]], međunarodno priznati pionir strojarstva
* [[Davorin Bazjanac]], međunarodno priznati pionir strojarstva
* [[Josip Stadler]], prvi sarajevski nadbiskup
* [[Josip Stadler]], prvi sarajevski nadbiskup
* [[Matija Mesić]], povjesničar, prvi rektor zagrebačkog Sveučilišta, rimokatolički svećenik.
* [[Svetozar Rittig]], svećenik, teolog, akademik i politčar
* [[Svetozar Rittig]], rimokatolički svećenik, teolog, akademik i politčar
* [[Hugo Badalić]], poznati pjesnik
* [[Hugo Badalić]], poznati pjesnik
* [[Tomo Skalica]], prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!)
* [[Tomo Skalica]], prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!)

Inačica od 8. srpnja 2017. u 13:40

Predložak:Uklopi s razgovora

Slavonski Brod
Država Hrvatska
Županija Brodsko-posavska

GradonačelnikMirko Duspara
Gradsko vijeće25 članova članova
– predsjednikHrvoje Andrić
Naselja16 naselja

Površina[1]54,1 km2
Površina središta41,7 km2
Visina+96m mnm
Koordinate45°10′N 18°01′E / 45.16°N 18.01°E / 45.16; 18.01

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno45 005
– gustoća832 st./km2
Urbano45 005
– gustoća1079 st./km2

Svetac zaštitnikSveti Ivan Nepomuk
Dan mjesta16. svibnja

Poštanski broj35000
Pozivni broj035
AutooznakaSB
Stranicahttp://www.slavonski-brod.hr/ Službena stranica grada Slavonskog Broda

Zemljovid

Slavonski Brod na zemljovidu Hrvatske
Slavonski Brod
Slavonski Brod

Slavonski Brod na zemljovidu Hrvatske

Slavonski Brod je grad u Hrvatskoj, industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije, po veličini i značaju drugi grad u Slavoniji. Šesti je po veličini u Republici Hrvatskoj, nakon Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Zadra. Proglašen je najljepšim gradom u Hrvatskoj, po izboru "Hrvatske turističke zajednice" za 2009. godinu[3].

Ime

Tijekom Rimskog Carstva grad se zvao Marsonia, a od 1244. do 1934. godine Brod na Savi.

Gradska naselja

Slavonski Brod se sastoji od 3 naselja: Slavonski Brod, Brodski Varoš i Podvinje.

Zemljopis

Slavonski Brod se nalazi na sjevernoj obali rijeke Save, na granici s Bosnom i Hercegovinom, središte je Brodsko-posavske županije. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga Paneuropski Koridor X i autocesta A3 iz zapadne Europe ka Bliskom Istoku, a na rijeci Savi je cestovni most koji spaja Hrvatsku i BIH (tu je i međunarodni granični prijelaz). Grad je lociran na pola puta između Zagreba i Beograda, na južnom rubu Panonske ravnice, između obronaka Dilja na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. Ime prvog naselja na mjestu današnjeg Slavonskog Broda je bilo Marsonia (u rimsko doba), kasnije se pomnije kao 'stari grad' pa Brod, još kasnije Brod na Savi. Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i Podvinje.

Zemljopisne koordinate Slavonskog Broda: 45° 9' 14" sjeverne zemljopisne širine

18° 1' 24" istočne zemljopisne dužine

Koordinate šireg područja grada: od od 45° 9' 11" do 45° 9' 45" sjev.z.širine od od 18° 0' do 18° 04' ist.z.dužine

Prosječna nadmorska visina: +92 m

Površina grada: Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50,14 km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije.

Stanovništvo

Spomenik Ivani Brlić Mažuranić

Po broju stanovnika Slavonski Brod je šesti u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja). Do 1991. broj stanovnika se povećavao zahvaljujući snažnom rastu gospodarstva (metalna industrija "Đuro Đaković", poljoprivredni kombinat "Jasinje", drvna industrija "Slavonija" i "Oriolik" i ostalo).

Demografski podaci

Podaci 1991.: 57.796 stanovnika, a 2001.: 64.612 stanovnika (od toga 33.727 žena i 30.885 muškaraca). Nakon rata dolazi do porasta zbog veliki broj prognanika iz Bosanske Posavine te 2005. šire područje grada ima oko 80.000 stanovnika. U gradu ima 59.141 stanovnika,[4] a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60.347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika se penje na 64.612 stanovnika. Slavonski Brod, ako se uzme u obzir uska povezanost sa susjednim naseljima, čini 5 aglomeraciju Hrvatske (124.349).

Naselja i četvrti

Vatrogasni dom
Strojarski fakultet

Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50.14km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i Podvinje.

Brodska naselja

Uprava

Nakon izvanrednih lokalnih izbora (2007.) za gradonačelnika je izabran Mirko Duspara dr. med. iz HSP, a za zamjenike gradonačelnika Vladimir Jerković, dr. med. Liga za Brod i Olivera Maglić, dipl.ing. Liga za Brod.

Povijest

Rimska diploma s antičkim nazivom grada
Tlocrt Tvrđave iz 18. stoljeća

Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime "Brod" koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.

Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.

Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom sa žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje "kulta lubanje" i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje.

Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina.

Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu Notitia dignitatum zapisana je kao Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia.

S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači Ptolomejeve Geografije u 16. stoljeću. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je Abraham Ortelius, koji je u svom atlasu "Theatrum orbis terrarum" (Antwerpen 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i ilirskih naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod.

Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio Matija Petar Katančić. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.

Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u 6. stoljeću nove ere. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1224. godine. Kroz kasni Srednji vijek i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici Austrije s Turskim carstvom. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane Austro-Ugarske monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše Franjevci pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. U 20. stoljeću Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka 20.-e godine prošlog stoljeća se nazivaju "zlatnim dobom Broda". Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije grad mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod.

Drugi svjetski rat

Slavonski Brod teško stradava u Drugom svjetskom ratu. Dio građana nije podržavao ustašku vlast već je prešao u antifašistički partizanski pokret. Grad je teško stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima 1945. godine, koje se možemo usporediti s razarenjem Dresdena. Slavonski Brod (za NDH se zvao "Brod na Savi") je bio vrlo važan kao strateško i prometno mjesto za NDH i Osovinske sile. Od hrvatskih gradova samo je Zadar toliko stradao u završnim akcijama Saveznika. Više od 80% građevina je bilo uništeno u savezničkim bombardiranjima pri čemu su uništene i građevine iz vremena Austro-Ugarske od iznimne kulturno - povijesne i urbanističe vrijednosti.[5].

Domovinski rat

Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu s područja bivše općine Slavonski Brod.

Teška ga je sudbina zadesila za vrijeme Domovinskog rata za osamostaljenje Republike Hrvatske, kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane JNA. Slavonski Brod je bio vrlo važan i srpskom agresoru zbog svog geopolitičkog položaja. Po nekim stručnjacima Brod je drugi najteže stradali hrvatski grad poslije Vukovara. U prosjeku je dnevno samo u Slavonskom Brodu kao posljedica velikosrpske agresije ginulo petero ljudi[6]. U napadima je ukupno ubijeno 29-ero djece. Poznat je velikosrpski teroristički topnički napad od 16. srpnja 1991., kad su bosanski Srbi granatom pogodili slavonskobrodski izbjeglički centar, pri čemu su ubili 12 osoba, a 60-ak ranili [7].

Pri gotovo svakodnevnom granatiranju Slavonskog Broda od neprijateljskih granata stradale su 182 osobe od kojih je 28-ro djece[8]. Od svibnja 1992. do 1995. ranjeno je 969 hrvatske djece. Uglavnom su uzroci ranjavanja bile eksplozije ili prostrijeli za vrijeme topničkog ili zračnog napada. Među djecom ima 90 teških invalida.[9]

Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao u vrijeme kada nisu postojale vojne akcije JNA u drugim gradovima istočne Hrvatske. Grad se tijekom poratnih '90-ih postupno oporavljao i obnavljao te nastojao dobro povezati, gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske što je uvijek bilo primarno za Brod, a i radilo se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika.

Slavonski Brod i okolica su dali obol u obrani i oslobađanju i drugih dijelova Hrvatske. U operaciji Maslenica su podnijeli veliki teret, braneći tek oslobođeni Kašić, ključno mjesto za obranu Zadra. U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) su u području sela Kašića ili njegove okolice poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne Kobre iz sastava 3. gardijske brigade Kune[10][11]..

Danas

Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje Središnju Europu s Malom Azijom. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.Iako se naglasak razvitka u posljednje vrijeme stavlja u razvijanje turizma i uslužnih djelatnosti,Brod je uvijek bio i uvijek će biti industrijski grad i njegova budućnost je upravo u tom sektoru te je potrebna daljna modernizacija brodskih tvornica i industrije.

Gospodarstvo

Industrija

Slavonski Brod ima dosta razvijenu industriju, iako je ona zbog rata i dosta lošeg prijelaza s komunizma u kapitalizam, opadala zadnjih nekoliko godina. Početkom 2000-ih situacija u gospodarstvu na području Grada Slavonskoga Broda ide na bolje, pa tako iz stečajne krize izlazi i brodski holding "Đuro Đaković" koji je i dobro znan preko granica Hrvatske po izrazito širokom i kvalitetnom proizvodnom programu. Proizvodne potencijale ove tvrtke nije potrebno posebno objašnjavati ali izdvojimo samo neke: mostovi (Maslenički most), željeznička vozila , industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, auto dijelovi, borbena vozila i sustavi (tenk Degman). Zahvaljujući suradnji sa svjetski priznatim tvrtkama Patrijom i Kongsbergom, kroz provedeni transfer tehnologije, Đuro Đaković djeluje kao dobavljač potpuno opremljenih oklopnih vozila u zasebno ugovorenim budućim programima. Rezultat ove suradnje proizvodnja je oklopnih modularnih vozila AMV 8x8.


Poljoprivreda

Važna je i poljoprivreda i uzgoj voća, a dobro se razvija i prehrambena industrija, upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina. Na području grada postoji nekoliko vrlo uspješnih proizvođača vina, koji svoje proizvode i izvoze (najpoznatiji vinarija "Zdjelarević").

Promet

Promet je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od rimskih vremena, pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska autocesta Zagreb-Slavonski Brod-Beograd (A3). Brod je i druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji je suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1.500.000 tona). Prometni značaj grada sve više raste, a pri kraju je izgradnja nove autoceste na međunarodnom tranzitnom pravcu C5, koji će povezivati srednju Europu i Slavoniju s Bosnom i Hercegovinom i obalom Jadranskog mora. Trasa buduće prometnica nalazi se na nešto više od 15 km istočno od centra Broda, pa će njenim dovršavanjem kroz koju godinu (2008.), šira prigradska zona postat će jedno od najvećih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu. Zbog izvrsne prometne povezanost, na sjecištu važnih međunarodnih pravaca, ovaj infrastrukturni projekt će se vrlo pozitivno odraziti na daljnji gospodarski razvoj koliko samoga grada, toliko i čitave županije.

Uslužne djelatnosti

Uslužne djelatnosti jedan su od vrlo važnih čimbenika u gradu, a posebno turizam. U Slavonskom Brodu se nalazi spomenik nulte kategorije "Brodska tvrđava", koja je inače najveći i najvažniji fortifikacijski spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje još mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje.

Most na rijeci Savi.

Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj, Trg Ivane Brlić-Mažuranić, ujedno i jedan od najljepših u državi, koji svojim južnim dijelom izlazi na rijeku Savu na koju se pruža izvanredan pogled.

Tu se nalazi i kuća Ivane Brlić-Mažuranić, svjetski proslavljene spisateljice za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju, a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su galerije, knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod. U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz rijeku u državi, poznat kao popularni brodski "Kej". Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod i njegovi građani, živi zajedno sa svojom rijekom.

Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda

Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda d.o.o.[12] osnovana je 14. ožujka 2008, a s radom je započela 30. lipnja 2008. Osnivač Društva je Grad Slavonski Brod, koji je Razvojnu agenciju osnovao zbog rastućih potreba kvalitetne pripreme projekata za kandidiranje prema državnom proračunu te prema fondovima Europske unije.

Uz pripremanje i izradu projekata Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda se bavi organiziranjem sajmova te je i izvršni organizator tradicionalnog 13. Katarinskog sajma obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, koji će se održati od 24.-28.11.2008. na prostoru Tvrđave Brod.

Spomenici i znamenitosti

Tvrđava Brod

Po svojim dimenzijama, ova utvrda spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s Dioklecijanovom palačom, čiji je sjeverni pandan. Brodska tvrđava je inače najveći spomenik kontinentalne Hrvatske, a ujedno je i spomenik nulte kategorije. Građena je u vremenu od 1715. do 1780. godine i bila je važna pogranična tvrđava na rijeci Savi.

Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva

Franjevački samostan, sjeverna fasada

Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj.

Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je nulte kategorije.

Svetište Gospe od Brze Pomoći

Svakoga "osmoga" u mjesecu brojni vjernici hodočaste u svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu.[13][14]

Ostale znamenitosti

Višenamjenska športska dvorana Vijuš, kapaciteta 2.200 gledatelja, otvorena je 27. studenog 2009., nakon 20 godina gradnje.

Obrazovanje

Danas u Slavonskom Brodu postoji Strojarski fakultet, Učiteljski fakultet Osijek- dislocirani studij Slavonski Brod, osam srednjih škola, jedanaest osnovnih škola i jedna osnovna glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji 7 dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica. U listopadu 2006. godine, odlukom Vlade Republike Hrvatske, u Brodu je utemeljeno Veleučilište s tri različita studija, s tri različita smjera i to: studij poljoprivrede-bilinogojstva- smjer hortikultura, odjel za studij ekonomije- smjer menadžment, odjel za studij strojarstva- smjer proizvodno strojarstvo. U budućnosti su u planu još neki studijski programi u okviru Veleučilišta. Predviđeno je da se s prvim upisima na navedene studije započne u narednoj studijskoj godini. Stopa nepismenosti u Slavonskom Brodu zanemarivo je niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, a najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvjetima života i obrazovanja u ranijim vremenima. S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali, taj se trend u zadnje vrijeme počinje značajno mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuće naobrazbe pojedinaca. U izravnoj vezi s ovom problematikom je i planirano proširivanje mogućnosti visokoškolske naobrazbe na području samoga grada Slavonskog Broda. Više godina postoje vrlo ozbiljni planovi oko pokretanja nekih novih studija u gradu, koji su se odužili uslijed nedostatka financijskih sredstava, ali osnivanjem Veleučilišta, njihova je realizacija konačno omogućena. S obzirom da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija.

Gimnazija "Matija Mesić"
Strojarski fakultet
Osnovna glazbena škola "Ivan Zajc"
Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića
Srednja medicinska škola
Osnovna škola "Ivan Goran Kovačić"

Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu

  • OŠ Ivana Gorana Kovačića Slavonski Brod
  • OŠ Antuna Mihanovića Slavonski Brod
  • OŠ Huge Badalića Slavonski Brod
  • OŠ Đure Pilara Slavonski Brod
  • OŠ Blaža Tadijanovića Slavonski Brod
  • OŠ Bogoslava Šuleka Slavonski Brod
  • OŠ Vladimira Nazora Slavonski Brod
  • OŠ Ivane Brlić Mažuranić Slavonski Brod
  • OŠ Milana Amruša Slavonski Brod
  • OŠ Ivana Zajca (osn.glazbena škola) Slavonski Brod
  • OŠ Dragutina Tadijanovića Slavonski Brod
  • OŠ I.B. Mažuranić- Područni razredni odjel u Brodskom Varošu
  • OŠ Bogoslav Šulek- Područni razredni odjel u Vranovcima

Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:

  • Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod (nastava se održava po programima jezične, opće i prirodoslovno-matematičke gimnazije)
  • Klasična gimnazija i kolegij fra Marijana Lanosovića
  • Tehnička škola Slavonski Brod
  • Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
  • Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod
  • Srednja medicinska škola Slavonski Brod
  • Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod
  • Obrtnička škola Slavonski Brod

Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:

  • Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek
    • Strojarski fakultet
    • Visoka učiteljska škola
  • Veleučilište u Slavonskom Brodu
    • studij poljoprivrede-bilinogojstva- smjer hortikultura
    • studij ekonomije- smjer menadžment
    • studij strojarstva- smjer proizvodno strojarstvo

Studentski smještaj

  • Studentski centar u Slavonskom Brodu

Poznate osobe

Kultura

Kazališta

  • Dječje Kazalište Ivana Brlić Mazuranić
  • Kazališno koncertna dvorana "Ivana Brlić Mažuranić" Slavonski Brod

Knjižnice

  • Gradska knjižnica Slavonski Brod
  • Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu

Muzeji

Galerije

  • Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda
    • Galerija "Ružić i suvremenici"
  • Atelier - Unikat
  • Atelier - Aurel
  • Galerija i antikvarijat Balen
  • Galerija Kutuzović
  • Likovni salon "Vladimir Becić"

Ustanove

  • Državni arhiv
  • Institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
  • Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu


Manifestacije "Brodsko kolo", smotra folklora Brodsko-posavske županije

  • Organizator: Folklorni ansambl Broda

"Brodsko glazbeno ljeto"

  • Organizator: Kazališno-koncertna dvorana "I.B-Mažuranić"

"Gloria Festung Brod", multimedijski je spektakl u prostoru Tvrđave.

  • Organizator: Brodsko-posavska županija

Likovna kolonija "Sava"

  • Organizator: Galerija umjetnina grada Broda

Likovna kolonija "Slavonija"

  • Organizator: KLD Berislavić

"U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić"

  • Organizator: Grad Slav.Brod i KKD "I.B-Mažuranić"

"x-k.e.r.u.b. music festival"

  • Organizator: Alternativna mladež grada Slavonskog Broda

Mediji

Novine

  • Posavska Hrvatska
  • Brodski vjesnik

Radio

  • Soundset Brod
  • Radio Slavonija
  • Radio Tehničke škole (ukinut)

Televizijske postaje

  • Slavonskobrodska televizija
  • HTV, dopisništvo

Portali

  • www.brodportal.hr
  • www.sbperiskop.net
  • www.sbplus.hr
  • www.sbonline.net
  • www.sbiportal.hr
  • www.lob.hr
  • www.ebrod.net

Šport

Mario Mandžukić
Ivica Olić

Najpopularniji športovi su nogomet i košarka.

Brođani su dali zavidne rezultate u tim športovima kao i u mnogim drugima, poglavito boks, tenis, karate, rukomet, kajak i kanu.

Nogomet:

Košarka:

Borilački športovi:

  • Taekwondo klub Kolonija
  • MMA klub TIGAR Brod
  • Boksački klub Posavina Kuna
  • Boksački klub Brod
  • Taekwondo klub Brod
  • Karate klub Slavonski Brod

Kajak/kanu:

  • Kajak kanu klub Marsonia [16]

Plivanje  :

Vaterpolo :

Hokej:

Ostalo:

  • TK Brod
  • Malonogometni klub Argus
  • Šahovski klub Oriovac
  • Odbojkaški klub "Brod"
  • Squash club BROD
  • Curling Club "Legija"

Udruge i klubovi

  • SBIPORTAL.hr, Udruga za promociju i razvoj informacija putem interneta (www.sbiportal.hr.hr/)
  • MZU, mreža zajednica učenja
  • GD Varganj
  • Beuz Slavonski Brod
  • PUŽ - pokret urbanog življenja
  • Bumn (udruga mladih i najmlađih)
  • Heron Marsonica Rally Team (obožavatelji "spačeka")
  • FAB - Folklorni ansambl Broda
  • Matica hrvatska Slavonski Brod
  • Paintball i Airsoft klub Marsonia
  • Zavičajni klub Brođani - Berlin
  • Kolos Slavonski Brod - bodybuilding, zdrava prehrana i MMA
  • Grupa za ljudska ženska prava
  • Udruga korisnika wireless komunikacija (SBWIFI)
  • Udruga za zaštitu životinja "Victus"
  • Udruga "Vivak"
  • Paintball klub Brod
  • PES - pokret ekstremnih sportova
  • Radio klub "Slavonski Brod" - 9A1CRS (www.9a1crs.com)
  • Takwon-do klub " Alfa Brod "
  • Slavonska Liga Amatera Stolnog Tenisa >SLAST<
  • Radio klub "Jelas" - 9A1JSB (www.rau-jelas.hr)
  • Udruga splavara "Čika Mata"
  • Udruga hrvatske mladeži Patriot - UHMP
  • Udruga "Skuttino"
  • Studio za moderni i klasični ples "Brodski leptirići"
  • Planinarsko društvo "Dilj gora" Slavonski Brod
  • Plesni studio "Top Dance"
  • Plesni klub "Quickstep" (www.plesnaskola.hr)
  • Brodski plesni studio "Cascavela"
  • Twirling klub "Cascavela"
  • Brodsko ekološko društvo-BED
  • Športsko ribolovni savez Brodsko-posavske županije
  • Yoga Studio Slavonski Brod
  • Boćarski klub Brlićka 2007
  • SKIP - udruga za socijalizaciju, promicanje kulture i prevenciju ovisnosti
  • Brlog Predstavlja [18]
  • Fotoklub Kadar SB [19]

Gradovi prijatelji

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Slobodna Dalmacija - Hrvatska turistička zajednica: Slavonski Brod - najljepši grad u Hrvatskoj, Aleksandra Primorac/EPEHA, Danijel Soldo/CROPIX, objavljeno 25. rujna 2009. god.
  4. Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Popis
  5. Studenti.math.hr - Slavonski Brod
  6. Hrv. institut za povijest Hrvatski institut za povijest - Predstavljena knjiga prof. dr-a Mirka Valentića Rat protiv Hrvatske 1991.- 1995., 8. lipnja 2010., govor povjesničara Mate Artukovića
  7. HIC Dom i svijet br.434 - Na današnji dan
  8. Slavonski Brod u Domovinskom ratu - Željko Mužević
  9. [1] Marina Ajduković - Djeca rata u Hrvatskoj
  10. Petar Vulić: Operacija Maslenica - bitka svih bitaka (3): Bez Domovinskog rata ne bi bilo ni Hrvatske, Fokus, Zagreb, br.458/2009., 20. veljače 2009. str. 25
  11. SB portal Kašić noćas ne smije pasti, 22. siječnja 2010., pristupljeno 17. travnja 2010.
  12. Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda
  13. Svetište Gospe Brze Pomoći - Slavonski Brod - Hodočasnički dani Gospi Brze Pomoći
  14. (IKA): Relikvije bl. Stepinca na hodočasničkom danu Gospi Brze Pomoći, IKA - najave: 8. svibnja 2015., IKA N - 169490/5
  15. Brod Portal Krešimir Grčević: Rukometaš koji je izumio "cepelin", 26. ožujka 2013. (pristupljeno 24. travnja 2017.)
  16. www.kkkmarsonia.hr
  17. Rekreacija.hr
  18. Brlog Predstavlja
  19. Fotoklub Kadar SB
  20. Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Grada Slavonskog Broda i Mestne občine Celje

Vanjske poveznice