Istočno bojište (Drugi svjetski rat)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Istočna bojišnica
Dio Drugi svjetski rat
Eastern Front 1942-11 to 1943-03.png
Karta istočne bojišnice od 1942. do 1943.
Nadnevak 22. lipnja 1941. - 9. svibnja 1945.
Lokacija Istočna Europa
Ishod Saveznička pobjeda. Osnovana FNRJ i Čehoslovačka. Početak komunističkog režima
Casus belli Operacija Barbarossa
Sukobljeni
Sile Osovine:
Flag of German Reich (1935–1945).svg Treći Reich
Flag of Romania.svg Kraljevina Rumunjska (do 1944.)
Flag of Finland.svg Finska (do 1944.)
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Italija
Flag of Hungary (1920–1946).svg Mađarska
Flag of Independent State of Croatia.svg NDH
Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg Republika Slovačka (1939. - 1945.)
Saveznici:
Flag of the Soviet Union.svg SSSR
Flag of Poland.svg Poljska
Flag of Romania.svg Kraljevina Rumunjska (od 1944.)
Flag of Finland.svg Finska (od 1944.)
Flag of Czechoslovakia.svg Čehoslovačka (od 1943.)
Flag of Free France 1940-1944.svg Slobodna Francuska (od 1943.)
Vođe
Flag of German Reich (1935–1945).svg Adolf Hitler
Flag of German Reich (1935–1945).svg Ernst Busch
Flag of German Reich (1935–1945).svg Heinz Guderian
Flag of German Reich (1935–1945).svg Ewald von Kleist
Flag of German Reich (1935–1945).svg Günther von Kluge
Flag of German Reich (1935–1945).svg Georg von Küchler
Flag of German Reich (1935–1945).svg Wilhelm Ritter von Leeb
Flag of Italy (1861-1946) crowned.svg Giovanni Messe
Flag of the Soviet Union.svg Josif Staljin
Flag of the Soviet Union.svg Georgij Žukov
Flag of the Soviet Union.svg Nikandr Čibisov
Flag of the Soviet Union.svg Ivan Konev
Flag of the Soviet Union.svg
Flag of the Soviet Union.svg Rodion Malinovski
Flag of the Soviet Union.svg Konstantin Rokosovski
Posljedice
Treći Reich
1.001.000-2.415.690[1]
Rumunjska
381.000[1]
SSSR
7.500.000-12.000.000[1]
Rumunjska
170.000[1]
Mađarska
136.000[1]
Poljska
40.000[1]

Na istočnoj bojišnici ratovali su Treći Reich i njegovi saveznici i SSSR s njegovim saveznicima. Povod za rat je invazija Poljske.[2][3] Mirovnim ugovorom Adolfa Hitlera, njemačkog kancelara i Josifa Staljina, generalnog sekretara Sovjetskog Saveza podjelili su Poljsku na dva dijela. Nakon nekog vremena Hitler je okupirao Kraljevinu Jugoslaviju, Čehoslovačku i druge zemlje istočne Europe. Poslije je Hitler napao Sovjetski Savez i time prekršio mirovni ugovor. Hitler je pokušao Blitzkriegom osvojiti Istočnu Europu.[4] No planove mu je poremetio Sovjetski protunapad blizu Moskve i u Staljingradu. Nakon nekog vremena Crvena Armija je dobijala borbu za borbu.[5] Poslije je Crvena Armija pomogla u Narodnom Oslobodilačkom ratu u Jugoslaviji. Poslije je Crvena Armija ušla u Berlin i dobila rat.

Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od konzervativnih 10 milijuna pa do čak 30 milijuna žrtava.[6][7][8]

Posljedice[uredi VE | uredi]

Nakon rata počeo je Hladni rat. Mnoge zemlje su pale pod komunistički režim. Mnoge zemlje su se odupirale komunističkom režimu, no Sovjetski Savez je pomoću vojske ugušila ustanak. Tek nakon pada komunizma u Europi (1990.) ljudi su mogli slobodno iskazivati svje mišljenje.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Death tolls: Eastern Front, 1941-1945. Twentieth Century Atlas - Statistics. pristupljeno 13-05-2011
  2. Laurence Rees (30-03-2011). BBC - History - Hitler's Invasion of Russia in World War Two. BBC News. pristupljeno 13-05-2011
  3. WORLD WAR II ON THE EASTERN FRONT. Ujedinjeni narodi (30-03-2011). pristupljeno 13-05-2011
  4. Kennedy Hickman. World War II Europe: The Eastern Front. Military History. pristupljeno 13-05-2011
  5. World War II - Eastern Front. History. pristupljeno 13-05-2011
  6. According to G. I. Krivosheev. (Soviet Casualties and Combat Losses. Greenhill 1997 ISBN 1-85367-280-7), in the Eastern Front, Axis countries and German co-belligerents sustained 1,468,145 irrecoverable losses (668,163 KIA/MIA), Germany herself – 7,181,100 (3,604,800 KIA/MIA), and 579,900 PoWs died in Soviet captivity. So the Axis KIA/MIA amounted to 4.8 million in the East during the period of 1941–1945. This is more than a half of all Axis losses (including Asia/Pacific theatre). The USSR sustained 10.5 million military losses (including PoWs died in German captivity, according to Vadim Erlikman. Poteri narodonaseleniia v XX veke : spravochnik. Moscow 2004. ISBN 5-93165-107-1), so the number of military deaths (the USSR and the Axis) amounted to 15 million, far greater than in all other WWII theatres. According to the same source, total Soviet civilian deaths within post-war borders amounted to 15.7 million. The numbers for other Central European country and German civilian casualties are not included here
  7. Vadim Erlikman, Poteri narodonaseleniia v XX veke: spravochnik. Moscow 2004. ISBN 5-93165-107-1; Mark Axworthy, Third Axis Fourth Ally. Arms and Armour 1995, p. 216. ISBN 1-85409-267-7
  8. Rűdiger Overmans, Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg. Oldenbourg 2000. ISBN 3-486-56531-1, Richard Overy The Dictators: Hitler's Germany and Stalin's Russia (2004), ISBN 0-7139-9309-X

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]