Istočno bojište (Drugi svjetski rat)
| Istočna bojišnica | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio Drugi svjetski rat | |||||||||
 Karta istočne bojišnice od 1942. do 1943. |
|||||||||
|
|||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
Sile Osovine:.svg){kind=small} Treći Reich Kraljevina Rumunjska (do 1944.) Finska (do 1944.)_crowned.svg){kind=small} Italija Mađarska NDH Bugarska Republika Slovačka (1939. - 1945.) |
Saveznici: SSSR Poljska Kraljevina Rumunjska (od 1944.) Finska (od 1944.) Čehoslovačka (od 1943.) Slobodna Francuska (od 1943.) |
||||||||
| Vođe | |||||||||
| Adolf Hitler Ernst Busch Heinz Guderian Ewald von Kleist Günther von Kluge Georg von Küchler Wilhelm Ritter von Leeb Giovanni Messe |
Josif Staljin Georgij Žukov Nikandr Čibisov Ivan Konev Rodion Malinovski Konstantin Rokosovski |
||||||||
| Posljedice | |||||||||
| Treći Reich 1.001.000-2.415.690[1] Rumunjska 381.000[1] |
SSSR 7.500.000-12.000.000[1] Rumunjska 170.000[1] Mađarska 136.000[1] Poljska 40.000[1] |
||||||||
Na istočnoj bojišnici ratovali su Treći Reich i njeni saveznici i SSSR s njenim saveznicima. Povod za rat je invazija Poljske.[2][3] Mirovnim ugovorom Adolfa Hitlera, njemačkog kancelara i Josifa Staljina, generalnog sekretara Sovjetskog Saveza podjelili su Poljsku na dva dijela. Nakon nekog vremena Hitler je okupirao Kraljevinu Jugoslaviju, Čehoslovačku i druge zemlje istočne Europe. Poslije je Hitler napao Sovjetski Savez i time prekršio mirovni ugovor. Hitler je pokušao Blitzkriegom osvojiti Istočnu Europu.[4] No planove mu je poremetio Sovjetski protunapad blizu Moskve i u Staljingradu. Nakon nekog vremena Crvena Armija je dobijala borbu za borbu.[5] Poslije je Crvena Armija pomogla u Narodnom Oslobodilačkom ratu u Jugoslaviji. Poslije je Crvena Armija ušla u Berlin i dobila rat.
Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od konzervativnih 10 milijuna pa do čak 30 milijuna žrtava.[6][7][8]
[uredi] Posljedice
Nakon rata počeo je Hladni rat. Mnoge zemlje su pale pod komunistički režim. Mnoge zemlje su se odupirale komunističkom režimu, no Sovjetski Savez je pomoću vojske ugušila ustanak. Tek nakon pada komunizma u Europi (1990.) ljudi su mogli slobodno iskazivati svje mišljenje.
[uredi] Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Death tolls: Eastern Front, 1941-1945. Twentieth Century Atlas - Statistics. Preuzeto 13-05-2011.
- ↑ Laurence Rees (30-03-2011). BBC - History - Hitler's Invasion of Russia in World War Two. BBC News. Preuzeto 13-05-2011.
- ↑ WORLD WAR II ON THE EASTERN FRONT. Ujedinjeni narodi (30-03-2011). Preuzeto 13-05-2011.
- ↑ Kennedy Hickman. World War II Europe: The Eastern Front. Military History. Preuzeto 13-05-2011.
- ↑ World War II - Eastern Front. History. Preuzeto 13-05-2011.
- ↑ According to G. I. Krivosheev. (Soviet Casualties and Combat Losses. Greenhill 1997 ISBN 1-85367-280-7), in the Eastern Front, Axis countries and German co-belligerents sustained 1,468,145 irrecoverable losses (668,163 KIA/MIA), Germany herself – 7,181,100 (3,604,800 KIA/MIA), and 579,900 PoWs died in Soviet captivity. So the Axis KIA/MIA amounted to 4.8 million in the East during the period of 1941–1945. This is more than a half of all Axis losses (including Asia/Pacific theatre). The USSR sustained 10.5 million military losses (including PoWs died in German captivity, according to Vadim Erlikman. Poteri narodonaseleniia v XX veke : spravochnik. Moscow 2004. ISBN 5-93165-107-1), so the number of military deaths (the USSR and the Axis) amounted to 15 million, far greater than in all other WWII theatres. According to the same source, total Soviet civilian deaths within post-war borders amounted to 15.7 million. The numbers for other Central European country and German civilian casualties are not included here
- ↑ Vadim Erlikman, Poteri narodonaseleniia v XX veke: spravochnik. Moscow 2004. ISBN 5-93165-107-1; Mark Axworthy, Third Axis Fourth Ally. Arms and Armour 1995, p. 216. ISBN 1-85409-267-7
- ↑ Rűdiger Overmans, Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg. Oldenbourg 2000. ISBN 3-486-56531-1, Richard Overy The Dictators: Hitler's Germany and Stalin's Russia (2004), ISBN 0-7139-9309-X
