Boris Domagoj Biletić

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Boris Biletić)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Boris Domagoj Biletić, 2012.

Boris Domagoj Biletić (Pula, 22. ožujka 1957.), hrvatski pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri.

Osnovno i srednje obrazovanje (gimnaziju) i Pedagošku akademiju završava u rodnome gradu; zatim diplomira i magistrira s temom iz suvremene hrvatske književnosti na današnjemu Odsjeku za kroatistiku i južnoslavenske filologije Filozofskoga fakulteta Sveučilita u Zagrebu. Doktorirao je na istom fakultetu. Živi i stvara u Puli, a u Rovinju je ravnatelj Gradske knjižnice “Matija Vlačić Ilirik”.

Prvim zapaženijim književnim prilozima javlja se u pulskome časopisu “Istarskom borcu” / “Iboru” (zabranjenom 1980.) . Od druge polovine sedamdesetih godina 20. st. u domaćoj i stranoj periodici objavljuje pjesme, književne kritike, oglede, studije i prijevode s talijanskoga i njemačkog jezika. Poezija mu je izvođena i na Trećemu programu Hrvatskoga radija u emisiji Poezija naglas. Sa slikarima Zdravkom Milićem (Mala lirska kronika, 1989.) i Brunom Mascarellijem (Istarski rukopisi - Caligrafie istriane, 1998.) suautor je dviju grafičko-pjesničkih mapa.

Uvršten je u domaće i strane antologije hrvatskoga pjesništva: “Hrvatsko pjesništvo Istre 19. i 20. stoljeća - Istarska pjesmarica” (Pula 1989.) autorice Mirjane Strčić, “U ovom strašnom času” (Split 1992., Zagreb 1994.) Ante Stamaća i Ive Sanadera, “Żywe źradla” (Warszawa / Poljska 1996.) Łucje Danielewske, zatim “Mila si nam ti jedina...” (Zagreb 1998.) Josipa Bratulića - Stjepana Damjanovića - Vinka Brešića - Božidara Petrača..., “Hrvatska uskrsna lirika: od Kranjčevića do danas” (Zagreb 2001.) Božidara Petrača, “Antologija hrvatskoga pjesništva: od davnina pa do naših dana” (Zagreb 2007.) Ante Stamaća, i u mnogim drugima, te u književnim leksikonima i panoramama. Notiran je u povijesnome pregledu “Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća” Miroslava Šicela (Zagreb 1997.) i “Povijesti hrvatske književnosti” Dubravka Jelčića (Zagreb 2004.). Zastupljen u "Hrvatskoj književnoj enciklopediji" i "Enciklopediji Matice hrvatske". Pojedine pjesme i veće pjesničke cjeline prevedene su mu na petnaestak svjetskih jezika.

Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Do 1990. Boris Domagoj Biletić bio je članom uredništva časopisa za književnost “Istra” (Pula), Uredničkoga vijeća edicije “Istra kroz stoljeća” i djelatni član Čakavskoga sabora. Pokretač je i od osnutka (1996.) glavni i odgovorni urednik pulskoga časopisa za književnost, kulturološke i društvene teme “Nova Istra”. Član Društva hrvatskih književnika (od 1988.) i njegove Uprave u tri mandata te dopredsjednik DHK,[1] Hrvatskoga centra P.E.N.-a (od 1993. do 2013.) i član-radnik Matice hrvatske (od 1990.). Među osnivačima je Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika (uz Alda Klimana, Miroslava Sinčića, Daniela Načinovića, Stjepana Vukušića i Tatjanu Arambašin), čiji je i prvi predsjednik (1990.-1993.), Hrvatskoga kulturnog društva “Franjo Glavinić” iz Rovinja te jedan od pokretača rovinjskih “Šoljanovih dana”. Godine 1997. Biletić je bio gost-književnik međunarodne Zagrebačke slavističke škole, a 2003. pokreće Međunarodnu književnu manifestaciju “Pulski dani eseja”. Tijekom 2009. bio je urednikom književnosti u “Vijencu” Matice hrvatske. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim festivalima poezije i književnim skupovima.

Uz veći broj članaka, Biletić je za “Istarsku enciklopediju” (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2005.) napisao i opsežan prilog “Hrvatska književnost” (u Istri).

Izabrana bibliografija o njegovu književnom radu sadrži 100-tinjak jedinica.

Monografsko izdanje o autoru: "U ZNAKU KAIROSA: književna kritika o djelu Borisa Domagoja Biletića" (Ceres, Zagreb, 2015.). Izabrala, sastavila i uredila Jelena Lužina.[2]

Od 2018. glavni je urednik obnovljene edicije "Istra kroz stoljeća".

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Pjesničke knjige[uredi VE | uredi]

  • “Zublja šutnje” (“Istarska naklada”, Pula, 1983.),
  • “Maški vrisok” (“Muški vrisak”, Književna omladina Makedonije, Skopje, 1985.), na makedonskom jeziku u prepjevu Jadranke Ristić,
  • “Primorski nokturno” (“Istarska naklada”, Pula, 1986.),
  • “Pjena brzih oblaka” (Istarska književna kolonija “Grozd” / Čakavski sabor, Pula, 1990.), s pogovorom Alda Klimana,
  • “Radovi na nekropoli” (“Ceres”, Zagreb, 1996.), s pogovorom Milana Rakovca,
  • “Oblik za dušu” (“Reprezent”, Buzet, 1999,), s pogovorom Luka Paljetka,
  • “Mali ABECEDARIJ / My Pocket ABC” (“Ceres”, Zagreb, 2006.), dvojezično hrvatsko/englesko izdanje, u prijevodu Vide Pust Škrgulja,
  • “Imam riječ” (“Altagama”, Zagreb, 2006.), izabrane pjesme (izabrao i predgovor napisao Milorad Stojević),
  • “Vatrene kugle i monolozi pod križem” (“Riječ”, Vinkovci, 2007.), izabrane pjesme u nizu Carmen Croaticum (izabrala i predgovor napisala Alida Bremer),
  • “U gostima” (Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2007.), izbor prepjevā autorove poezije na strane jezike; predgovor napisala Alida Bremer,
  • “Imam zbor” (Blesok, Skopje, 2011.), izabrane pjesme na makedonskom jeziku u prepjevu Igora Isakovskog,
  • “O ljubavi i smrti / On Love and Death” (Matica hrvatska Ogranak Pazin, Pazin, 2016.), zvučna građa, CD s Biletićevom poezijom i glazbom Darija Marušića.
  • "Zato što vrime ne prolazi" (Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2018.), s pogovorom Davora Šalata.

Ogledi, studije, književne kritike[uredi VE | uredi]

  • “Bartuljska jabuka” (“Reprezent”, Buzet / Čakavski sabor, Žminj, 2001.), monografska studija o Zvani Črnji, s pogovorom Miroslava Šicela,
  • “Pristrani čitatelj I.” (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2007.), izabrani književni ogledi, studije i članci,
  • “Pristrani čitatelj II.” (Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2007.), izabrane književne kritike i osvrti, s pogovorom Alda Klimana,
  • “Istarski pisci i obzori: Regionalizam, identitet i hrvatska književnost Istre pod fašizmom” (“Alfa”, Zagreb, 2012.)

Publicistika, polemički tekstovi, intervjui[uredi VE | uredi]

  • “Oko Učke - hrvatskoistarske teme” (“Dom i svijet”, Zagreb, 2007.), s pogovorom Milana Rakovca,
  • “Moja Pula”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.)

Antologije[uredi VE | uredi]

  • “I ča i što i kaj” (Sveučilišna knjižnica u Puli / Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula, 1997.), antologija suvremene hrvatskoistarske lirike,
  • “Glasi književne Istre” (“Nova Istra” / Istarski ogranak DHK, Pula, 2002.),izbor studija, ogleda i kritika o suvremenoj hrvatskoj književnosti u Istri (do 2000.),
  • “Gradovi i obzori - putopisi suvremenih hrvatskih autora iz Istre” (u suautorstvu; Istarski ogranak DHK, Pula, 2006.)

Sastavio, priredio[uredi VE | uredi]

  • “Književno djelo Mate Balote” (Matica hrvatska, Zagreb, 1998.), zbornik radova.
  • “Živi glas hrvatske Istre: Mate Balota” (“Riječ”, Vinkovci, 1999.), izbor iz djela Mate Balote.
  • “Čitajući znakove vremena” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Pula - Rovinj, 2001.), zbornik eseja o kraju stoljeća/tisućljeća.
  • “Šoljanov zbornik” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Rovinj - Pula, 2001.), zbornik radova.
  • “Čakavske besedi” (“Riječ”, Vinkovci, 2007.), izabrane pjesme Zvane Črnje.
  • “Drugi Šoljanov zbornik” (Istarski ogranak DHK /i dr./, Pula - Rovinj, 2007.), zbornik radova.
  • “Esej danas” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.), zbornik radova.
  • “Književni portret: Tatjana Arambašin”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2008.).
  • “Manipulacija” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2010.), zbornik radova.
  • “Književni portret: Milan Rakovac”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2011.).
  • “Književni portret: Stjepan Vukušić”, (Istarski ogranak DHK, Pula, 2011.).
  • “Dokolica” (Istarski ogranak DHK, Pula, 2012.), zbornik radova, i dr.
  • "Književni portret: Miroslav Sinčić", (Istarski ogranak DHK, Pula, 2015.).
  • "Treći Šoljanov zbornik" (POU Rovinj i IO DHK Pula, Rovinj - Pula, 2016.), zbornik radova.
  • “Lepe besedi” (DHK, Mala knjižnica, Zagreb, 2017.), izabrane pjesme Drage Gervaisa, s pogovornom studijom, uz 60. obljetnicu pjesnikove smrti.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • Nagrada “Mlada Struga ‘84” (na pjesničkoj manifestaciji “Mlada Struga” u okviru “Struških večeri poezije”, Makedonija, 1984., za pjesničku knjigu “Zublja šutnje”)
  • Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1996., za književni rad i kulturnu djelatnost)
  • nagrada “Tin Ujević” (1997., za pjesničku knjigu “Radovi na nekropoli”)
  • Medalja Grada Rovinja (1997., za književni rad i kulturnu djelatnost)
  • Nagrada austrijske zaklade “KulturKontakt” (2002., za monografsku studiju “Bartuljska jabuka”)
  • Nagrada “Julije Benešić” (2008.; za knjigu “Pristrani čitatelj I-II” kao najbolju knjigu književnih kritika hrvatskog književnog kritičara, objelodanjenu između lipnja 2007. i lipnja 2008.)
  • Nagrada/plaketa Sv. Kvirina (2012., za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu), Kvirinovi poetski susreti
  • Nagrada “Fran Galović” (2013., za monografsko djelo “Istarski pisci i obzori: regionalizam, identitet i hrvatska književnost Istre pod fašizmom”) itd.

Izvori[uredi VE | uredi]