Ciparski grčki

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
narječja modernoga grčkog jezika (njem.)

Ciparsko narječje (grčki: κυπριακή διάλεκτος της ελληνικής γλώσσας 'ciparsko narječje grčkoga jezika') jedna je od inačica modernoga grčkog jezika, a rabi se na otoku Cipru gdje njime govori oko 650 000 ljudi, a u emigrantskim zajednicama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjevernoj Americi, Južnoj Africi i drugdje. Zbog svoje duge izolacije jako se razlikuje od standardnoga grčkog i često je nerazumljiv govornicima standarda. Ljudima s Cipra standard je ipak razumljiviji jer je on u upotrebi u edukaciji i medijima.

Ciparski nije ujedinjeno narječje, pa se ovdje objašnjava govor educiranih govornika iz glavnoga grada, Nikozije. Nema standarda načina zapisivanja, ipak, postoje razni načini pisanja grčkim alfabetom.[1]

Klasifikacija[uredi | uredi kôd]

Ciparski pripada jugoistočnim narječjima koji imaju palatalizaciju velara, geminaciju i zadržavanje završnog /n/.

Iako sve inačice modernoga grčkog palataliziraju velare pred prednjim samoglasnicima (/i/ i /e/) i /j/, obilježje je južnih narječja ekstremna palatalizacija i pretvaranje njih u frikative ili afrikate u tim položajima. U ciparskom vrijedi: /k, g, x, ɣ/ > /t͡ʃ, d͡ʒ, ʃ, ʒ/.

Još je jedna važna odlika ciparskog prezervacija geminacije iz antičkoga grčkog (geminacija je udvajanje suglasnika ili samoglasnika kao u hrvatskom najjači).[2] Ciparski je također razvio vlastitu, novu geminaciju uključujući i onu na početku riječi. Primjeri su /filla/ 'listovi' i /fila/ 'Poljubi!'.

Posljednje obilježje ciparskog jest zadržavanje (retencija) završnog -n. Primjerice, 'rekao je' glasi [ipen] pred pauzom.[3]

Fonologija[uredi | uredi kôd]

Suglasnici[uredi | uredi kôd]

Svi se suglasnici osim zvučnih frikativa mogu pojaviti geminirani. Geminirano /ɾ/ jest /r/.[4]

Labijalni Dentalni Alveolarni Postalveolarni Palatalni Velarni
Nazal m n
Plozivi i afrikate p t t͡ʃ c k
Frikativ bezvučni f θ s ʃ x
zvučni v ð z ʒ ʝ ɣ
Laterali l
Dotačnik ɾ

Plozivi i afrikata /t͡ʃ/ izgovaraju se zvučno uz nazale.[1]

Primjeri nekih glasova na ciparskom narječju:

Glas IPA Pismo Prijevod
p pi'ɾɐ πυρά vrućina
t tɔ'ɾɐ τωρά sad
k 'kɔɾi κόρη djevojka
f fɔ'ni φωνή glas
θ θɔ'ɾɔ θωρώ vidim
x xɔ'nin χωνίν dimnjak
v vu'ɾɔ βουρώ trčim
ð ðɐ'mɛ δαµαί ovdje
ɣ 'ɣɐɾɔs γάρος magarac
s 'suzɐ σούζα zamahnuti
z zɔɾ'lis ζορλής tvrdoglav
ʃ 'ʃɐlin σιάλιν šal
ʒ ʒɔ ζιω živim
t͡ʃ t͡ʃɐ'mɛ τζαµαί ondje
m 'mɐm:ɐ µάµµα mama
n nu'ɾɐ νουρά rep
ɾ 'ɾɔtsɐ ρότσα kamen
l lɐ'ɔs λαός zec

Samoglasnici[uredi | uredi kôd]

samoglasnici ciparskog narječja

Ciparsko narječje ima isti broj samoglasnika kao i standardni grčki te hrvatski: /a, e, i, o, u/.[5] Arvaniti 1999. njihovu realizaciju objašnjava kao: /ɐ, ɛ, i, ɔ, u/.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Arvaniti, Amalia. Prosinac 1999. Cypriot Greek. Journal of the International Phonetic Association (engleski). 29 (2): 173–178. doi:10.1017/S002510030000654X. ISSN 0025-1003
  2. geminacija | Proleksis enciklopedija. proleksis.lzmk.hr. Pristupljeno 27. lipnja 2022.
  3. Modern Greek dialects: a preliminary classification, Peter Trudgill, Fribourg University
  4. A (Brief) Review of Cypriot Phonetics and Phonology, Amalia Arvaniti, University of California, San Diego
  5. Georgiou, Georgios P. Rujan 2018. Discrimination of L2 Greek vowel contrasts: Evidence from learners with Arabic L1 background. Speech Communication (engleski). 102: 68–77. doi:10.1016/j.specom.2018.07.003