Grčka književnost

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Old book bindings.jpg
Ovaj članak dio je
serije o književnosti
Povijest književnosti

Antička književnost
RimskaStarogrčka
Renesansna književnost
XIV. stoljećeXV. stoljećeXVI. stoljeće
Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo
XVII. stoljećeXVIII. stoljeće
Predromantizam i romantizam
XIX. stoljeće
Moderna književnost
XX. stoljećeXXI. stoljeće

Književni rodovi

LirikaEpikaDrama

Književne vrste

autobiografijaživotopis
dječja književnostdnevnici
fantastikapjesništvo
publicistikaesejistika

Književnost po jezicima

albanskaarapskaarmenskaazerska
bugarskacrnogorskačeška
engleska (američkaaustralskairska)
francuskanovogrčkahrvatska (BiH)
indijskatalijanskajapanska
kineskamađarskamakedonska
njemačkaperzijskapoljska
portugalskarumunjskaruska
slovenskasrpskašpanjolska
švedskaukrajinska

Grčka književnost obuhvaća dugo vremensko razdoblje od starogrčke književnosti, čiji se počeci datiraju u početak 8. stoljeća pr.Kr., sve do današnje moderne grčke književnosti.

Starogrčka književnost pisana je na starogrčkom jeziku i traje od najstarijih sačuvanih pisanih djela do 5. stoljeća. Ovo se vremensko razdoblje dijeli na: pretklasično, klasično, helenističko i rimsko razdoblje. Pretklasična grčka književnost prvenstveno se bavila mitovima i uključuje Homerova djela Ilijadu i Odiseju. U klasičnom razdoblju razvijaju se starogrčka tragedija, komedija i historiografija. Tri su filozofa posebno istaknuta: Sokrat, Platon i Aristotel. Tijekom rimskog doba značajni su doprinosi u različitim temama, uključujući povijest, filozofiju i znanosti.

Bizantska književnost, književnost Bizantskog carstva, traje do pada Carigrada 1453. godine, a napisana je na aticizirajućem, srednjovjekovnom i ranom novovjekovnom grčkom jeziku. U tom razdoblju nastaju kronike, koje se po svojem stilu, namjeni i jeziku zanačajno razlikuju od historiografskih djela. U ovom je razdoblju procvjetao i rad na enciklopedijama, od kojih i danas veliki značaj ima Suida.

Novogrčka književnost pisana je današnjim novogrčkim jezikom. U tom je razdoblju moderni oblik grčkog jezika postao češće mjesto pisanja. U ovom je razdoblju došlo do preporoda grčkih i rimskih studija te razvoja renesansnog humanizma i znanosti. Kretska renesansna pjesma Erotokritos jedno je od najznačajnijih djela iz ovog vremenskog razdoblja. Riječ je o romanu sa stihovima koji je oko 1600. napisao Vitsentzos Kornaros (1553.-1613). Moderna grčka književnost značajno je pod utjecajem Diafotismosa, pokreta koji je ideje europskog prosvjetiteljstva preveo u grčki svijet. Adamantios Korais i Riga od Fere dvije su najznačajnije figure.

Danas moderna grčka književnost sudjeluje u globalnoj književnoj zajednici. Grčki autori Giorgos Seferis i Odiseas Elitis dobili su Nobelovu nagradu za književnost.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]