Ciparski grčki
Ciparsko narječje (grčki: κυπριακή διάλεκτος της ελληνικής γλώσσας 'ciparsko narječje grčkoga jezika') jedna je od inačica modernoga grčkog jezika, a rabi se na otoku Cipru gdje njime govori oko 650 000 ljudi, a u emigrantskim zajednicama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjevernoj Americi, Južnoj Africi i drugdje. Zbog svoje duge izolacije jako se razlikuje od standardnoga grčkog i često je nerazumljiv govornicima standarda. Ljudima s Cipra standard je ipak razumljiviji jer je on u upotrebi u edukaciji i medijima.
Ciparski nije ujedinjeno narječje, pa se ovdje objašnjava govor educiranih govornika iz glavnoga grada, Nikozije. Nema standarda načina zapisivanja, ipak, postoje razni načini pisanja grčkim alfabetom.[1]
Ciparski pripada jugoistočnim narječjima koji imaju palatalizaciju velara, geminaciju i zadržavanje završnog /n/.
Iako sve inačice modernoga grčkog palataliziraju velare pred prednjim samoglasnicima (/i/ i /e/) i /j/, obilježje je južnih narječja ekstremna palatalizacija i pretvaranje njih u frikative ili afrikate u tim položajima. U ciparskom vrijedi: /k, g, x, ɣ/ > /t͡ʃ, d͡ʒ, ʃ, ʒ/.
Još je jedna važna odlika ciparskog prezervacija geminacije iz antičkoga grčkog (geminacija je udvajanje suglasnika ili samoglasnika kao u hrvatskom najjači).[2] Ciparski je također razvio vlastitu, novu geminaciju uključujući i onu na početku riječi. Primjeri su /filla/ 'listovi' i /fila/ 'Poljubi!'.
Posljednje obilježje ciparskog jest zadržavanje (retencija) završnog -n. Primjerice, 'rekao je' glasi [ipen] pred pauzom.[3]
Svi se suglasnici osim zvučnih frikativa mogu pojaviti geminirani. Geminirano /ɾ/ jest /r/.[4]
| Labijalni | Dentalni | Alveolarni | Postalveolarni | Palatalni | Velarni | ||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Nazal | m | n | |||||
| Plozivi i afrikate | p | t | t͡ʃ | c | k | ||
| Frikativ | bezvučni | f | θ | s | ʃ | x | |
| zvučni | v | ð | z | ʒ | ʝ | ɣ | |
| Laterali | l | ||||||
| Dotačnik | ɾ | ||||||
Plozivi i afrikata /t͡ʃ/ izgovaraju se zvučno uz nazale.[1]
Primjeri nekih glasova na ciparskom narječju:
| Glas | IPA | Pismo | Prijevod |
|---|---|---|---|
| p | pi'ɾɐ | πυρά | vrućina |
| t | tɔ'ɾɐ | τωρά | sad |
| k | 'kɔɾi | κόρη | djevojka |
| f | fɔ'ni | φωνή | glas |
| θ | θɔ'ɾɔ | θωρώ | vidim |
| x | xɔ'nin | χωνίν | dimnjak |
| v | vu'ɾɔ | βουρώ | trčim |
| ð | ðɐ'mɛ | δαµαί | ovdje |
| ɣ | 'ɣɐɾɔs | γάρος | magarac |
| s | 'suzɐ | σούζα | zamahnuti |
| z | zɔɾ'lis | ζορλής | tvrdoglav |
| ʃ | 'ʃɐlin | σιάλιν | šal |
| ʒ | ʒɔ | ζιω | živim |
| t͡ʃ | t͡ʃɐ'mɛ | τζαµαί | ondje |
| m | 'mɐm:ɐ | µάµµα | mama |
| n | nu'ɾɐ | νουρά | rep |
| ɾ | 'ɾɔtsɐ | ρότσα | kamen |
| l | lɐ'ɔs | λαός | zec |
Ciparsko narječje ima isti broj samoglasnika kao i standardni grčki te hrvatski: /a, e, i, o, u/.[5] Arvaniti 1999. njihovu realizaciju objašnjava kao: /ɐ, ɛ, i, ɔ, u/.[1]
- ↑ a b c Arvaniti, Amalia. Prosinac 1999. Cypriot Greek. Journal of the International Phonetic Association (engleski). 29 (2): 173–178. doi:10.1017/S002510030000654X. ISSN 0025-1003
- ↑ geminacija | Proleksis enciklopedija. proleksis.lzmk.hr. Pristupljeno 27. lipnja 2022.
- ↑ Modern Greek dialects: a preliminary classification, Peter Trudgill, Fribourg University
- ↑ A (Brief) Review of Cypriot Phonetics and Phonology, Amalia Arvaniti, University of California, San Diego
- ↑ Georgiou, Georgios P. Rujan 2018. Discrimination of L2 Greek vowel contrasts: Evidence from learners with Arabic L1 background. Speech Communication (engleski). 102: 68–77. doi:10.1016/j.specom.2018.07.003
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
