Evangelička crkva u Zagrebu
|
Evangelička crkva u Zagrebu | |
|---|---|
.jpg) | |
| Lokacija | Gundulićeva 28, Zagreb, Hrvatska |
| Država |  Hrvatska |
| Koordinate | 45°48′33″N 15°58′18″E / 45.80919°N 15.9718°E |
| Arhitekt | Hermann Bollé |
| Godine izgradnje | 1882. – 1884. |
| Godina završetka | 1884. |
| Religija | Evangelička Crkva |
  Evangelička crkva u Zagrebu Evangelička crkva u Zagrebu na zemljovidu Grada Zagreba | |
| Registar kulturnih dobara RH | |
| Pravni status | Zaštićeno kulturno dobro |
| Vrsta | Nepokretna pojedinačna |
| Klasifikacija | Sakralne građevine |
| Reg. broj | Z-333 |
Evangelička crkva u Zagrebu (mađarski: Evangélikus Egyház Zágrábban, njemački: Evangelische Kirche in Zagreb, slovački: Evanjelický kostol v Záhrebe) evangelička je crkva u Zagrebu. Izgrađena je u neogotičkom stilu u razdoblju od 1882. do 1884. godine. Posvećena je 30. ožujka 1884. godine, te je tom prilikom dobila ime po Kristu (Christus Kirche).[1][2] Građena je prema projektu arhitekta Hermanna Bolléa, a tošak izgradnje crkve bio je 22.000 forinti. Pored crkve se nalazi župni dvor čija je izgradnja iznosila 22.000 forinti.[3]
Ova je crkva zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.[4]
Crkva je slobodnostojeća jednobrodna neogotička sakralna građevina s transeptom. U liniji glavnog pročelja nalazi se trokatni zvonik u kojem se nalaze tri zvona (vjera, nada, ljubav). Sagrađena je na uglovnoj parceli, koju je crkvi grad Zagreb darovao 1880. godine. Ograđena je kovanom ogradom.[1]
U sjevernom dijelu parcele nalazi se poluugrađeni jednokatni evangelički župni dvor, sagrađen između 1881. i 1882. također prema projektima Hermanna Bolléa. Ova je crkva jedna od najranijih realizacija Hermanna Bolléa u Zagrebu te je za razliku od obnavljanih Rimokatoličkih crkava bila novogradnja.[1]
Na zapadnom je dijelu parcele 1908. i 1909. godine prema projektu Rudolfa Lubynskog sagrađen drugi dvokatni dio evangeličkog župnog dvora, a 1931. godine je nadograđen drugi kat prvosagrađenog župnoga dvora.[1]
Crkva je cijelovito sačuvana s inventarom koji se sastoji od drvene propovjedaonice smještene u apsidi, koja je djelo Miroslava Häckera, drvene klupe i kućišta orgulja koje je izradio Josip Oblak, krstionice postavljene centralno ispred oltara, te drvenog kora i galerije na drvenim stupovima u krakovima transepta. Orgulje datiraju iz 1884. godine i jedan su od posljednjih opusa zagrebačkog graditelja orgulja Mije Heferera. Orgulje su jedne od sveukupno 2 sagrađenih orgulja u koje je Mijo Heferer postavio zračnice sa čunjićima tzv. kegellade.[1]
Rebra neogotičkog svoda izvedena su profilnom opekom, a zidna je dekoracija naknadno ofarbana. Vitraji prikazuju Krista, Martina Luthera s Kristove desne te Philippa Melanchtona s Kristove lijeve strane, a izvedeni su u radionici Koch i Marinković 1933. godine. Crkvena su pročelja izvedena opekom u dvije nijanse. Crvenija nijansa opeke naglašava vijence, prozorske nadvoje i portal koji je uokviren kamenim stupovima.[1]
Na zabatu portala crkve nalazi se kameni medaljon s isklesanim Kristovim likom.[1]
Zvonik crkve
Župni dvor i bočno pročelje
Portal
Pogled na crkvu i župni dvor
Stražnje pročelje
Zvono
Kameni medaljon s isklesanim Kristovim likom
Propovjedaonica i vitraji
Krstionica i oltar
Svod
Pogled s galerije
Pogled na krstionicu s galerije
Tabla ispred župnog ureda
.jpg)
Evangelička crkvena općina Zagreb
- 1 2 3 4 5 6 7 O crkvi. Evangelička crkvena općina Zagreb. Pristupljeno 24. svibnja 2025.
- ↑ Registar kulturnih dobara. registar.kulturnadobra.hr. Pristupljeno 24. svibnja 2025.
- ↑ Hudovski, A. 1892. Zagreb i okolica - kažiput za urodjenike i strance. Tisak Dioničke tiskare. Zagreb. str. 45–46
- ↑ Evangelička crkva sa župnim dvorom Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 24. svibnja 2025.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
