Koordinate: 45°48′35″N 15°58′11″E / 45.809627736072°N 15.9695935249329°E / 45.809627736072; 15.9695935249329

Trg Republike Hrvatske (Zagreb)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pogled iz zraka na Trg Republike Hrvatske i Mažuranićev trg.

Trg Republike Hrvatske je jedan od najvećih i po nekima najljepši zagrebački trg.

Središnjim dijelom trga dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, a uokolo su smještene jedne od najljepših i najvećih javnih zgrada historicističke arhitekture 19 st. u Zagrebu.

Samo ime trga bilo je godinama predmet rasprava u javnosti, a kao glavni argument za promjenu naziva trga iznosila se činjenica da je Josip Broz Tito kao komunistički diktator odgovoran za smrt desetaka tisuća ljudi koji se nisu slagali s totalitarnim režimom kojeg je predvodio.[nedostaje izvor] Na inicijativu dijela desno-orijentiranih zastupnika zagrebačke Gradske skupštine, ozbiljnije se razvila ideja za promjenom naziva trga.[1] Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, potaknut ranije-spomenutom inicijativom, odlučio je promijeniti Trg maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. Promjena je napravljena 2017. godine, a podržalo ju je 29 od ukupno 51 zastupnika u Gradskoj skupštini, a među njima su zastupnici četiriju stranaka: Bruna Esih - Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku, Milan Bandić 365 - Stranka rada i solidarnosti, HDZ i HSLS.[2]

Povijest trga[uredi | uredi kôd]

Današnji Trg Republike Hrvatske, svoj današnji izgled dobio je u vremenu od 1855. (kad je započeta gradnja tadašnje bolnice na južnim livadama i pašnjacima ondašnjeg grada) do 1964. (kada je podignuta zgrada Željpoha). Današnji trg je prvi u nizu od triju trgova zapadnoga kraka tzv. Lenucijeve potkove (nazvane tako prema zagrebačkom gradskom inženjeru Milanu Lenuciju, 1849.-1924.) koji je u doba historicizma, posljednjih desetljeća 19. st., urbanistički uokvirio središnji dio Zagreba lancem trgova, kojemu - istočnu stranicu čine Tomislavov, Strossmayerov i Trg Nikole Šubića Zrinskog, a Marulićev, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske - zapadnu stranicu. Spojnicu obaju krakova potkove čine Botanički vrt i Trg dr. Ante Starčevića.

Trg Republike Hrvatske, pogled prema jugozapadu pokraj HNK prema Muzeju za umjetnost i obrt.
  • 1855.1856. Na sjevernoj je strani podignuta je prva zgrada na budućem trgu, za potrebe bolnice Milosrdnih sestara, (od 1868. do 1882. u njoj se nalazila tvornica duhana), od 1882. preuzima je zagrebačko Sveučilište, a danas je u njoj smješten Rektorat i Pravni fakultet. Arhitekt je bio Ludwig von Zettl.
  • 1864. u netom podignutoj zgradi bolnice (koja to nikad nije ni bila), održana je Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba.
  • 1874. na istočnoj strani podignuta je zgrada koja je danas sjedište izdavačkoga poduzeća Školska knjiga, prema projektu Janka Jambrišaka (ova građevina doživjela je brojne preinake).
  • 1876.1878. na istočnoj strani podignuta je dvokatna zgrada Hrvatskoga gospodarskog društva (danas dio Pravnoga fakulteta) prema nacrtima arhitekta Franje Kleina. (Godine 1922. nadograđen joj je treći kat).
  • 1884. Trg je omeđen i sa juga, dovršen je dom gimnastičkog društva Hrvatski sokol i pjevačkog društva Kolo. Zgrada je podignuta prema revidiranom projektu arhitekta Matije Antolca. Zapadno je krilo dograđeno tijekom podizanja Hrvatskoga narodnog kazališta (Fellner i Helmer) i služilo je prvobitno kao spremište kulisa (danas u njemu nalazi dvorana za baletne pokuse, majstorske radionice, prostorije za grijanje i klimatizaciju kazališne zgrade). To je krilo od 1969. prostranim podzemnim hodnikom povezano s glavnom zgradom. U lijevom krilu zgrade smještena je Akademija dramske umjetnosti.
  • 1888. podignut je još jedan reprezentativan objekt zgrada Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt na zapadnoj strani budućeg trga, po projektu Hermanna Bolléa.
  • 1889. Trg se zatvara sa istočne strane, podignut je Učiteljski dom, arhitekta Lea Hönigsberga. Njezini su prvi stanari: Učiteljska zadruga, Hrvatski pedagogijsko-književni zbor i središnji odbor Saveza hrvatskih učiteljskih društava
  • 1891. na prostoru novog Sajmišnog trga održana je velika Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba.
  • 1891. na sjeverozapadnom uglu trga podignuta je ugaona dvokatnica, prema projektu Kuna Waidmanna, (u njoj je danas smješten Leksikografski zavod Miroslav Krleža).
  • 1895. svečano je otvorena nova zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u nazočnosti cara Franje Josipa.
  • 1899. podignuta je ugaona dvokatnica na istočnoj strani trga (prema tadašnjoj Marovskoj ulici) prema projektu Martina Pilara (suradnici; Julijo Mally i Dragutin Bauda), 1922. prvotna dvokatnica nadograđena je trećim katom i mansardom po nacrtima Otona Goldscheidera. Danas je u njoj poznata zagrebačka Kazališna kavana.
  • 1903. na jugozapadnoj strani podignuta je secesijska građevina poznata kao zgrada SKF, prema projektima Lea Honigsberga i Julija Deutscha, uz suradnju Vjekoslava Bastla.
  • 1905. postavljen Zdenac života ispred zgrade HNK, prema nacrtu Ivana Meštrovića.
  • 1908. postavljen je spomenik sv. Jurju (rad Antona Dominika Fernkorna, iz 1853.) pred palačom Trgovačko-obrtničke komore, danas je taj kip premješten pred zgradu SKF.
  • 1911.1912. preuređenje sjevernog dijela trga prema projektu Ignjata Fischera, postavljen je Zdenac života, a obelisci – kandelabri oko zgrade kazališta preseljeni su na Mirogoj.
  • 1913. istočno od zgrade Kola, podignuta je kuća Frank, koju je u stilu renesansne palače projektirao Viktor Kovačić.
  • 1964. na zapadnoj, praznoj strani podignuta je poslovna zgrada Željpoha (kasnije Ferimport) od 1961. do 1964., prema projektu arhitekta Stanka Fabrisa.
  • 2014. otvara se nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu.[3]
Kip sv. Jurja na Trgu Republike Hrvatske.
  • 2017. odlukom većine glasova u Gradskoj skupštini grada Zagreba mijenja se tadašnji naziv Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske.[4]

Povijest imena trga[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Trg Republike Hrvatske (Zagreb)