Trg Republike Hrvatske (Zagreb)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pogled iz zraka na Trg Republike Hrvatske i Mažuranićev trg.

Trg Republike Hrvatske je jedan od najvećih i po nekima najljepši zagrebački trg.

Središnjim dijelom trga dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, a uokolo su smještene jedne od najljepših i najvećih javnih zgrada historicističke arhitekture 19 st. u Zagrebu.

Samo ime trga bilo je godinama predmet rasprava u javnosti, a kao glavni argument za promjenu naziva trga iznosila se činjenica da je Josip Broz Tito kao komunistički diktator odgovoran za smrt stotina tisuća ljudi koji se nisu slagali s totalitarnim režimom koji je provodio. Na inicijativu Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koji su, zajedno s još troje stranačkih kolega izabrani kao gradski zastupnici u Gradskoj skupštini Grada Zagreba bili snažno za promjenu naziva trga, ozbiljnije se razvila ideja za promjenom naziva trga.[1] Spornim se smatra nazivanje trga imenom J. B. Tita, pod čijim su zapovjedništvom partizanske jedinice pod nazivom "Lajbek milicionari" počinile zvijerske zločine na području Grada Zagreba (Gračani, Podsljeme,...) nakon završetka Drugog svjetskog rata, a u kojima je masakrirano više od 15 000 starozagrebačkih stanovnika. Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik, potaknut inicijativom Esih i Hasanbegovića odlučio je promijeniti Trg maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. Promjena je najavljena za 2017. godinu, a podržat će ju 29 od ukupno 51 zastupnika u Gradskoj skupštini, a među njima su zastupnici četiriju stranaka: Bruna Esih - Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku, Milan Bandić 365 - Stranka rada i solidarnosti, HDZ i HSLS.[2]

Povijest trga

Današnji Trg Republike Hrvatske, svoj današnji izgled dobio je u vremenu od 1855. ( kad je započeta gradnja tadašnje bolnice na južnim livadama i pašnjacima ondašnjeg grada) do 1964.( kada je podignuta zgrada Željpoha). Današni trg je prvi u nizu od triju trgova zapadnoga kraka tzv. Lenucijeve potkove (nazvane tako prema zagrebačkom gradskom inženjeru Milanu Lenuciju, 1849.-1924.) koji je u doba historicizma, posljednjih desetljeća 19. st., urbanistički uokvirio središnji dio Zagreba lancem trgova, kojemu - istočnu stranicu čine Tomislavov, Strossmayerov i Trg Nikole Šubića Zrinskog, a Marulićev, Mažuranićev i Trg Republike Hrvatske - zapadnu stranicu. Spojnicu obaju krakova potkove čine Botanički vrt i Trg dr. Ante Starčevića.

Trg Republike Hrvatske, pogled prema jugo-zapadu pokraj HNK prema Muzeju za umjetnost i obrt.
  • 1855. - 1856. Na sjevernoj je strani podignuta je prva zgrada na budućem trgu, za potrebe bolnice Milosrdnih sestara, (od 1868. do 1882. u njoj se nalazila tvornica duhana), od 1882. preuzima je zagrebačko Sveučilište, a danas je u njoj smješten Rektorat i Pravni fakultet. Arhitekt je bio Ludwig von Zettl.
  • 1864. u netom podignutoj zgradi bolnice (koja to nikad nije ni bila), održana je Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba.
  • 1874. na istočnoj strani podignuta je zgrada koja je danas sjedište izdavačkoga poduzeća Školska knjiga, prema projektu Janka Jambrišaka (ova građevina doživjela je brojne preinake).
  • 1876. - 1878. na istočnoj strani podignuta je dvokatna zgrada Hrvatskoga gospodarskog društva (danas dio Pravnoga fakulteta) prema nacrtima arhitekta Franje Kleina. (Godine 1922. nadograđen joj je treći kat).
  • 1884. Trg je omeđen i sa juga, dovršen je dom gimnastičkog društva Hrvatski sokol i pjevačkog društva Kolo. Zgrada je podignuta prema revidiranom projektu arhitekta Matije Antolca. Zapadno je krilo dogradeno tijekom podizanja Hrvatskoga narodnog kazališta (Fellner i Helmer) i služilo je prvobitno kao spremište kulisa (danas u njemu nalazi dvorana za baletne pokuse, majstorske radionice, prostorije za grijanje i klimatizaciju kazališne zgrade). To je krilo od 1969. prostranim podzemnim hodnikom povezano s glavnom zgradom. U lijevom krilu zgrade smještena je Akademija dramske umjetnosti.
  • 1888. podignut je još jedan reprezentativan objekt zgrada Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt na zapadnoj strani budućeg trga, po projektu Hermanna Bolléa.
  • 1889. Trg se zatvara sa istočne strane, podignut je Učiteljski dom, arhitekta Lea Hönigsberga. Njezini su prvi stanari: Učiteljska zadruga, Hrvatski pedagogijsko-književni zbor i središnji odbor Saveza hrvatskih učiteljskih društava
  • 1891. na prostoru novog Sajmišnog trga održana je velika Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba.
  • 1891. na sjevernozapadnom uglu trga podignuta je ugaona dvokatnica, prema projektu Kuna Waidmanna, (u njoj je danas smješten Leksikografski zavod Miroslav Krleža).
  • 1895. svečano je otvorena nova zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u nazočnosti cara Franje Josipa.
  • 1899. podignuta je ugaona dvokatnica na istočnoj strani trga (prema tadašnjoj Marovskoj ulici) prema projektu Martina Pilara (suradnici; Julijo Mally i Dragutin Bauda), 1922. prvotna dvokatnica nadograđena je trećim katom i mansardom po nacrtima Otona Goldscheidera. Danas je u njoj poznata zagrebačka Kazališna kavana.
  • 1903. na jugozapadnoj strani podignuta je secesijska građevina poznata kao zgrada SKF, prema projektima Lea Honigsberga i Julija Deutscha, uz suradnju Vjekoslava Bastla.
  • 1905. postavljen Zdenac života ispred zgrade HNK, prema nacrtu Ivana Meštrovića.
  • 1908. postavljen je spomenik sv. Jurju (rad Antona Dominika Fernkorna, iz 1853.) pred palačom Trgovačko-obrtničke komore, danas je taj kip premješten pred zgradu SKF.
  • 1911.-1912. preuređenje sjevernog dijela trga prema projektu Ignjata Fischera, postavljen je Zdenac života, a obelisci – kandelabri oko zgrade kazališta preseljeni su na Mirogoj.
  • 1913. istočno od zgrade Kola, podignuta je kuća Frank, koju je u stilu renesansne palače projektirao Viktor Kovačić.
  • 1964. na zapadnoj, praznoj strani podignuta je poslovna zgrada Željpoha (kasnije Ferimport) od 1961. do 1964., prema projektu arhitekta Stanka Fabrisa.
  • 2014. otvara se nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu.[3]
Kip sv. Jurja na Trgu Republike Hrvatske.
  • 2017. odlukom većine glasova u Gradskoj skupštini grada Zagreba mijenja se tadašnji naziv Trga maršala Tita, jugoslavenskog diktatora koji je odgovoran za masovna ubojstva nakon 2. svjetskog rata, u Trg Republike Hrvatske.[4]

Povijest imena trga

Izvori

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Trg Republike Hrvatske (Zagreb)

Koordinate: 45°48′35″N 15°58′11″E / 45.809627736072°N 15.9695935249329°E / 45.809627736072; 15.9695935249329