Ilički neboder

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ilički neboder
Ilica 1
{{{opis slike}}}
Osnovni podaci
Mjesto Zagreb
Vrijeme gradnje 1957.1958.
Otvorenje 1959.
Saniranje 2007.
Status gradnje izgrađen
Stil gradnje Moderna arhitektura
Arhitekt Slobodan Jovičić, Josip Hitil, Ivan Žuljević
Namjena Poslovni neboder
Tehnički podaci
Visina 70 m
Broj katova 17
Površina 5.600 m²
Materijal čelik, staklo

Ilički neboder (poznat i kao Ilica 1, Neboder u Ilici ili samo Neboder) poslovni je neboder u glavnom gradu Republike Hrvatske Zagrebu. Nalazi se na Trgu bana Jelačića, a službena mu adresa glasi Ilica 1, pa otuda dolazi i ime. Povijest ga bilježi kao prvi poslovni neboder u Hrvatskoj.

Gradnja[uredi VE | uredi]

Gradnja je počela 1957. godine i trajala je godinu dana. Glavni arhitekti projekta bili su Slobodan Jovičić, Josip Hitil i Ivan Žuljević, dok su glavni investitori bile tvrtke Končar i Ferimport. Ilički neboder bio je prva zgrada u tadašnjoj Jugoslaviji koja je imala aluminijsku fasadu. Proizvođač aluminijskih ploča bila je tvrtka Utva Pančevo iz Srbije. Neboder je otvoren 22. kolovoza 1959., a otvorio ga je Većeslav Holjevac, tadašnji zagrebački gradonačelnik. Osim po fasadi, zgrada je nakon otvorenja bila poznata i kao najviši jugoslavenski poslovni neboder [1]. Godine 2007. postavljenjem ploča od tamnog stakla obnovljena je fasada [2].

Osnovne karakteristike[uredi VE | uredi]

Ilički neboder ima 17 katova, a visok je 70 metara [3]. U podnožju nebodera nalaze se trgovački prostori, a na katovima uredski prostori. Posljednji kat namijenjen je za vidikovac, i otvoren je za javnost. Ukupna površina iznosi 5.600 četvornih metara.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Dana 29. studenog 1970., na jugoslavenski Dan Republike, politička aktivistica Julienne Bušić s vrha nebodera bacala je letke koji su zagovarali neovisnost Hrvatske od Jugoslavije [4]. Bušić je imala pomoć jedne svoje kolegice, a kasnije su obje uhićene.

Izvori[uredi VE | uredi]