Zagrebačka filharmonija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zagrebačka filharmonija

Zagrebačka filharmonija i maestro Pavle Dešpalj  u Budimpešti 2013.

Zagrebačka filharmonija i maestro Pavle Dešpalj
u Budimpešti 2013.
Osnivanje 1871.
Žanr/ovi klasična glazba
Djelatno razdoblje 1871. do danas
Internetska stranica www.zgf.hr
Članovi (članice)
Šef dirigent
David Danzmayr
Umjetnički savjetnik
Dmitrij Kitajenko
Počasni šef dirigent
Pavle Dešpalj
Bivši članovi
Negdašnji šefovi dirigenti
Fritz (Friedrich) Zaun
Milan Horvat
Lovro von Matačić
Mladen Bašić
Pavle Dešpalj
Kazushi Ono
Pavel Kogan
Alexander Rahbari
Frank Shipway
Vjekoslav Šutej
Počasni šefovi dirigenti
Lovro von Matačić
Milan Horvat
Pavle Dešpalj [1]
Nagrade
Nagrada Grada Zagreba
Zlatno zvono
diskografska nagrada Porin
Hrvatska državna nagrada
Portal o glazbi

Zagrebačka filharmonija (engl. Zagreb Philharmonic Orchestra; njem. Zagreber Philharmonie) orkestar je 147-godišnje tradicije vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj. Promotor je glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni veleposlanik Hrvatske u svijetu. 

Povijest[uredi VE | uredi]

Ivan pl. Zajc

Povijest Zagrebačke filharmonije usko je povezana s poviješću Opere HNK u Zagrebu. Naime, u prvoj polovici 19. stoljeća orkestralne su koncerte u Zagrebu priređivali uglavnom amaterski instrumentalni sastavi, a osnutkom stalne Opere 1870. dolazi do značajnog preokreta. Sa željom da zagrebačkoj publici ponudi što raznovrsniji glazbeni program, Ivan pl. Zajc je u sklopu kazališta počeo organizirati koncertne izvedbe ulomaka iz popularnih opera, uvertire, pojedine stavke rado slušanih simfonija te, s vremenom, i cijele simfonije. Prvi takav »Quodlibet« – tako je Zajc nazivao te koncerte – održan je 25. veljače 1871. Taj se koncert i danas smatra početkom profesionalne orkestralno-koncertne djelatnosti u Zagrebu i začetkom današnje Zagrebačke filharmonije.[2] 1

Mo Milan Horvat
Mo Vjekoslav Šutej
Mo Leopold Hager

Godine 1894. vodstvo zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta preuzeo je Stjepan Miletić. Na njegov je poticaj od 1896. kazališni orkestar opet počeo redovito održavati simfonijske koncerte. Među priredbama toga orkestra, po iznimnom će značaju u povijesti hrvatske glazbe zauvijek ostati zapisan Simfonijski koncert mladih hrvatskih skladatelja održan 5. veljače 1916. Poslije Prvoga svjetskoga rata bila je očita potreba da se koncertni život u Zagrebu reorganizira pa su kazališni glazbenici, na poticaj violista Dragutina Aranya, 1919. osnovali Filharmoniju kazališnog orkestra, čiji je naziv 3. listopada 1920. promijenjen u Zagrebačku filharmoniju.[2] Mnogobrojni ljubitelji glazbe u Hrvatskoj i svijetu upravo po tom imenu i danas prepoznaju taj orkestar kao zaštitni znak grada u kojem djeluje.[3]

Povijest Zagrebačke filharmonije pisali su i njezini prvorazredni šefovi dirigenti: Fritz (Friedrich) Zaun, Milan Horvat, Lovro von Matačić, Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari, Frank Shipway i Vjekoslav Šutej. Nakon prerane smrti maestra Šuteja, orkestru su svojim djelovanjem i bogatim iskustvom kao umjetnički savjetnici pomogli Uroš Lajovic i Dmitrij Kitajenko. Od rujna 2016. novi je šef dirigent Zagrebačke filharmonije – po izboru članova orkestra – mladi austrijski dirigent David Danzmayr.[4]

Svojim su radom i umjetničkim izvedbama kvaliteti Zagrebačke filharmonije značajno doprinijeli i mnogi strani proslavljeni dirigenti, primjerice Bruno Walter, Leopold Stokowski, Paul Kletzki, Sir Malcolm Sargent, Kiril Kondrašin, Kurt Sanderling, Carlo Zecchi, Jean Martinon, Lorin Maazel, Rafael Frühbeck de Burgos, Hans Graf, Leopold Hager, Marko Letonja, Sir Neville Marriner, Jesús López Cobos, Antoni Wit i Valerij Gergijev, te slavni skladatelji poput Igora Stravinskog, Krzysztofa Pendereckog i Petera Maxwella Davisa.[3] Milan Sachs, Krešimir Baranović, Boris Papandopulo, Stjepan Šulek, Milko Kelemen, Berislav Klobučar, Vladimir Kranjčević, Ivo Lipanović, Ivan Repušić, Tomislav Fačini i Alan Bjelinski također su ostvarili zapaženu suradnju sa zagrebačkim Filharmoničarima.

Mnogobrojni su ugledni strani svjetski poznati glazbenici nastupali uz Zagrebačku filharmoniju kao solisti na inozemnim turnejama i gosti u Filharmonijinim koncertnim ciklusima, primjerice Yehudi Menuhin, Antonio Janigro, Mstislav Rostropovič, Henryk Szeryng, Emil Gileljs, Leonid Kogan, Nathan Milstein, Aldo Ciccolini, Luciano Pavarotti, Ivo Pogorelić, Montserrat Caballé, Mischa Maisky, Enrico Dindo, Aleksandr Rudin, David Garret, Julian Rachlin, Shlomo Mintz, Sarah Chang, Simon Trpčeski i Michel Camilo. Sa Zagrebačkom su filharmonijom uvijek rado surađivali i poznati hrvatski glazbenici, primjerice Ivo Pogorelić, Zvjezdana Bašić, Melita Lorković, Ranko Filjak, Vladimir Krpan, Pavica Gvozdić, Branko Sepčić, Stjepan Radić, Jurica Murai, Martina Filjak, Mia Elezović, Josip Klima, Monika Leskovar, Radovan Cavallin, Radovan Vlatković i mnogi drugi. Ne treba pritom zaboraviti ni uspješne i rado slušane koncerte s popularnim crossover-umjetnicima, primjerice Maksimom Mrvicom i duom 2Cellos.[3]

Sezonu 2011./2012. obilježilo je intenziviranje suradnje s maestrom Dmitrijem Kitajenkom, jednim od najvećih dirigenata današnjice, koja traje sve do danas. Njegovim djelovanjem kao umjetničkim savjetnikom Zagrebačke filharmonije, otpočela je nova era u povijesti orkestra obilježena novim umjetničkim poletom, zapaženim glazbenim postignućima, kao i velikim koncertnim i diskografskim projektima koje planira u budućnosti. 

U srpnju 2012. godine, u Areni Zagreb, orkestri Zagrebačke i Slovenske filharmonije s osmero vokalnih solista i zborom sastavljenim od gotovo tisuću pjevača iz Hrvatske i Slovenije pod vodstvom slavnog ruskog dirigenta Valerija Gergijeva izveli su glazbeni megaspektakl Simfonije Tisuće Gustava Mahlera.

Pod sigurnom rukom maestra Dmitrija Kitajenka

Svoje koncertne programe Zagrebačka filharmonija publici nudi u tri redovita pretplatnička ciklusa: Crveni i Plavi ciklus, a od sezone 2015./2016. i Off ciklus.

Osim spomenutih koncertnih ciklusa, tu su i koncerti izvan pretplate, primjerice humanitarni koncert Pokaži ljubav u organizaciji Zagrebačke filharmonije i Rotary cluba 1242 kojim se prikupljaju novčana sredstva kao pomoć u liječenju najmlađih bolesnika; zatim tradicionalni humanitarni Koncert za život u sjećanje na Anu Rukavinu i maestra Vjekoslava Šuteja kojim Zagrebačka filharmonija podupire rad zaklade Ana Rukavina te tradicionalni Filharmonijski bal.

Suradnjom Zagrebačke filharmonije i organizacije Zagreb film festival, od 2012. godine u sklopu projekta Fil(m)harmonija, zagrebačka publika pozvana je uživati u spoju filmske i glazbene umjetnosti gdje je svaka projekcija praćena orkestrom koji uživo izvodi originalnu filmsku glazbu. Dupkom pune dvorane kultnog zagrebačkog kina Europa rezultat su snažnog interesa i zadovoljstva publike spektakularnim filmsko-glazbenim aranžmanom.

Grad Zagreb, Zagrebačka filharmonija i druge zagrebačke kulturne ustanove ujedinile su se u misiji širenja kulturne ponude grada Zagreba te pritom osnovali prvi open-air festival klasične glazbe – Zagreb Classic, koji sve svoje čari otkriva na popularnom Tomislavcu.

Zagrebačka filharmonija nastupala je u gotovo svim zemljama Europe, u Rusiji, SAD-u, Meksiku, Japanu, Omanu, Kini i Argentini. U veljači 2016. godine,  orkestar je nastupio i na najprestižnijoj američkoj glazbenoj adresi, njujorškom Carnegie Hallu. Koncerti Zagrebačke filharmonije u novogodišnje jutro u Salzburgu, postali su također neizostavni dio njezine koncertne sezone. Zagrebačka filharmonija redovito sudjeluje i u programima Dubrovačkih ljetnih igara i zagrebačkoga Muzičkog biennala.[3]

Tradicionalna suradnja sa Muzičkom akademijom u Zagrebu posebno je važan dio djelatnosti orkestra – prilika je to budućim glazbenicima da se dokažu na velikoj koncertnoj pozornici i izvrsnošću izbore svoje mjesto u orkestru.   

Posebnu pozornost Zagrebačka filharmonija posvećuje razvijanju interesa i približavanja klasične glazbe djeci i mladima kroz svoj Tjedan glazbe za mlade koji svake godine, kroz interaktivne scensko-glazbene projekte, u Lisinski privuče veliki broj mladih svih uzrasta.

Zagrebačka filharmonija kroz niz desetljeća potiče hrvatsko stvaralaštvo izvodeći, praizvodeći i snimajući brojna djela hrvatskih autora. Posebnu brigu vodi o mladim talentiranim glazbenicima, a najboljima dodjeljuje nagradu za Mladog glazbenika godine

Svoja je vrata otvorila svima koji žele upoznati orkestar i naše glazbenike te naučiti nešto o 147 godina dugoj tradiciji orkestra – pod geslom Upoznati orkestar, znači zavoljeti ga njeguje svoj Dan odškrinutih vrata.

Zagrebačku filharmoniju krasi i bogata diskografija ovjenčana brojnim nagradama poput hrvatske diskografske nagrade Porin i izdanjima za cijenjene hrvatske i svjetske diskografske kuće (Virgin Classics, Deutsche Grammophon, Naxos).  

U sklopu Zagrebačke filharmonije uspješno djeluje i Komorni orkestar Zagrebačke filharmonije.

Mnogobrojna gostovanja u najvećim svjetskim glazbenim središtima, kao i velik broj koncerata u Hrvatskoj i Zagrebu, pridonijeli su da se Zagrebačka filharmonija smatra jednom od najistaknutijih hrvatskih kulturnih institucija.[5]

Pod vodstvom svog šefa dirigenta Davida Danzmayra te  umjetničkog savjetnika maestra Dmitrija Kitajenka, Zagrebačka filharmonija nastavlja uspješnu koncertnu djelatnost.

Nagrada Mladi glazbenik godine[uredi VE | uredi]

Zagrebačka filharmonija posebnu brigu vodi o mladim talentiranim glazbenicima pa tako mladim instrumentalistima, pjevačima, dirigentima i skladateljima za njihova osobito zapažena solistička, odnosno autorska umjetnička postignuća prosudbeno povjerenstvo od 1991. dodjeljuje nagradu Mladi glazbenik godine. Dobna granica kandidata za Nagradu u kategoriji instrumentalista je do 27, a u kategoriji pjevača, dirigenata i skladatelja 32 godine. Kandidati za Nagradu trebaju biti državljani Republike Hrvatske, a svaki kandidat tu Nagradu može primiti samo jednom u životu.[3]

Rezidencijalni skladatelj[uredi VE | uredi]

U koncertnoj sezoni 2012./2013. orkestar Zagrebačke filharmonije prvi put u svojoj povijesti uvodi i instituciju rezidencijalnog skladatelja: ta je čast u sljedeće dvije koncertne sezone ukazana uglednom hrvatskom skladatelju Davorinu Kempfu.[6]

Diskografija (izbor)[uredi VE | uredi]

Mnogobrojne snimljene izvedbe Zagrebačke filharmonije pohranjene su u arhivu Hrvatske radiotelevizije. Neki od tih tonskih zapisa, ranije objavljenih na gramofonskim pločama, u novije su vrijeme i digitalizirani. No dio njih još je pohranjen na magnetskim vrpcama, pa ih je stoga uglavnom moguće čuti samo u pojedinim (dokumentarnim) radijskim ili TV emisijama.

  • Prokofiev: Symphony No. 1 in D Major Op. 25 »Classical Symphony« / Shostakovich: Symphony No. 1 in F Major Op. 10 – dirigent: Milan Horvat / Philips, LP ‎835 194 AY
  • Shostakovitch: Symphonies Nos. 1 & 9 – dirigent: Milan Horvat / Turnabout,‎ LP TV 34223
  • Beethoven: Concerto for Violin and Orchestra in D, Op. 61Igor Ozim, violina; dirigent: Milan Horvat / LP Wing ‎WL.1141, 1962.
  • Rimski-Korsakov: Šeherezada, simfonijska suita op. 35 – dirigent: Pavle Dešpalj / Jugoton ‎LSY-68089, 1982.
  • Orkestralni biseri iz popularnih opera – dirigent: Pavle Dešpalj / Jugoton ‎LSY-66220, 1984.
  • Smetana: Moja Domovina / Janaček: Sinfonietta – dirigent: Lovro Matačić / Jugoton ‎LSY-65065/6, 1985.
  • Beethoven: Symphonies Nos. 5 and 2 – dirigent: Richard Edlinger / Naxos CD 8.550177, 1988.
  • Beethoven: Symphonies Nos. 7 and 4 – dirigent: Richard Edlinger / Naxos CD 8.550180, 1988.
  • Beethoven: Symphony No. 9 in D minor, Op. 125, »Choral«Gabriele Lechner, sopran; Diane Elias, mezzosopran; Michael Pabst, tenor; Robert Holzer, bas; dirigent: Richard Edlinger / Naxos CD 8.550181, 1988.
  • Tchaikovsky: Symphony No.6 in B Minor, Op.74, »Pathétique« – dirigent: Kazushi Ono / Opus LP&CD 9310 2110, 1989.
  • Kelemen: Koncert za klavir i orkestar / Stravinski: Suita iz baleta »Petruška«Melita Lorković, glasovir; dirigent: Milan Horvat / Zagrebačka filharmonija CD37600, 2000.
  • Mozart: Koncert za klavir i orkestar u B-duru, KV 595 / Beethoven: Koncert za klavir i orkestar u Es-duru, op. 37 »Carski«Emil Gileljs, glasovir (Mozart); Arturo Benedetti Michelangeli, glasovir (Beethoven); dirigent: Milan Horvat / Cantus, CD 98898496092, 2001.
  • Hrvatski skladatelji: Dobronić, Slavenski, Fribec, Kuljerić – dirigent: Lovro von Matačić / Orfej-HRT CD ORF 278, 2003.
  • Wagner: Rienzi, Tristan i Izolda, Sumrak bogova (odlomci) – Roberta Knie, sopran; dirigent: Lovro von Matačić / Orfej-HRT CD 286, 2003.
  • Musorgski: Boris GodunovBranka Beretovac (sopran), Blaženka Milić (sopran), Dubravka Zubović (mezzosopran), Breda Kalef (mezzosopran), Blanka Zec (alt), Franjo Paulik (tenor), Aleksej Prončev (tenor), Josip Šutej (tenor), Josip Novosel (tenor), Tomislav Neralić (bas), Miljenko Grozdanić (bas), Vladimir Ruždjak (bariton), Duško Kukovec (bariton), Vladimir Kinjajev (basbariton), Dječji zbor KUD-a Mladost Novi Zagreb, Zbor RTV Zagreb; dirigent: Lovro von Matačić / Orfej-HRT CD ORF 329, 2005.
  • Papandopulo: ‎3. Koncert za klavir i orkestar & Koncert za violinu i orkestarDalibor Cikojević, glasovir; Sidonija Lebar, violina; dirigent: Pavle Dešpalj / Aquarius Records CD 203-08, 2008. 2
  • Verdi, Puccini, Wagner: Opera AriasZoran Todorovich, tenor; Valentina Fijačko, sopran; dirigent: Ivan Repušić / Oehms Classics OC793, 2011.


Zagrebačka filharmonija na podiju Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

  • 1958. – Nagrada Grada Zagreba za iznimna umjetnička postignuća pod rukovodstvom Milana Horvata
  • 1983. – priznanje Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog za aktivnu suradnju u povodu 10. obljetnice uspješnog rada Dvorane
  • 1989. – Nagrada Grada Zagreba za iznimna umjetnička postignuća u prethodnoj godini[7]
  • 1995. – diploma Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika[8]
  • 1996. – plaketa Hrvatskog društva glazbenih umjetnika u povodu 125. obljetnice umjetničkog djelovanja[9]
  • 1996. – povelja Hrvatskoga društva skladatelja u povodu 125. obljetnice djelovanja i promicanja hrvatskoga glazbenog stvaralaštva
  • 2001. - nagrada Zlatno zvono Hrvatskog društva glazbenih umjetnika u povodu 130. obljetnice umjetničkog djelovanja[10]
  • 2009. – diskografska nagrada Porin u kategoriji za najbolji album klasične glazbe (Boris Papandopulo - 3. Koncert za klavir i orkestar  te Koncert za violinu i orkestar)
  • 2009. – Velika povelja Međunarodne kulturne manifestacije Mostarsko proljeće 2009. – XI. Dani Matice hrvatske Zagrebačkoj filharmoniji i njenom ravnatelju g. Miljenku Puljiću za uspješnu suradnju i potporu[11]
  • 2011. – Plaketa Grada Zagreba u povodu 140. obljetnice utemeljenja i umjetničkog djelovanja
  • 2012. – Hrvatska državna nagrada u povodu 140. obljetnice uspješnoga djelovanja, te za iznimne zasluge u promoviranju glazbene umjetnosti u Republici Hrvatskoj i svijetu[12]
  • 2013. – Povelja zahvalnosti Grada Đakova za uspješnu suradnju[13]
  • 2016. – diskografska nagrada Porin u kategoriji za najbolji album klasične glazbe (In memoriam Milan Horvat –  Requiem u d-molu, K.626, W. A. Mozarta)
  • 2017. – diskografska nagrada Porin u kategoriji za najbolji album klasične glazbe (Sunčana polja)
  • 2017. – diskografska nagrada Porin u kategoriji za najbolju izvedbu klasične glazbe (Sunčana polja)
  • 2017. – Nagrada Grada Zagreba kao visoko javno priznanje zbog izvanrednih zasluga u promicanju glazbe i kulture
  • 2017. – Počasna povelja grada Rosaria (Argentina) za kulturnu suradnju

Bilješke[uredi VE | uredi]

1  Philharmonički koncert održan 8. travnja 1884. prvi je od Zajčevih »Quodlibeta«, čiji je naziv dao naslutiti ime današnjega orkestra.
2  Za ovo su izdanje zagrebački Filharmoničari 2009. nagrađeni diskografskom nagradom Porin u kategoriji za najbolji album klasične glazbe.

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Večernji.hr / Kultura / Glazba – Branimir Pofuk: »Uz veliko priznanje Dešpalju, zablistali solisti iz orkestra«, pristupljeno 21. listopada 2014.
  2. 2,0 2,1 K. Kovačević: Muzička enciklopedija, sv. 3, str. 750-751.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 www.zgf.hr – O nama, pristupljeno 6. siječnja 2014.
  4. Večernji.hr – Branimir Pofuk: »Novi šef-dirigent, kojeg smo čekali sedam godina, za novu eru«, objavljeno i pristupljeno 25. rujna 2016.
  5. www.huoku.hr – Zagrebačka filharmonija, pristupljeno 6. siječnja 2014.
  6. Zagrebačka filharmonija: Rezidencijalni skladatelj, pristupljeno 6. siječnja 2014.
  7. www.zagreb.hr – Nagrada Grada Zagreba: Dobitnici za 1988. godinu, pristupljeno 26. siječnja 2014.
  8. Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika: dobitnici diplome Milka Trnina, pristupljeno 12. siječnja 2014.
  9. Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika: Plaketa HDGU, pristupljeno 12. siječnja 2014.
  10. Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika: Zlatno zvono, pristupljeno 12. siječnja 2014.
  11. Matica Hrvatska Mostar: Mostarsko proljeće/Arhiva, pristupljeno 12. siječnja 2014.
  12. Narodne novine: Odluka o dodjeli priznanja, pristupljeno 12. siječnja 2014.
  13. Đakovo danas – Svečana akademija proslave Dana Grada, pristupljeno 12. siječnja 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Zagrebačka filharmonija Logo.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Zagrebačke filharmonije.
Vidi dopusnicu Zagrebačke filharmonije za Wikipediju na hrvatskome jeziku.