Crkva sv. Blaža u Zagrebu

Koordinate: 45°48′39″N 15°57′41″E / 45.8109140193533°N 15.9614717960358°E / 45.8109140193533; 15.9614717960358
Izvor: Wikipedija
Crkva svetog Blaža
Crkva na križanju Prilaza Gjure Deželića i Primorske ulice
Crkva na križanju Prilaza Gjure Deželića i Primorske ulice
Crkva na križanju Prilaza Gjure Deželića i Primorske ulice
Lokacija Prilaz Gjure Deželića 64
Zagreb
Država Hrvatska
Koordinate 45°48′39″N 15°57′41″E / 45.8109140193533°N 15.9614717960358°E / 45.8109140193533; 15.9614717960358
Arhitekt Viktor Kovačić
Godine izgradnje 1912.1915.
Godina završetka 1915.
Religija Katoličanstvo
Patron sv. Blaž
Arhitektonski stil eklekticizam
Crkva sv. Blaža u Zagrebu na zemljovidu Grada Zagreba
Crkva svetog Blaža
Crkva svetog Blaža
Crkva sv. Blaža u Zagrebu na zemljovidu Grada Zagreba
Registar kulturnih dobara RH
Pravni statusZaštićeno kulturno dobro
VrstaNepokretna pojedinačna
KlasifikacijaSakralne građevine
Reg. brojZ-220

Crkva svetog Blaža je župna crkva čiji arhitekt je Viktor Kovačić i nalazi se u Zagrebu na adresi Prilaz Gjure Deželića 64. Presvođena je velikom armiranobetonskom kupolom, promjera oko 18 metara, prvom takve vrste na ovim prostorima.[1]

Povijest crkve[uredi | uredi kôd]

Ideja o izgradnji crkve i pripadajućeg župnog dvora javlja se sedamdesetih godina 19. stoljeća na poticaj prebendara Eduarda Suhina koji 1888. godine ustupa prebendarsko zemljište na uglu Primorske ulice i Prilaza Gjure Deželića za izgradnju nove župne crkve. Početkom 20. stoljeća raspisan je natječaj za idejno rješenje izgleda crkve te među pristiglim radovima pobjedu odnosi rad arhitekta Viktora Kovačića s naslovom »DEO«. Kako je Kovačić neko vrijeme boravio u Ravenni tako je pod dojmom tamošnjih ranokršćanskih građevina zamislio izgled ove crkve. Gradnja crkve započela je 1912., a dovršena je 1915. godine. Crkva sv. Blaža u Zagrebu je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.[2]

Od 17. lipnja 2017. crkva ima muzejski prostor. Prostor je u desnoj lađi uz svetište, koji je bio zamišljen kao oratorij, a koji će sada primati posjetitelje. Prostire se na 50 četvornih metara. Postava upoznaje posjetitelje s bogatom poviješću ove zagrebačke crkve, koja je remek-djelo suvremene hrvatske arhitekture 20. stoljeća i jedinstveni arhitektonski izričaj. Gradnjom ove crkve inauguriran je hrvatski nacionalni crkveni stil te osebujnost arhitekta Viktora Kovačića. U postavu su među ostalim i rukom crtane skice arhitekta Viktora Kovačića i slika Ljube Babića 'Krist u grobu'. Autor postava izložbe je Željko Kovačić. Ideja za muzej nastala je radom na projektu obnove crkve kad je pronađeno mnogo nepoznatih detalja i detalja koji su bili možda i poznati, ali nedovoljno povezani, pa su ih odlučili skupiti na jedno mjesto. Ovdje su bili angažirani mnogi umjetnici, arhitekti, bilo je mnogo neizvedenih projekata. Postav upoznaje posjetitelje i s nekoliko neizvedenih projekata crkve sv. Blaža, radovima arhitekata Josipa Vancaša i Augusta Posilovića, sakralnim crtežima Jerka Fabkovića za unutarnje zidne dekoracije. Prva armirano-betonska kupola crkve Sv. Blaža postava ima i svoju englesku inačicu.[3]

Izgled crkve[uredi | uredi kôd]

Izgled crkve 1930-ih.

Crkva ima tlocrt grčkoga križa, a nadsvođena je velikom kupolom armirano-betonske konstrukcije. Upravo ta kupola je prva građena kupola tom konstrukcijskom metodom i u svoje je vrijeme bila vrsno tehničko dostignuće. Mramorni oltar je postavljen 1932. godine. Iznad oltara se nad svetohraništem uzdiže baldahin koji stoji postavljen na četiri stupa s kapitelima, koji su ukrašeni reljefima, a završava nadgradnjom u obliku piramide. Na samom baldahinu ispod vijenca s pleternom ornamentikom uklesani su likovi svetaca koji se spominju u hrvatskoj crkvenoj povijesti. Na lukovima je uklesan tekst proroka Malahije: »Od istoka sunca do zapada veliko je ime moje među narodima i na svakom mjestu prinosi se kad i žrtva čista Imenu mojemu« (Mal 1, 11). Unutrašnjosti baldahina ispunjava zlatni mozaik sa simbolom golubice koji predstavlja Duha Svetoga. Uz glavni oltar u crkvi se nalaze i dva pokrajnja oltara koji su posvećeni Majci Božjoj i Presvetom Srcu Isusovom. U sklopu crkve nalazi se i kapelica sv. Terezije od Malog Isusa iz 1933. godine u kojoj se nalazi oltarna slika, koju je izradio Mirko Rački, a darovala ju je obitelj dr. Izidora Kršnjavog. U predvorju crkve se nalazi reljef sv. Antuna kojega je u bijelome kararskom mramoru isklesao Ivo Kerdić.[4] Uz crkvu je izgrađen i visok zvonik te župni dvor također prema zamisli Viktora Kovačića, a 1943. Katolički dom i kino »Prosvjeta« prema nacrtu ing. Marjana Haberlea.

Jaslice[uredi | uredi kôd]

U crkvi se nalaze prekrasne jaslice koje su postavljene uoči Božića 1916. po nacrtu kipara Vojte Braniša. Autor je u ovo djelo pod naslovom »Hrvatski Božić« udahnuo i ponešto narodnog duha, jer su neke figure obučene u hrvatske narodne nošnje te na taj način stvorio prvu inačicu hrvatskih jaslica. Posebnost jaslica je i u tome da se nalaze u velikom drvenom ormaru koji se izvan božićnog vremena drži zatvoren. Jaslice su temeljito obnovljene 1969. godine.

Orgulje[uredi | uredi kôd]

Orgulje je izradila poznata tvrtka Heferer 1911. godine kao op. 232. Izgrađene su kao izložbeni primjerak rada tvrtke za izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt, a u crkvu su postavljene 1915. godine. Sastoje se od od jednog manuala i pedala uz 11 registara.[5] Potpuna restauracija orgulja izvršena je tijekom 2003. godine.

popis registara

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Crkva Sv. Blaža :: Turistička zajednica grada Zagreba
  2. Crkva sv. Blaža Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pristupljeno 2023-01-24
  3. Hrvatski katolički radio Otvoren Muzej crkve sv. Blaža u Zagrebu, 17. lipnja 2017. (pristupljeno 21. lipnja 2017.)
  4. Mrežne stranice župe. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. veljače 2012. Pristupljeno 11. siječnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Portal Orgulje-kraljica glazbala. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. kolovoza 2008. Pristupljeno 11. siječnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Crkva sv. Blaža u Zagrebu
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.