Crkva sv. Blaža u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Crkva svetog Blaža
Crkva na križanju Prilaza Gjure Deželića i Primorske ulice
Crkva na križanju Prilaza Gjure Deželića i Primorske ulice
Lokacija Prilaz Gjure Deželića 64
Zagreb, Hrvatska
Koordinate 45°48′39″N 15°57′41″E / 45.8109140193533°N 15.9614717960358°E / 45.8109140193533; 15.9614717960358Koordinate: 45°48′39″N 15°57′41″E / 45.8109140193533°N 15.9614717960358°E / 45.8109140193533; 15.9614717960358
Arhitekt Viktor Kovačić
Godine izgradnje 1912.1915.
Godina završetka 1915.
Religija Katoličanstvo
Patron sv. Blaž
Arhitektonski stil eklekticizam

Crkva svetog Blaža je župna crkva čiji arhitekt je Viktor Kovačić i nalazi se u Zagrebu na adresi Prilaz Gjure Deželića 64. Presvođena je velikom armiranobetonskom kupolom, promjera oko 18 metara, prvom takve vrste na ovim prostorima.[1]

Povijest crkve[uredi VE | uredi]

Ideja o izgradnji crkve i pripadajućeg župnog dvora javlja se sedamdesetih godina 19. stoljeća na poticaj prebendara Eduarda Suhina koji 1888. godine ustupa prebendarsko zemljište na uglu Primorske ulice i Prilaza Gjure Deželića za izgradnju nove župne crkve. Početkom 20. stoljeća raspisan je natječaj za idejno riješenje izgleda crkve te među pristiglim radovima pobjedu odnosi rad arhitekta Viktora Kovačića s naslovom »DEO«. Kako je Kovačić neko vrijeme boravio u Ravenni tako je pod dojmom tamošnjih ranokršćanskih građevina zamislio izgled ove crkve. Gradnja crkve započela je 1912., a dovršena je 1915. godine.

Izgled crkve[uredi VE | uredi]

Izgled crkve 1930-ih.

Crkva ima tlocrt grčkoga križa, a nadsvođena je velikom kupolom armirano-betonske konstrukcije. Upravo ta kupola je prva građena kupola tom konstrukcijskom metodom i u svoje je vrijeme bila vrsno tehničko dostignuće. Mramorni oltar je postavljen 1932. godine. Iznad oltara se nad svetohraništem uzdiže baldahin koji stoji postavljen na četiri stupa s kapitelima, koji su ukrašeni reljefima, a završava nadgradnjom u obliku piramide. Na samom baldahinu ispod vijenca s pleternom ornamentikom uklesani su likovi svetaca koji se spominju u hrvatskoj crkvenoj povijesti. Na lukovima je uklesan tekst proroka Malahije: »Od istoka sunca do zapada veliko je ime moje među narodima i na svakom mjestu prinosi se kad i žrtva čista Imenu mojemu« (Mal 1, 11). Unutrašnjosti baldahina ispunjava zlatni mozaik sa simbolom golubice koji predstavlja Duha Svetoga. Uz glavni oltar u crkvi se nalaze i dva pokrajnja oltara koji su posvećeni Majci Božjoj i Presvetom Srcu Isusovom. U sklopu crkve nalazi se i kapelica sv. Terezije od Malog Isusa iz 1933. godine u kojoj se nalazi oltarnu slika koju je izradio Mirko Rački, a darovala ju je obitelj dr. Izidora Kršnjavog. U predvorju crkve se nalazi reljef sv. Antuna kojega je u bijelome kararskom mramoru isklesao Ivo Kerdić.[2] Uz crkvu je izgrađen i visok zvonik te župni dvor također prema zamisli Viktora Kovačića, a 1943. Katolički dom i kino »Prosvjeta« prema nacrtu ing. Marjana Haberlea.

Jaslice[uredi VE | uredi]

U crkvi se nalaze prekrasne jaslice koje su postavljene uoči Božića 1916. po nacrtu kipara Vojte Braniša. Autor je u ovo djelo pod naslovom »Hrvatski Božić« udahnuo i ponešto narodnog duha, jer su neke figure obučene u hrvatske narodne nošnje te na taj način stvorio prvu inačicu hrvatskih jaslica. Posebnost jaslica je i u tome da se nalaze u velikom drvenom ormaru koji se izvan božićnog vremena drži zatvoren. Jaslice su temeljito obnovljene 1969. godine.

Orgulje[uredi VE | uredi]

Orgulje je izradila poznata tvrtka Heferer 1911. godine kao op. 232. Izgrađene su kao izložbeni primjerak rada tvrtke za izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt, a u crkvu su postavljene 1915. godine. Sastoje se od od jednog manuala i pedala uz 11 registara.[3] Potpuna restauracija orgulja izvršena je tijekom 2003. godine.

popis registara


Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Crkva sv. Blaža u Zagrebu