Tehnički muzej Nikola Tesla
| Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu | |
|---|---|
 Ulaz i pročelje Muzeja, 2025. | |
| Osnovan | 21. prosinca 1954. |
| Lokacija | Savska cesta 18, 10000 Zagreb, Hrvatska |
| Izlošci | oko 13 000 |
| Ravnatelj | Markita Franulić |
| Web | Službene stranice |
Tehnički muzej Nikola Tesla[a] nacionalni je i specijalizirani muzej tehnike i znanosti u gradu Zagrebu. Jedan je od najposjećenijih muzeja u Hrvatskoj.[1]
Zamisao o osnivanju te vrste muzeja potječe još s kraja 19. stoljeća, pa je jedno vrijeme u Zagrebu i postojao Trgovačko-obrtnički muzej.
Zgrada muzeja prvotno je bila konjska štala, koju je za potrebe električnih tramvaja ZET prenamijenio u spremište i okretište. Ono je djelovalo sve do izgradnje trešnjevačkog spremišta u Ljubljanici 1936., a 1949. Marijan Haberle za tu je lokaciju projektirao drveni objekt od 8000 m2, proširenje Zagrebačkog velesajma koji se tada nalazio preko puta, na Savskoj 25. Godine 1956. Velesajam je u svojoj cjelosti preseljen u Novi Zagreb, nakon čega je 1959. godine zgrada pripala Muzeju.[2][3]
Sam muzej začet je 21. prosinca 1954. godine, kada je donesena odluka o njegovu osnivanju u gradskom narodnom odboru pod gradonačelnikom Većeslavom Holjevcem.[4] Idejni začetnik osnivanja Tehničkog muzeja bio je sveučilišni profesor dr. Božo Težak, kasnije dugogodišnji predsjednik Savjeta Muzeja, a realizator i prvi ravnatelj bio je Predrag Grdenić. Likovni postav izveo je arhitekt Emil Vičić. Zgradu muzeja projektirao je Marijan Haberle. Muzej je službeno otvoren 15. siječnja 1963. godine u sklopu 4. kongresa Narodne tehnike Jugoslavije.[1][4]
Zgrada Muzeja od 2005. godine vodi se kao zaštićeno nepokretno kulturno dobro.[4]
Dana 5. lipnja 2015. odlukom Skupštine Grada, Tehnički muzej u Zagrebu mijenja ime u Tehnički muzej Nikola Tesla na prijedlog tadašnjeg gradonačelnika Grada Zagreba, Milana Bandića.[5][6]
Prvi odjeli Tehničkog muzeja (Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo) otvoreni su za javnost 1963. godine, a nakon toga otvorena je zbirka Nafta (1964.), planetarij (1965.), demonstracijski kabinet Nikola Tesla (1976.), odjel Osnove poljodjelstva (1981.), odjel Vatrogastvo (1992.), apisarij (1994.), te muzeorama Zemljomjerstvo-katastar (1994.).
Odjel prikazuje povijesni razvoj ljudskih rješenja u nastojanju da manje vrijedne oblike energije transformiraju u kvalitetnije i za ljudske potrebe korisnije.
U ovom odjelu prikazan je razvoj transportnih sredstava u vodi, na kopnu i zraku.
Odjel astronautike udomljuje modele najpoznatijih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica koji prikazuju početak razvoja astronautike.
Zbrirka rudarstva prikazuje razvoj tehnike eksploatacije mineralnih sirovina, te načine oplemenjivanja i prerade ruda. Posebno je zanimljiv model rudnika s ukupnom duljinom rudničkih hodnika od više od tristo metara, izgrađen ispod objekta Muzeja. U odjelu je i soba zemljomjerstva (katastar).
Nizom vatrogasnih izložaka od opreme do vozila, prikazan je razvoj vatrogasne tehnike, s osobitim naglaskom na područje Hrvatske.[7]
Eksponati izloženi u tom odjelu prikazuju povijesni razvoj tehničkih rješenja sprava za kopanje i oranje. Posebnost ovog odjela su staklene ogledne košnice, apisarij sa živim pčelama, čiji se život i rad može nesmetano promatrati.
U odjelu je do sada realiziran postav o Faustu Vrančiću i demonstracijski kabinet Nikole Tesle. Aleja skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike dio je tog odjela na otvorenom, u parku Muzeja.
Stalni postav Demonstracijskog kabineta, ukupne površine 260 m2, otvoren je 1976. godine prigodom obilježavanja 120. godišnjice Teslina rođenja. Njegova muzeološka koncepcija bila je specifična, jer su se u njemu izvodili pokusi s rekonstrukcijama najpoznatijih Teslinih izuma izrađenima prema originalnim Teslinim nacrtima i patentnim prijavama, u većini slučajeva metodama i materijalima iz vremena u kojem je živio. Izlošci su napravljeni u radionicama Muzeja. Stalni postav obnovljen je povodom obilježavanja godine Nikole Tesle (2006.) pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.
- Predrag Grdenić (od 1955.)[8]
- Vladimir Galeković (1970-ih)
- Boris Petak (1980-ih)[9]
- Drago Halić
- Božica Škulj (od 1994.[b])[10]
- Davor Fulanović (2000-ih)[11]
- Markita Franulić (od 2012.)[12]
- 1 2 Tehnički muzej Nikola Tesla. Hrvatska zajednica tehničke kulture. Pristupljeno 17. lipnja 2025.
- ↑ O Muzeju. Tehnički muzej Nikola Tesla. Pristupljeno 17. lipnja 2025.
- ↑ Tehnički muzej. Knjižnice grada Zagreba. Pristupljeno 17. lipnja 2025.
- 1 2 3 Tehnički muzej Nikola Tesla. Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 31. listopada 2018. Pristupljeno 17. lipnja 2025.
- ↑ Promjena naziva Tehničkog muzeja. Službeni glasnik. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. listopada 2021. Pristupljeno 21. srpnja 2015.
- ↑ Promjena imena. Tehnički muzej. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. siječnja 2018. Pristupljeno 21. srpnja 2015.
- ↑ Marinka Fruk, Vatrogastvo: novi odjel Tehničkog muzeja u Zagrebu, Informatica museologica 1-4/1993., Hrčak
- ↑ GRDENIĆ, Predrag. Hrvatski biografski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 17. lipnja 2025.
- ↑ Šulc, Branka. 1984. Adresar muzeja i galerija Jugoslavije. Informatica museologica. 15 (1–3): 68–80. ISSN 0350-2325
- ↑ Božica Škulj. Muzejski Dokumentacijski Centar. Pristupljeno 17. lipnja 2025.
- ↑ Obrazloženje nagrade za životno djelo 2020 (PDF). Hrvatsko muzejsko društvo. 2020. Pristupljeno 17. lipnja 2025.
- ↑ Saša Drach. 25. veljače 2023. Markita Franulić: Ravnateljica Tehničkog muzeja u Zagrebu koja povezuje znanost i umjetnost. Jutarnji list. Pristupljeno 17. lipnja 2025.
- Tehnički muzej Nikola Tesla, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Tehnički muzej Nikola Tesla |
- Mrežna mjesta
- Službena stranica Tehničkog muzeja u Zagrebu
- Stranica Tehničkog muzeja u Zagrebu na MDC.hr (hrv.)
- Tehnički muzej Nikola Tesla, Hrvatska tehnička enciklopedija
45°48′14″N 15°57′53″E / 45.8037717803678°N 15.9647440910339°E