Hrvati u Austriji

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zlatni krov u gradu Innsbrucku, glavnom gradu austrijske pokrajine Tirol

Hrvati u Austriji žive već pet stoljeća i u toj zemlji imaju status autohtone nacionalne manjine. Osim gradišćanskih Hrvata, koji u Austriju doseljavaju u XVI. stoljeću, u njoj žive i Hrvati iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji se u većem broju doseljavaju od sredine XX. stoljeća. Prema podacima središnjeg ureda za statistiku u Austriji je 1. siječnja 2017. živjelo 73.328 Hrvata koji posjeduju hrvatsko državljanstvo[1]. Prema podacima dušobrižničkih ureda za Hrvate u Austriji, u toj zemlji živi oko 140.000 Hrvata, od kojih je veliki broj uzevši austrijsko državljanstvo ostao bez hrvatskoga.

Povijest[uredi VE | uredi]

Brojni su tragovi koji svjedoče o stoljetnoj nazočnosti Hrvata u Austriji. Hrvati se na današnjem teritoriju Republike Austrije prvi puta spominju još u XI. stoljeću. Od XIII. stoljeća, zahvaljujući hrvatskim učenjacima, diplomatima, plemićima i vojnicima, koji u politici, znanosti, glazbi i kulturi ostavljaju duboke tragove možemo pratiti povijest Hrvata u Austriji do danas.[2]

Doseljavanje[uredi VE | uredi]

U XVI. stoljeću u Austriju bježeći od Turaka dolazi prvi veliki doseljenički val Hrvata. Hrvati pristigli iz Bosne, Like i Slavonije naseljavaju granično područje između Austrije, Mađarske i Slovačke koje danas čini širi prostor austrijske savezna pokrajine Gradišće. Šezdesetih i sedamdesetih godina XX. stoljeća u Austriju dolazi drugi val hrvatskih useljenika, a početkom Domovinskog rata i treći najmasovniji val kojeg velikom većinom čine Hrvati iz Bosne i Hercegovine.

Broj Hrvata u Austriji[uredi VE | uredi]

Prema podacima središnjeg ureda za statistiku u Austriji je 1. siječnja 2017. živjelo 73.328 Hrvata koji posjeduju hrvatsko državljanstvo[1]. Prema podacima dušobrižničkih ureda za Hrvate u Austriji, u toj zemlji živi oko 140.000 Hrvata. Od tog broja, oko 30.000 su gradišćanski Hrvati dok su ostali Hrvati useljenici od polovine XX. stoljeća.[3] Mnogi Hrvati su uzevši austrijsko državljanstvo ostali bez hrvatskoga. Naime, u Austriji je na snazi vrlo strogi zakon o državljanstvu koji dvojno državljanstvo ne dopušta gotovo nikada, tako da su se Hrvati prilikom preuzimanja austrijskoga državljanstva kako bi stekli određena prava u toj zemlji, bili primorani odreći se svojega hrvatskog državljanstva. Procjenjuje se da je čak 50% sadašnjih Hrvata u Austriji na taj način ostalo bez hrvatskog dravljanstva.

Hrvati u Beču[uredi VE | uredi]

U austrijskoj metropoli živi više od trećine austrijskih Hrvata.

Društvo[uredi VE | uredi]

Hrvatske katoličke misije[uredi VE | uredi]

Veliku ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta imaju uredi Hrvatske katoličke misije u Austriji koji se nalaze u Beču, St. Pöltenu, Linzu, Salzburgu, Innsbrucku, Feldkirchu, Grazu i Klagenfurtu. Hrvatske katoličke misije u Austriji središnje su mjesto duhovnog života Hrvata u Austriji.

Hrvatske udruge[uredi VE | uredi]

Hrvatske kulturne udruge koje djeluju u Austriji njeguju hrvatski jezik, tradiciju i običaje.

Mediji[uredi VE | uredi]

Jedan od poznatijih informativnih portala Hrvata u Austriji je kroativ.at[4], koji svakodnevno izvješćuje o aktivnostima hrvatske zajednice u Beču i Austriji. Također, svoje stranice imaju i neke HKM i kulturne zajednice Hrvata u Austriji.

Sport[uredi VE | uredi]

U Austriji djeluju brojni hrvatski sportski klubovi od kojih su nogometni klubovi najbrojniji i okupljaju najviše sportaša. Hrvatski su sportaši u Austriji ostavili dobok trag i daju veliki doprinos uspjesima austrijskih sportskih klubova i selekcija.

Poznatiji sportaši hrvatskog podrijetla u Austriji:

Hrvatska nogometna liga Beč[uredi VE | uredi]

Hrvatska nogometna liga Beč je godišnje nadmetanje hrvatskih nogometnih klubova iz Beča. Liga broji deset klubova. Prvak i osvajač kupa Hrvatska nogometne lige Beč za sezonu 2012./13. je ekipa HKŠD Ravne-Brčko iz Beča.[5]

Izvori[uredi VE | uredi]