Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dio serije članaka o
Etnologiji Hrvata
Bosne i Hercegovine
Vezak vezla Hrvatica mlada.jpg
Život i običaji
Narodne nošnje
Kuhinja
Blagdani
i spomendani

Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini predstavlja jela bosanskohercegovačke kuhinje specifična samo hrvatskom narodu u toj zemlji. Spremanje hrane je sastavni dio hrvatske tradicije i kulture. Uobičajeno je objedovanje 3 puta dnevno (doručak, ručak i večera), uz napomenu da je najvažniji i najčešće najobilniji obrok - ručak.

Prehrana se poistovjećuje sa unošenjem hranjivih tvari, ali u širem smislu, predstavlja uživanje u trpezi. Ovaj veoma složen proces, koji predstavljaju međusobno povezane aktivnosti u ovom području, stvara ono što se naziva nacionalna kuhinja, koju čine: izbor namirnica, njihovo uzgajanje, priprema jela, ambijent u kojem se hrana servira, kao i način na koji se servira.

Karakteristike[uredi VE | uredi]

Phaseolus Beans.jpg
zrna graha
Brassica oleracea2.jpg
kupus
Gulasch.jpg

gulaš
Steaks.jpg
pečeni odresci
Cevapcici.JPG
velika porcija ćevapa
Cevapcici in somun.jpg
ćevapi u somunu s lukom
Sülze001.jpg
hladetina
Lambp.jpg
janjetina
Lahana sarma.png
sarma
Armeniadoma.jpg
japrak
Motani burek 1.gif
motani burek
Various grains.jpg
kruh
Salami aka.jpg
salama
RawBacon.JPG
špek
Pata jamón serrano.jpg
pršut
Cheese market Basel.jpg

sir
Poljorad domaci kajmak.jpg
kajmak
Ajvar-3.gif
ajvar
PistHalva.jpg
halva
Baklava - Turkish special, 80-ply.JPEG
baklava
Bacchus 04c 3.jpg

grožđe (žilavka)
Wine grapes04.jpg

grožđe (blatina)
Dzezva kafa fildzan.jpg

tacna, džezve i fildžani
Turkishcoffee.jpg

turska ili domaća kava

U Bosni i Hercegovini uživa se u pripremi hrane i pića, te se njima posvećuju vrlo ozbiljno. Hrana se priprema polagano, obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, mliječnih prerađevina, povrća, a deserti, žestica i kava su nezaobilazni dio rituala jedenja. Bosanskohercegovačka kuhinja, baš kao i kultura, nastaje pod jakim utjecajem Istoka i Zapada. Tradicionalno kulinarstvo u Bosni i Hercegovini usko je vezano uz tursku i grčku kuhinju, a uslijed austrougarske vladavine u jednom razdoblju prisutni su i brojni utjecaji iz srednje Europe.

Posebnu radost i zadovoljstvo za goste su meze. To je umjetnost laganog uživanja u jelu, uz razgovor i piće potraje po cijeli dan, sa suhim mesom, kobasicama, kajmakom, sirom, ukiseljenim povrćem, domaćim kruhom, pogačama i drugim namirnicama.

U pravilu nema zaprške i ne upotrebljavaju se jaki ljuti začini ili se upotrebljavaju u minimalnim količinama. Time je ova kuhinja približena francuskoj kuhinji te suvremenim zahtjevima medicine. Kuhana ili dinstana jela u većini slučajeva su lagana, pošto se pretežno kuhaju i dinstaju sa malo vode, u pravilu juhe-fonda pa tako imaju prirodni sok, odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške, a orijentalnih začina u malim količinama te oni ne umanjuju slasti i okus mesa.

Jela su dosta naturalna, sa dosta povrća, voća, mlijeka i mliječnih proizvoda, kao što su špinat, zelje, patlidžan, rajčica, tikvice, luk, mrkva, peršin, celer, poriluk (prasa), mahune, riža, zelene slatke paprike, šljive, dunje, slatko i kiselo mlijeko, povlaka, slatki kajmak, kajmak itd. U pravilu nema posebnih sosova, već se oni stvaraju u jelu na bazi juhe i dodataka u tijeku kuhanja ili na kraju.

Variva[uredi VE | uredi]

Jela od mesa[uredi VE | uredi]

Pite[uredi VE | uredi]

Kruhovi[uredi VE | uredi]

Šunke i kobasice[uredi VE | uredi]

Sirevi[uredi VE | uredi]

Salate[uredi VE | uredi]

Slatkiši[uredi VE | uredi]

Pića[uredi VE | uredi]

Srodni članci[uredi VE | uredi]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bosanskohercegovačku kuhinju
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hrvatsku kuhinju