Hrvatska kuhinja
Hrvatska kuhinja je heterogena te stoga poznata kao "regionalna kuhinja" jer svaki dio Hrvatske ima svoju kulinarsku tradiciju. Kuhinja u unutrašnjosti Hrvatske ima više sličnosti s austrougarskom, a u nekim područjima s turskom kuhinjom. Na hrvatskom Jadranu pak, vidljivi su utjecaji antičke i ilirske kuhinje, a kasnije i mediteranske kuhinje, poglavito talijanske, mađarske, bečke (austrijske) i francuske kuhinje.
Kuhinje kontinentalne Hrvatske karakteriziraju složeniji načini pripreme te veći broj hranjivijih jela i namirnica poput svih vrsta mesa, različitih vrsta povrća, voća, žitarica te mliječnih proizvoda i jaja. U kuhinjama regije hrvatskog Jadrana jasno su izražene dodirne točke s antičkom i ilirskom kuhinjom te su po svom izričaju tipične mediteranske kuhinje kao i talijanska i francuska kuhinja. Primorska kuhinja i kuhinja hrvatskih otoka prvenstveno se temelji na ribi, morskim plodovima, voću i povrću te maslinovom ulju.
Hrvatska kuhinja može se podijeliti u nekoliko regionalnih kuhinja poput istarske, dalmatinske, dubrovačke, ličke, zagorske, međimurske, podravske i slavonske. Svaka ima svoju posebnu tradiciju kuhanja karakterističnu za područje, a koja ne mora nužno biti dobro poznata u drugim dijelovima Hrvatske. Međutim, većina jela može se naći širom zemlje u lokalnim oblicima.
Tipična jela:
Sirevi[uredi | uredi kôd]
- Bjelovarac, tvrdi kravlji sir
- Dimsi, tvrdi kravlji sir
- Podravec, tvrdi kravlji sir
- Graničar, tvrdi kravlji sir
- Varaždinec, tvrdi kravlji sir
- Bjelovarski kvargl, turoš, prga, tvrdi kravlji sir[1]
- Paški sir, ovči sir[2]
- lička basa
- škripavac
- cetinski sir
- krčki sir
- livanjski sir
- sir i vrhnje
Meso[uredi | uredi kôd]
Meso s roštilja ili s ražnja, pečeno, prženo i pod pekom:
Jela od mesa i peradi[uredi | uredi kôd]
- arambaši
- meso z tiblice
- pašticada
- purica s mlincima
- punjena paprika
- ražnjići
- sarma
- visovačka begavica
- zagrebački odrezak
- zelena menestra
Jela od ribe i morskih plodova[uredi | uredi kôd]
Variva[uredi | uredi kôd]
- čobanac
- đuveđ
- gulaš
- grah
- istarska jota
- mahune
- riblji paprikaš ili fiš-paprikaš
- riblja čorba
- sataraš
Tjestenine[uredi | uredi kôd]
Slano tijesto[uredi | uredi kôd]
Šunke i kobasice[uredi | uredi kôd]


Prilozi i ostalo[uredi | uredi kôd]
- blitva
- čvarci
- kiseli kupus
- kupus salata
- lepinje
- lički krumpir
- paški baškotin
- tartufi
- žganci, polenta, pura
Slatkiši, kolači i deserti[uredi | uredi kôd]
- čupavci
- dunavski valovi
- fritule
- kroštule
- krempita,kremšnita
- makovnjača
- narancini
- orahnjača
- palačinke
- pinca
- pokladnice
- rožata
- savijača, štrudla
- šampita
- uštipci
- torta od skorupa
Pića[uredi | uredi kôd]
Vina[uredi | uredi kôd]
Desertna vina[uredi | uredi kôd]
Pivo[uredi | uredi kôd]
Likeri[uredi | uredi kôd]
- maraschino
- rakija
- Biska
- Lozovača / Loza
- Travarica
- Šljivovica
- Drenovac
- Kruškovac
- Pelinkovac
- Orahovac
- Glembaj
- Medovina
- Gvirc
Mineralna voda[uredi | uredi kôd]
- Jamnica – pobjednica AquaExpo-a 2003.
- Lipički studenac
- Jana - pobjednica Eauscara 2004.
- Cetina
- Bistra
Sokovi i sirupi[uredi | uredi kôd]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- "Hrvatska za stolom - mirisi i okusi Hrvatske", Ivanka Biluš et al., Zagreb:Alfa, Koprivnica: Podravka, 1996, 192 p., (Biblioteka Anima Croatarum, 2) ISBN 953-168-104-X
- "Hrvatska vina" (Croatian wines), Fazinić Nevenko, Milat Vinko, illustrated, 159 p., 1994, ISBN 953-173-061-X
- "Nova hrvatska kuhinja" (New Croatian cuisine), Davor Butković, Ana Ugarković, Profil international, Zagreb, 2005, 272 p., ISBN 953-12-0164-1
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Prga. Dobrodošli na službene stranice Hrvatske turističke zajednice!. Pristupljeno 22. lipnja 2021.
- ↑ Turistička zajednica Grada Paga - Delikatesa - Paški sir. tzgpag.hr. Pristupljeno 22. lipnja 2021.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- hrvatski recepti na croatia-official.com
- hrvatski recepti na gastronaut.hr
- hrvatski recepti na gastronomija.hr
|