Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Baranjska bošnjačka muška nošnja
Baranjska bošnjačka ženska nošnja

Baranjski Bošnjaci ili bošnjački Hrvati su etnička skupina Hrvata u Mađarskoj.

Smještaj[uredi VE | uredi]

Žive u Baranji, u gradu Pečuhu,[1][2][3][4][5][6], a i u selima Kukinju, Semelju,[7], u Salanti (gdje su došli u 18. st., a danas čine 32% sela) , Udvaru kod Pečuha[8], Nijemetu, Poganu [9]. itd. Do nedavne prošlosti su bili znatnom zajednicom u Ati, Suki i Sukitu, no tamošnji Hrvati su se znatno pomađarili.

Hrvatski etnograf iz Mađarske, Đuro Šarošac je u svom radu iz 1973. obradio sela u pečuškoj okolici. Prema njegovom istraživanju, sela koja se nalaze južno od Pečuha su naseljena bošnjačkim Hrvatima: Ata, Kukinj, Nijemet, Udvar (Pečuški kotar), Pogan, Salanta, Semelj i Sukit [10].

Došli su iz Bosne u Baranju, velikim dijelom u 16. i 17. stoljeću, kada je taj kraj bio pod turskom vlašću. Ipak, u znatnijem broju ih je bilo već u 14. stoljeću u Pečuhu [9]. O koncentraciji bošnjačkih Hrvata u Pečuhu svjedoči da su svojevremeno u tom gradu imali svoju "Bošnjačku četvrt" [11]. Oslobodilački ratovi nisu bili lagodnim za njih, ali je dio preživio sve te ratove. Ni Rákóczyjevi kuruci (vidi Rákóczijev ustanak 1703. - 1711.) nisu bili milosrdni prema tom kraju, kao ni srpski graničari u carskoj službi; i jedni i drugi su te krajeve divljački opustošili. U doseljavanju baranjskih Bošnjaka je uvelike pridonio pečuški biskup Matija Ignacije Radanović (1687. -1703.). Radanović se odlučio na to radi povećavanja broja katolika u svojoj biskupiji na taj način.

Tradicionalna zanimanja[uredi VE | uredi]

Prvi zlatari u Budimu su bili iz redova ove hrvatske etničke skupine koji su ondje došli u 18. stoljeću. Bavili su se vinogradarstvom na visokoj razini, a to je posebice dobilo maha nakon oslobađanja kmetova u 2. pol. 19. stoljeća. Bošnjaci u okolici gradova su imali u to vrijeme i jak razvitak vrtlarstva.

KUD-ovi[uredi VE | uredi]

  • KUD Marica (Salanta)
  • KUD Ladislav Matušek (Kukinj)
  • KUD Dubrava (Semelj)
  • KUD Tanac (Pečuh)
  • KUD Baranja (Pečuh)

Govori[uredi VE | uredi]

Bošnjački Hrvati čine govornu enklavu upotrebljavajući Pečuški hrvatski dijalekt oko Pečuha i govore nenovoštokavskim štokavskim narječjem, arhaičnom istočnobosanskom dijalektu hrvatskog jezika [12] [13].

Manifestacije[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
  2. MVP RH Bilateralni odnosi
  3. Glas Koncila Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?
  4. Živko Mandić: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj
  5. Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh Priča
  6. Podravina.net Sanja Vulić: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000. Page white acrobat.png(PDF)
  7. Hrvatski glasnik br. 34/2008. XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju Page white acrobat.png(PDF)
  8. Ansambl narodnih plesova Tanac
  9. 9,0 9,1 Sanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 9. ožujka 2007. na www.podravina.net
  10. (mađ.) Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
  11. Juraj Lončarević: Hrvati u Mađarskoj i Trianonski ugovor, Školske novine, Zagreb, 1993., str. 79, ISBN 953-160-004-X
  12. Hrvatski iseljenički zbornik 2001. Sanja Vulić: Hrvatska pučka imena božićnih blagdana u dijaspori
  13. Kolo br.4/2004. Prilog poznavanju štokavskoga narječja i njegovih dijalekata

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]