Hrvati u Sloveniji
| Hrvati u Sloveniji | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| hrvatski i slovenski | |||||||||||||||
| Vjera | |||||||||||||||
| rimokatoličanstvo |
Hrvati u Sloveniji su osobe u Sloveniji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Sloveniji.
Brojnost[uredi | uredi kôd]
1991. se je na popisu stanovništva Hrvatima se izjasnilo 52.876 stanovnika Slovenije. Na popisu 2002. godine u Sloveniji su se 35.642 osobe izjasnile Hrvatima, dok si je za hrvatski jezik kao materinski jezik izjasnilo se 54.079 stanovnika.
2011. godine registracijski popis stanovništva Republike Slovenije nije uključivao prikupljanje podataka o nacionalnosti i materinskom jeziku stanovnika Republike Slovenije. Stoga ostaju procjene, prema kojima je u Sloveniji broj stanovnika hrvatskog podrijetla barem 55.000.
Broj izjašnjenih Hrvata na popisima u Sloveniji.
- 1948.: 16.069 (1,15%)
- 1953.: 17.978 (1,23%)
- 1961.: 31.429 (1,97%)
- 1971.: 41.556 (2,47%)
- 1981.: 53.882 (2,93%)
- 1991.: 52.876 (2,76%)
- 2002.: 35.642 (1,81%)[1]
- 2011.:
Status[uredi | uredi kôd]
Hrvatima u Sloveniji nije priznat status nacionalne manjine, niti imaju ikakva zakonska nacionalna prava, niti imaju zastupnika u parlamentu, premda se već dugo bore za priznanje svog statusa. Nasuprot njima, status nacionalne manjine u Sloveniji priznat je Talijanima i Mađarima koji su u čl. 64. Ustava Republike Slovenije definirane kao „autohtone nacionalne zajednice“, a i Romi imaju reguliraniji status od Hrvata - Romi su definirani kao „posebna“ romska etnička zajednica.
Zbog toga Hrvati u Sloveniji nemaju brojna prava i povlastice koje imaju neke druge manjine koje su povijesno i kraće u Sloveniji od Hrvata (Talijani, Mađari i Romi). Zakinutost se najviše osjeća na financijskoj potpori, pa Hrvati ako i dobiju novac, to je temeljem vrlo zahtjevnih natječaja za kulturne projekte Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa RS.
Srpnja 2018. na drugoj sjednici Povjerenstva za pitanje statusa Hrvata u Republici Sloveniji, održanoj u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Predsjednik Povjerenstva, državni tajnik Zvonko Milas izrazio je uvjerenje u pozitivne pomake ka ostvarenju statusa nacionalne manjine.[2]
Mediji[uredi | uredi kôd]
Radio Študent od 2014.godine jednom mjesečno emitira radijsku emisiju na hrvatskom jeziku "Vjetar u leđa", u kojoj se prati kulturna zbivanja u Sloveniji u kojima sudjeluju Hrvati, poput različitih gostovanja, festivala, koprodukcija i ino.
Savez Hrvatskih društava u Sloveniji izdaje svoje glasilo „Korijeni“. Glasila imaju još neka hrvatska društva:
- Hrvatsko kulturno društvo Maribor - glasilo Croata
- Hrvatsko kulturno društvo Međimurje iz Ljubljane - glasilo Pušlek
- Hrvatsko kulturno društvo Pomurje iz Lendave - glasilo Glas
Hrvatska katolička misija u Ljubljani izdaje glasilo „Izlazak“.
Većina hrvatskih udruga iz Slovenije uređuje svoju web-stranicu.
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Nastava hrvatskog jezika i kulture za potrebe djece pripadnika hrvatske zajednice u Sloveniji službenog je započeta obnovljena 2011. odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa R. Hrvatske. Nastava je počela školske godine 2011./2012. godine. Održava se u Ljubljani, Mariboru, Lendavi i Velenju.
Hrvatska katolička misija u Ljubljani organizira vjeronaučnu nastavu i dopunsku nastava hrvatskog jezika i kulture.
Znanost[uredi | uredi kôd]
Ne postoji posebna katedra za hrvatski jezik u Sloveniji, nego samo lektorat hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, u sklopu Katedre za južnoslavenske jezike (hrvatski, srpski i makedonski).
Udruge[uredi | uredi kôd]
Krovna organizacija Hrvata u Sloveniji je Savez hrvatskih društava u Sloveniji (SDHS). Pod njome aktivno djeluje dvanaest udruga hrvatske zajednice:
- Hrvatska kulturna udruga Novo mesto
- Hrvatsko društvo Istra, Piran
- Hrvatsko društvo Ljubljana
- Hrvatsko kulturno društvo Maribor
- Hrvatsko kulturno društvo Međimurje, Ljubljana
- Hrvatsko kulturno društvo Pomurje, Lendava
- Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo Komušina, Škofja Loka
- Kulturno društvo Hrvatska iseljenička zajednica, Jesenice
- Kulturno društvo Međimurje, Velenje
- Društvo Hrvatske demokratske zajednice Ljubljana
- Društvo hrvatskih studenata u Sloveniji.
SHDS i udruge iz njegovog sastava pridonose očuvanju nacionalno-kulturnog identiteta Hrvata u RS i njihovih veza s matičnim narodom nizom različitih aktivnosti –provedbom kulturnih i sportskih susreta, organizacijom različitih predavanja, tečajeva i radionica te izdavanjem svojih glasila.
Četiri su hrvatske katoličke misije u Sloveniji: u Ljubljani, Mariboru, Novom mestu i Portorožu.
Poznati slovenski Hrvati[uredi | uredi kôd]
- Srečko Katanec, nogometaš i nogometni trener
- Jakov Fak, biatlonac
- Ivo Brnčić, pjesnik, esejist i kritičar
- Ivan Cankar, pisac (po majci)
- Ivan Mamić, slovenski političar (po ocu)
- Izidor Cankar, (mati hrvatskog i njemačkog podrijetla)
- Robert Kranjec, (po ocu)
- Josip Iličić, nogometaš
- Željko Ivanek, glumac
- Jelko Kacin, slovenski političar (po majci)
- Miljenko Licul, umjetnik, dizajner i arhitekta
- Dragutin Mate, slovenski časnik, vojni veteran vojne u Sloveniji, vojni i letalački ataše, diplomat, političar i obrambolog
- Duško Pavasovič, šahovski velemajstor
- Dijana Ravnikar, biatlonka (rođena u Rijeci)
- Ciril Ribičič, slovenski političar, pravnik, univerzitetni profesor i pjesničar
- Josip Ribičič, (po ocu)
- Mitja Ribičič, političar
- Vanja Rupena, Miss Hrvatske 1996.
- Goran Sankovič, slovenski športnik i trener
- Ante Šimundža, (po ocu);
- Luka Šulić, član 2Cellos (Hrvat po ocu)
- Gregor Židan, nogometaš
- Oton Župančič, pjesnik (po majci)
- Rok Petrovič, košarkaš
- Krešimir Petrovič, sociokineziolog, pravnik i športski psiholog
- Marijan Kraljević, košarkaš
- Vera Lacić, sopranistica
- Šime Ivanjko, pravnik, emeritus profesor, publicist
- Dubravka Tomšič Srebotnjak, pianistica
- Tanja Žagar, pjavačica i klavijaturistica
- Tino Mamić, profesor povijesti i novinar (po ocu)
- Miran Rudan, pjevać zabavne glazbe i skladatelj
- Toni Cetinski, pjevač zabavne glazbe (po ocu)
- Tomo Jurak, gitarist, pjevač i skladatelj
- Werner Brozović, pjevač zabavne glazbe
- Žana Povše, pjevačica i violinistica (Hrvatica po ocu)
- Stančka Šukalo, miss Hawain Tropic 2001 i RTV voditeljica
- Dominik Kozarič, pjevač zabavne glazbe i hoteljer (Hrvat po majci)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- Hrvatska manjina u Republici Sloveniji Inačica izvorne stranice arhivirana 5. rujna 2015., Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
- ↑ Slovenski popis 2002.
- ↑ Moja Hrvatska: Hrvati u Sloveniji sve bliže statusu nacionalne manjine, Moja Hrvatska, Večernji list. 9. srpnja 2018. Pristupljeno 25. rujna 2018.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
